Svake godine, 22. aprila, svijet obilježava dan Planete Zemlje kao podsjetnik na važnost očuvanja Planete, te podizanja ekološke svijesti. Ovogodišnja tema „Planeta protiv plastike“ ističe ključnu bitku koju vodimo u borbi protiv sveprisutne prijetnje zagađenja plastikom. Od dubina okeana do najviših vrhova, plastika je prodrla u svaki kutak Zemlje, postavljajući ozbiljan izazov našim ekosistemima, divljim životinjama i u konačnici, našem vlastitom blagostanju.
Plastika je revolucionirala industrije i transformisala moderni život svojom raznovršnošću i praktičnošću. Međutim, široka upotreba plastike i nepravilno odlaganje doveli su do monumentalne ekološke krize. Od sredine 20. vijeka globalna proizvodnja plastike dosegla je vrhunac sa preko 360 miliona tona godišnje. Alarmantan podatak je da najveći dio ove plastike završava na deponijama, spalionicama, te u prirodi, gdje ostaje godinama.
Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, bez poduzimanja značajnih mjera, do 2050. godine, u okeanu bi moglo biti više plastike nego ribe.
Svake godine, u okeanu završi preko 8 miliona tona plastike, što je ekvivalentno tome da kamion smeća svoj sadržaj isprazni u okean svaku minutu.
Jedna od najtežih posljedica zagađenja plastikom jeste štetan uticaj na divlje životinje. Morski organizmi često zamjenjuju plastične otpatke za hranu, što rezultira gutanjem ili zaplitanjem u iste. Ova pojava dovodi do strašnih posljedica po morske ptice, kornjače, kitove i brojne druge vrste koje često završavaju tragično. Mikroplastika, sitni fragmenti razgrađene plastike, također predstavljaju opasnost za morske ekosisteme, ugrožavajući organizme na nižim nivoima prehrambenog lanca, te se potencijalno nakupljaju u organizmima predatora, uključujući i ljude.
Procjenjuje se da je oko 700 morskih vrsta ugroženo zbog zagađenja plastikom, a više od 17% ih je na popisu ugroženih zbog zaplitanja, gutanja ili uništavanja staništa.
Studije procjenjuju da je više od 90% morskih ptica u nekom trenutku svog života progutalo plastiku.
Zagađenje plastikom nije samo ekološki problem, također ima ozbiljne posljedice po ljudsko zdravlje. Određeni hemijski spojevi prisutni u plastici, poput bisfenola A (BPA) i ftalata, mogu procuriti u hranu i vodu. Ovi spojevi su poznati kao endokrini disruptori, što znači da mogu narušiti hormonalnu ravnotežu u tijelu. To može imati razne negativne uticaje na zdravlje, uključujući poremećaje imunološkog sistema, te povećani rizik od razvoja karcinoma. Jedna od glavnih briga vezanih uz zagađenje mikroplastikom je činjenica da su te čestice toliko male da mogu prodrijeti u hranu koju konzumiramo i vodu koju pijemo.
Studija objavljena u časopisu Environmental Science & Technology procijenila je da prosječna osobna sedmično proguta otprilike 5 grama plastike, što je ekvivalentno veličini kreditne kartice.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da mikroplastika u pitkoj vodi može predstavljati rizik za ljudsko zdravlje ali da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se to u potpunosti dokazalo.
Borba protiv zagađenja plastikom zahtjeva koordinisane napore na različitim nivoima, od individualnih radnji do globalnih političkih inicijativa. Vlade širom svijeta imaju ključnu ulogu u donošenju politika i propisa koji ograničavaju upotrebu plastike, potiču inovacije u industriji i osiguravaju učinkovitu infrastrukturu za recikliranje i upravljanje otpadom.
Na lokalnom nivou, gradovi i općine mogu provoditi programe za smanjenje upotrebe jednokratne plastike, podsticati lokalne firme na korištenje održivih materijala, te organizovati akcije čišćenja okoliša. Edukacija i podizanje svijesti također su ključni, jer informisani građani donose održive odluke koje potiču promjene u svojim zajednicama.
Industrija također ima odgovornost prema okolišu i potrošačima. Razvoj inovativnih alternativa plastici, poput biorazgradivih materijala ili recikliranih prizvoda, može smanjiti ekoliški uticaj industrije i podstaknuti prelazak na održivije prakse. Kroz saradnju sa vladama i potrošačima, industrije mogu imati pozitivan uticaj na okoliš i društvo.
Pojedinci također igraju ključnu ulogu u borbi protiv zagađenja plastikom. Svaka osoba može doprinijeti smanjenju potrošnje plastike kroz jednostavne promjene u svakodnevnom životu, poput korištenja višekratnih vrećica za kupovinu, flašica za vodu ili pribora za jelo. Sudjelovanje u akcijama čišćenja okoliša i podrška organizacijama koje se bore za zaštitu prirode također su važno koraci ka stvaranju održivijeg svijeta.
Ukupno gledano, borba protiv zagađenja plastikom zahtjeva sveobuhvatni pristup koji uključuje promjene na svim nivoima društva. Samo kroz zajedničke napore i angažman svih sudionika možemo postići stvarne promjene i sačuvati našu Planetu.
Izvor: https://www.earthday.org/
