Dan ljudskih prava obilježava se svake godine 10. decembra – na dan kada je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima (UDHR). Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UDHR) je dokument koji proklamira neotuđiva prava na koja svako ima pravo kao ljudsko biće, a u kojem se polazi od načela i principa u prvom članu ovog dokumenta “Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedni prema drugima postupati u duhu bratstva“. Ljudska prava su univerzalna, neotuđiva, nedjeljiva i međuovisna, povezana su i ne mogu se promatrati odvojeno jedna od drugih. Ovogodišnja tema za obilježavanje međunarodnog dana ljudskih prva je:“ Dostojanstvo, sloboda i pravda za sve„.
U decenijama od usvajanja Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UDHR) služila je kao temelj za prošireni sistem zaštite ljudskih prva koji je danas usmjeren i na ranjive skupine, a ljudska prava su postala priznata i više zagarantovana širom svijeta.
Zdravlje kao fundamentalno ljudsko pravo podrazumijeva jasan skup zakonskih obaveza država da osiguraju odgovarajuće uslove za uživanje zdravlja za sve ljude bez diskriminacije.
Razumijevanje zdravlja kao ljudskog prava stvara zakonsku obavezu za države da osiguraju pristup pravovremenoj, prihvatljivoj i pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti odgovarajućeg kvaliteta, kao i da osiguraju osnovne determinante zdravlja, kao što su sigurna i pitka voda, kanalizacija, hrana, stanovanje, zdravstvene informacije i zdravstveno prosvjećivanje, rodna ravnopravnost. Okvir ljudskih prava istovremeno nudi značajan instrument za identifikaciju i mjerenje utjecaja osnovnih odrednica zdravlja na pojedince i različite skupine stanovništva.
Instrumenti koje daje mehanizam ljudskih prava Ujedinjenih naroda predstavljaju set univerzalno prihvaćenih vrijednosti i princip prilikom planiranja, implementacije, monitoringa i evaluacije politike, zakona i programa u oblasti zdravlja, ali i svim drugim oblastima koje imaju utjecaj na zdravlje.
Pravo na zdravlje, kao i druga prava, uključuje i slobode i prava. Slobode uključuju pravo na kontrolu nad svojim zdravljem i tijelom na primjer, seksualna i reproduktivna prava ili pristanak na predloženu medicinsku mjeru. Prava uključuju pravo na sistem zdravstvene zaštite koji svima daje jednaku mogućnost da uživaju najviši mogući standard zdravlja.
Kršenja ili nedostatak ljudskih prava mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice. Otvorena ili implicitna diskriminacija u pružanju zdravstvenih usluga djeluje kao snažna prepreka zdravstvenim uslugama i doprinosi lošem kvalitetu zdravstvene zaštite.
Pravo na zdravlje mora se uživati bez diskriminacije na osnovu rase, starosti, etničke pripadnosti ili bilo kojeg drugog statusa. Nediskriminacija i jednakost u zdravlju zahtijevaju od država da preduzmu korake da isprave bilo koji diskriminatorni zakon, praksu ili politiku.
