AKTUELNOSTI

Zmije s aspekta javnog zdravstva

29/06/2023

Dolaskom toplijih dana na naše podneblje, i životinje u prirodi postaju aktivnije. Nakon hladnog zimskog perioda, kada zmije miruju u svojim staništima, dolazi toplije vrijeme kada zmije izlaze iz svojih staništa radi potrage za hranom. U našem podneblju postoji oko 14 vrsta zmija, od kojih su 3 vrste poznate kao otrovnice. Poznato je da je otrov najkoncentriraniji u periodu nakon zimskih dana, jer su i prehrambene potrebe zmija povećane nakon dužeg perioda ograničenih resursa u prirodi tokom zime.

Otrovne zmije naše zemlje se lako razlikuju od neotrovnih. Tijelo otrovnica je kratko i zdepasto i rijetko prelazi 60-tak cm. Glava je široka, srcolika ili trouglasta i uvijek jasno odvojena od tijela naglašeno uskim vratom. Zjenice uske ili ovalne, nikada okrugle. Ove zmije karakterizira tamna, vijugava leđna šara, koja može biti kontinuirana ili isprekidana.

Zmije otrovnice sa kojima se možemo susresti u našoj zemlji su Šarka ili riđovka (lat. Vipera berus), Balkanski šargan (lat. Vipera ursinii) i Poskok (lat. Vipera ammodytes). ¹

Prevencija zmijskog ugriza

Neke ugrize, poput onih kada osoba slučajno stane na zmiju, gotovo je nemoguće spriječiti. Međutim, postoje mjere opreza koje mogu znatno umanjiti mogućnost ugriza zmije:

Pustiti zmiju na miru. Mnogi ljudi budu ugriženi pri pokušaju da zmiju ubiju ili da joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo iznimno napadaju.
Izbjegavati visoku travu ako se nema prikladnaaobuću (debele kožne čizme), te se, što je moguće više, kretati postojećim stazama.
Ruke i noge ne stavljati na mjesta koja nisu pregledna (npr. zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podizati kamenje ili komade drva ako osoba nije na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije.
Posebno biti oprezan i pripravan ako se osoba penje po stijenama. ²

Simptomi ugriza

Znakovi ili simptomi ugriza zmije mogu se razlikovati ovisno o vrsti zmije, ali mogu uključivati:

Tragovi uboda na rani

Crvenilo, otok, modrice, krvarenje ili plikovi oko mjesta ugriza

Jaka bol i osjetljivost na mjestu ugriza
Mučnina, povraćanje ili dijareja
Otežano disanje (u ekstremnim slučajevima, disanje može potpuno prestati)
Ubrzan rad srca, slab puls, nizak krvni pritisak
Poremećen vid
Okus metala, mente ili gume u ustima
Pojačano lučenje pljuvačke i znojenje
Utrnulost ili trnci oko lica i/ili udova
Trzanje mišića

Prva pomoć

Osobe koje su ugrižene bi trebale poduzeti sljedeće korake ako ih zmija ugrize:

Potražiti medicinsku pomoć što je prije moguće (pozvati lokalnu hitnu medicinsku pomoć).
Protivotrov je tretman za ugriz zmije otrovnice. Što se prije započne s protivotrovom, prije se može zaustaviti nepovratna šteta od otrova.
Ne savjetuje se da ugrižena osoba sama ide ili vozi do bolnice jer ljudi sa ugrizom zmija mogu dobiti vrtoglavicu ili se onesvijestiti.
Fotografirati zmiju sa sigurne udaljenosti ako je moguće. Identifikacija zmije može pomoći u liječenju ugriza zmije.
Potrebno je ostati miran i ne paničiti.
Pružiti prvu pomoć sebi dok se čeka transport vozilom hitne pomoći do zdravstvene ustanove.
Leći ili sjesti u udoban položaj.
Skinuti prstenje i satove prije nego počne oticanje.
Oprati ugriz vodom i sapunom (ako se imate pristup čistoj vodi i sapunu)
Pokriti ugriz čistim, suhim zavojem (ako je dostupan čist zavoj)
Označiti prednju ivicu osjetljivosti/otekline na koži i upisati vrijeme ugriza ukoliko je moguće.

Savjeti šta se ne smije činiti:

Ne savjetuje se podizati zmiju i pokušavati je uhvatiti. NIKADA se ne smije rukovati zmijom otrovnicom, čak ni mrtvom ili njenom odrubljenom glavom.
Ne treba čekati da se pojave simptomi ako je osoba ugrižena, odmah potražiti medicinsku pomoć.
Ne stavljati podvez.
Ne smije se rezati rana nožem niti je rezati na bilo koji način.
Ne pokušavati isisati otrov.
Ne savjetuje se stavljanje leda niti uranjanje rane u vodu.
Ne savjetuje se piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
Ne treba uzimati lekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen, naproksen).
Ne savjetuje se primjena narodne terapije.