Kao i svake godine dolaskom toplih proljetnih dana zmije se bude iz zimskog sna i izlaze iz svojih zimskih skrovišta te kreću u potragu za partnerom i hranom. Njihova aktivnost ponajprije ovisi o temperaturi okoliša, stoga ih se tokom dana, kada je temperatura zraka dovoljno visoka, često može pronaći kako se sunčaju na otvorenim i osunčanim površinama. Međutim, lijepo i toplo vrijeme ne mami samo zmije na pojačanu aktivnost, nego i ljude koji u proljeće više vremena provode u prirodi, čime se povećava mogućnost slučajnog susreta sa zmijama. Neki od razloga češćeg i dužeg boravka ljudi u prirodi su šetnje, planinarenje, uređivanje okućnice, poljoprivredni radovi i slično. Važno je imati na umu da se mogućnost susreta sa zmijama može značajno umanjiti pridržavanjem nekih osnovnih preporuka ponašanja u prirodi i poznavanjem vrsta koje dijele svoj životni prostor s ljudskim.
Zmije većinom žive samotnjačkim životom odvojene od drugih jedinki. Do okupljanja većeg broja jedinki u grupe dolazi u vrijeme hibernacije te se tako međusobno pomažu u podjeli topline. Proljeće je razdoblje njihova parenja kada se također na jednom mjestu može sresti više zmija, bilo da se radi o ritualnim borbama između mužjaka koji se udvaraju ženkama ili zbog samog parenja. U oba slučaja radi se o prirodnim pojavama, a ne o najezdama zmija!
Stvaranje ekoloških uslova za otklanjanje opstanka gmizavaca u naseljima i turističkim naseljima
Kako bi se smanjila prisutnost zmija u naseljima potrebno je stvoriti uslove koji što manje pogoduju njihovom načinu života. Potrebno je smanjiti broj mjesta na kojima se mogu sakriti gmizavci i/ili njihov plijen, zatim je moguće obaviti dodatnu deratizaciju nakon uređenja okoline kako bi se uklonio njihov plijen sa tog područja. Zapuštene površine u naseljima u neposrednoj blizini kuća potrebno je urediti, isto kao i održavati urednim dvorišta i vrtove – npr. redovno kositi, ukloniti hrpe kamenja, otpada, građevinskog materijala (crep, cigla, blokovi), najlon, daske i tome slično. Domaćinstva koja žele mogu nabaviti i mačku kao kućnog ljubimca – naime one su veliki lovci i u pravilu dvorišta sa mačkama imaju puno manje posjeta zmija od ostalih dvorišta. U podrumima i skladišnim prostorijama potrebno je zatvoriti sve ventilacione otvore npr. gustom plastičnom mrežom (kakva se koristi za komarce), te sanirati, odnosno, začepiti sve ostale rupe i procjepe kroz koje bi zmije mogle ući. To uključuje i otvore široke samo 0,5 cm jer zmije, pogotovo mlade, mogu prolaziti kroz izrazito uske otvore. Angažovati ovlaštene firme koje će kvalitetno i redovno pružati usluge deviperizacije datog prostora.
Napomena: Zmije su zaštićene životinje i ne smiju se ubijati a u cijeloj BiH ne postoji ni jedna institucija koja se bavi otklanjanjem zmija tj. fizičkim prebacivanjem sa jednog staništa na drugi, tako da je jedini proces koji se može poduzeti deviperizacija što podrazumjeva odbijanje gmizavaca upotrebom repelenata koji nisu štetni za ljudsko zdravlje i okolinu a svojim specifičnim mirisom odbijaju gmizavce, koji se nakon primjene ovih sredstava drže dalje od tretiranih područja.
Djelovanje repelenata sa vremenom slabi, te se poslije određenog vremena moraju ponovo primjeniti.
Više informacija o zmijama s aspekta javnog zdravstva možete naći u tekstu na linku https://zzjzks.ba/2023/06/29/zmije-s-aspekta-javnog-zdravstva/
Izvor literature:
1. Buđenje zmija u proljeće https://www.haop.hr/hr/aktualnosti/budenje-zmija-u-proljece
2. Zaštita od zmija https://www.dezinsekcija-deratizacija.com/zastita-od-zmija/
