Nikad prerano, nikad prekasno
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. septembra svake godine, a čitav mjesec septembar proglašen je mjesecom podizanja svijesti o ovoj bolesti. Ove godine ovaj značajan datum obilježava se pod sloganom “Nikad prerano, nikad prekasno”.
Demencija je zajednički naziv za grupu simptoma nastalih poremećajima moždanih funkcija uzrokovanih određenim oboljenjima ili još nepoznatim uzrocima koje s vremenom uništavaju nervne ćelije i oštećuju mozak. Ova oštećenja dovode do pogoršanja kognitivnih funkcija. Oštećenje kognitivnih funkcija obično je praćeno ili mu prethode promjene raspoloženja, emocionalne kontrole, ponašanja ili motivacije. Osim na kognitivne funkcije demencija utiče na ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti stoga je jedan od vodećih uzroka onesposobljenja i ovisnosti o tuđoj pomoći kod osoba starije životne dobi.
Najčešći oblici demencije su: Alzheimerova bolest, vaskularna demencija , demencija Lewyevih tjelašaca, frontotemporalna demencija. Postoje još čitav niz bolesti i stanja u kojima se pojavljuje demencija stoga ovaj skup simptoma nije ograničen na samo jednu bolest zbog čega i predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Rizik za obolijevanje od demencije povećava se sa godinama života. Većina oboljelih od demencije su osobe starije životne dobi, ali je važno napomenuti i da većina starijih osoba ne obolijeva od demencije, što znači da demencija nije normalan proces starenja. Postoje indicije da određeni faktori predstavljaju rizik za razvoj demencije. Demencija se može razviti nakon moždanog udara ili kod određenih infekcija kao što je HIV, kao rezultat štetne upotrebe alkohola, ponavljajućih fizičkih ozljeda mozga (poznatih kao hronična traumatska encefalopatija) ili nedostataka u ishrani. Granice između različitih oblika demencije su nejasne i često su prisutni mješoviti oblici.
Studije rađene u svijetu dokazuju da se nastanak demencije može povezati i sa udruženim djelovanjem faktora rizika kao što su neliječena hipertenzija u srednjoj životnoj dobi, diabetes mellitus, povećani nivo masnoća u krvi. Na metabolizam nervnih ćelija utiču vaskularni rizici jer zbog ateroskleroze dolazi do smanjenja moždanog protoka krvi. Također prekomjerna tjelesna težina pokreće čitav sistem upalnih i metaboličkih procesa koji za ishod imaju nakupljanje štetnih materija i neurodegeneraciju. Dugotrajno prisustvo kardiovaskularnih faktora rizika dovodi do patoloških promjena u mozgu i simptoma koje možemo povezati sa kognitivnim oštećenjima.
Depresija je jedan od psihosocijalnih faktora rizika koji se može povezati sa demencijom prema određenom broju dostupnih istraživanja.
Odabir dugotrajnog nezdravog životnog stila koji uključuje fizičku neaktivnost i sedentarni stil života također se dovode u vezu sa povećanim rizikom za obolijevanje od demencije. Nedovoljna mentalna aktivnost, socijalna izolacija i nizak stupanj obrazovanja također mogu biti faktori rizika.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) više od pedeset pet miliona ljudi širom svijeta boluje od demencije, a najčešća je Alzheimerova bolest koja predstavlja 60% do 70% slučajeva svih poznatih demencija. Prema projekcijama SZO očekuje da će se broj oboljelih od Alzheimerove bolesti utrostručiti u narednih trideset godina, što će neminovno dovesti do porasta tereta ove bolesti za mnoge porodice koje su primarni njegovatelji oboljelih, ali i za zdravstveni sistem u cjelini.
Alzheimerova bolest je najčešći oblik progresivne demencije kod starijih odraslih osoba, bolest je neizlječiva, a oboljeli kako se bolest razvija potpuno ovise o podršci za svakodnevne životne aktivnosti o drugim osobama. Njemački ljekar Alois Alzheimer zaslužan je za prepoznavanje bolesti još 1906. godine. Alzheimerovu bolest karakterizira progresivno oštećenje pamćenja, kao i propadanje ostalih kognitivnih područja, promjena na planu ličnosti, emocionalnosti, te promjene ponašanja. Od ove bolesti najčešće boluju osobe u dobnoj skupini od 65 do 85 godina, više pogađa žene, jer u prosjeku duže žive od muškaraca, premda muškarci u dobnoj skupini do 70 godina češće obolijevaju. U malom postotku bolesnika, kod njih oko 5%, prvi se simptomi javljaju između 30. i 60. godine života i tada govorimo o ranom obliku ove bolesti.
