Međunarodni dan borbe protiv raka, obilježava se svake godine 4. februara, i globalna je inicijativa s ciljem podizanja svijesti o raku, promoviranju bitnosti ranog otkrivanja, prevencije i liječenja raka, te zagovaranja sveobuhvatnog pristupa zdravstvenim uslugama za oboljele od raka. Ovaj dan pruža priliku pojedincima, organizacijama i vladama širom svijeta da se ujedine u borbi protiv raka.
Ove godine cilj Međunarodnog dana borbe protiv raka je da privuče pažnju viših nivoa vlasti za bitnošću određivanja prioriteta u borbi protiv raka, i razvijanja učinkovitih strategija za suočavanje sa nejednakošću i raspodjelom resursa za stvaranje budućnosti bez raka.
Važnost Međunarodnog dana borbe protiv raka
Globalno gledano, rak je drugi vodeći uzrok smrtnosti nakon kardiovaskularnih bolesti, uzrokujući više od 10 miliona smrtnih slučajeva u 2020. godini. U Kantonu Sarajevo, rak je također drugi vodeći uzrok smrti stanovništva. Konzumacija duhana, neumjerena konzumacija alkohola, nezdrava ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti i izloženost onečišćenom zraku, su faktori rizika za nastanak raka. 27% svih smrti uzrokovanih rakom je povezano sa konzumacijom duhana i alkohola.
Zemlje sa niskim i srednjim prihodima suočavaju se s jedinstvenim izazovom u rješavanju faktora rizika za nastanak raka. Osim toga, to su zemlje koje imaju loše prognoze kada je u pitanju obolijevanje od raka u budućnosti zbog: nižeg nivoa obrazovanja, nedostatka skrining programa, kasne dijagnoze oboljenja i lošeg pristupa pristupačnom liječenju. U zemljama u razvoju postoji manjak svijesti i znanja o raku koji dovode do kasne dijagnoze oboljenja.
Međunarodni dan borbe protiv raka skreće pozornost na to koliko je važno spriječiti rak, rano ga otkriti i adekvatno liječiti. Nažalost, izuzetno malo važnosti se pridaje zdravim životnim stilovima koji imaju veliku ulogu u prevenciji raka. Jedna od najjednostavnijih odluka koju osoba može donijeti, a koja značajno može da smanji rizik za obolijevanja od raka, je prestanak konzumacije duhana i duhanskih proizvoda.
Konzumacija duhana i duhanskih proizvoda i rizik za obolijevanje od raka
Konzumacija duhana je vodeći faktor rizika za nastanak raka i smrti od raka a koji se može spriječiti. Konzumacija duhana se dovodi sa pojavom ne samo raka pluća, već i raka usta i grla, govornog aparata, jednjaka, želuca, bubrega, gušterače, jetre, mokraćnog mjehura, vrata maternice, debelog crijeva i rektuma, te jedne vrste leukemije. Od 1990. godine postignut je značajan napredak u prevenciji nastanka raka čime je izbjegnuto više od 1 milion smrti od raka povezanih sa pušenjem, a zahvaljujući sveobuhvatnim programima kontrole duhana i duhanskih proizvoda, ranom otkrivanju raka i unapređenjima u liječenju raka. Međutim, moramo napomenuti da ta borba i dalje traje i svakodnevno se suočavamo sa rizicima koje donosi konzumacija duhana. Dokazano je da ukoliko države više ulažu u sveobuhvatne programe kontrole duhana, manje ljudi puši i obolijeva, odnosno, umire od vrsta raka povezanih sa konzumacijom duhanom. Nažalost širom svijeta i dalje umire jako veliki broj ljudi od raka uzrokovanih konzumacijom duhana.
Duhanski dim dokazano sadrži najmanje 70 hemikalija koje uzrokuju rak, a poznate su kao karcinogene tvari. Rak pluća i kolorektalni karcinom čine više od polovice svih karcinoma povezanih sa konzumacijom duhana. Izloženost pasivnom pušenju također dovodi do povećanog rizika za obolijevanje od raka pluća kod odraslih nepušača. Oko 3 od 10 smrti od raka uzrokovano je konzumacijom cigareta. Rak pluća je vodeći uzrok smrti od raka i kod muškaraca i kod žena u svijetu. Prestanak pušenja u bilo kojoj dobi može smanjiti rizik od obolijevanja i smrti od raka, te samim time svaka osoba može donijeti jednostavnu i zdravu odluku u borbi protiv raka, a to je reći ne duhanu.
Izvor:
- UICC
https://www.worldcancerday.org/
- CDC
https://www.cdc.gov/vitalsigns/cancerandtobacco/