Premda je Alzheimerova bolest najčešći oblik demencije, još uvijek nisu poznati uzroci razornog djelovanja na ljudski mozak ove bolesti. Dva ključna proteina, tau i amiloid-beta, grade zamršene snopove i plakove, poznate pod nazivom agregati, koji dovode do odumiranja moždanih stanica i degeneracije mozga. Još uvijek nije dovoljno poznato šta tačno uzrokuje njihovu pojavu. Promjene proteina počinju se događati otprilike desetak godina prije pojave simptoma i označavaju se kao pred-klinička faza Alzheimerove bolesti.
Bolest napreduje postepeno i u fazama. Prve dvije faze, predklinička i blagi spoznajni poremećaj, ne ometaju oboljele značajno u obavljanju aktivnosti u svakodnevnom životu premda oboljeli pokazuju lošije rezultate na kognitivnim testovima u odnosu na životnu dob i stepen obrazovanja.
Treća faza bolesti je faza blage demencije kada se ova bolest nerijetko dijagnosticira, a kod oboljelih je karakterističan gubitak pamćenja i prisjećanja na nedavne događaja, teškoće u pronalaženju adekvatnih riječi u spontanom govoru, otežano rješavanje zadataka i problema. Dodatno se mogu pojaviti simptomi vezani za promjenu raspoloženja kao i promjene u osobinama ličnosti, problemi sa ispravnom procjenom i prepoznavanjem osoba, nedostatka inicijative i spontanosti a kod nekih osoba se može javiti iritabilnost i agresivnost.
Četvrta faza bolesti je umjerena faza Alzheimerove bolesti. Tokom ove faze bolest je već jasno izražena a oboljeli imaju česte periode smetenosti sa poremećajima orijentacije u prostoru i vremenu, značajno pogoršanje pamćenja (zaboravljaju osnovne podatke o sebi) i sve više u svakodnevnim aktivnostima ovise o pomoći drugih osoba. Oboljeli također imaju značajne promjene ponašanja i raspoloženja. Prisutni su razvoj agresije, psihomotornog nemira, depresije, anksioznosti i paranoidnih ideja. Javljaju se nerealne sumanute ideje, vidne i slušne halucinacije.
Peta faza ove bolesti je uznapredovala Alzheimerova bolest i u ovoj fazi pamćenje je potpuno oštećeno, oboljeli najčešće više ne znaju žvakati, gutati, hodati niti kontrolisati sfinktere (mokraća i stolica). Javljaju se stereotipni pokreti, ponavljanje istih riječi ili slogova. Oboljeli su u potpunosti ovisni o tuđoj pomoći.
Napredovanje simptoma kod Alzheimerove bolesti je individualno i razlikuje se od bolesnika do bolesnika. Alzheimerova bolest je fatalna bolest koja tokom svog razvoj u periodu do deset godina ima fatalan ishod i dovodi do smrti oboljele osobe. Najčešći uzrok smrti su infekcije i aspiracijska pneumonia čiji uzrok je otežano gutanje.
Prevencija i liječenje
Još uvijek ne postoji lijek za demenciju, ali se može učiniti znatan iskorak u podršci oboljelim osobama i osobama koje brinu o njima. Da bi se održao kvalitet života i unaprijedila dobrobit oboljelih potrebno je što duže očuvati njihovu fizičku aktivnost, omogućiti im učešće u aktivnostima i društvenim interakcijama koje stimuliraju mozak i održavaju funkcije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Također postoje lijekovi koji mogu pomoći u kontroli određenih simptoma demencije. Osobe sa dijagnozom demencije mogu pomoći sebi ukoliko se: hrane zdravo, idu na redovne ljekarske preglede, ne puše i ne piju, zapisuju svakodnevne zadatke i obaveze, što duže zadrže svoje hobije i koriste različite načine da svoj mozak održe aktivnim, provode vrijeme sa prijateljima i porodicom, planiraju unaprijed i identificiraju osobe od povjerenja koje im mogu pomoći pri donošenju odluka i saopštavanju izbora, obraćaju se svojoj porodici i prijateljima za pomoć i podršku.
Studije pokazuju da ljudi mogu smanjiti rizik od kognitivnog pada i demencije tako što su fizički aktivni, ne puše, izbjegavaju štetnu upotrebu alkohola, kontroliraju svoju težinu, zdravo se hrane i održavaju zdrav krvni pritisak, holesterol i nivo šećera u krvi. Dodatni faktori rizika uključuju depresiju, socijalnu izolaciju, nisko obrazovanje, kognitivnu neaktivnost i zagađenje zraka.
Izvor:
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/dementia
https://alzheimer.hlz.hr/pdf/2019%20-%20Prirucnik%20za%20pomoc%20obiteljima%20i%20njegovateljima.pdf
https://www.alzint.org/get-involved/world-alzheimers-month/never-too-early-never-too-late/
