Zagađenje zraka, opšte je poznato, jedan je od najvećih ekoloških i zdravstvenih izazova današnjice i zato Svjetski dan čistog zraka koji se obilježava danas 07.09.2023. poziva sve da se pridruže akciji „Čist zrak za plavo nebo“.
Ovogodišnja tema svjetskog dana “Zajedno za čisti zrak” fokusirana je na potrebu za jačim partnerstvom, povećanjem ulaganja i zajedničkom odgovornošću za prevladavanje onečišćenja zraka. S obzirom na prekograničnu prirodu onečišćenja zraka, svi imaju odgovornost zaštititi atmosferu i osigurati zdrav zrak za sve. Na ovaj Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo, pozivaju se svi, od vlada i kompanija do civilnog društva i pojedinaca, da se udruže kako bi se smanjilo onečišćenje zraka. #ZajednoZaČistZrak
Zagađenje zraka nam je dvostruki problem Uticaj na zdravlje: sitne, oku nevidljive čestice onečišćenja prodiru duboko u naša pluća, krvotok i tijelo. Ovi zagađivači odgovorni su za veliki broj smrti od moždanog udara, hroničnih bolesti disajnih organa i raka pluća, kao i za jednu četvrtinu smrti od srčanog udara. Prizemni ozon, koji nastaje interakcijom mnogih različitih onečišćujućih tvari na sunčevoj svjetlosti i uglavnom ljeti, također je uzrok astme i hroničnih respiratornih bolesti.
Uticaj na klimu: kratkotrajni klimatski zagađivači (Short-lived climate pollutants SLCP) su su najviše povezani s učincima na zdravlje i kratkotrajnim zagrijavanjem planeta. Oni mogu ostati u atmosferi samo nekoliko dana ali i do nekoliko desetljeća, tako da snižavanje njihovih koncentracija može imati gotovo trenutne zdravstvene i klimatske koristi. Kratkotrajni klimatski zagađivači snažni su faktori koji ostaju u atmosferi kraće od karbon dioksida (CO2), ali njihov potencijal zagrijavanja atmosfere može biti višestruko veći.
Zagađenje zraka najveći je pojedinačni ekološki rizik za ljudsko zdravlje i jedan od glavnih uzroka smrti i bolesti koji bi se mogli izbjeći na globalnom nivou, s procijenjenih 6,5 miliona preuranjenih smrti (2016.) diljem svijeta, a koje se pripisuju zagađenju zraka u zatvorenim i otvorenim prostorima. Posebno, u zemljama u razvoju onečišćenje zraka nesrazmjerno utiče na žene, djecu i starije osobe, te u populaciji s niskim prihodima jer su često izloženi visokim koncentracijam zagađenja zraka iz okoline, ali i onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru zbog kuhanja i grijanja na razne energente.
Onečišćenje zraka globalni je problem s dalekosežnim učincima zbog mogućeg prenosa na velike udaljenosti. U nedostatku ozbiljne i agresivne intervencije, procjenjuje se da će se broj preuranjenih smrti uzrokovanih zagađenjem zraka povećati za više od 50% do 2050. godine.
Društvo snosi visoke troškove zagađenja zraka zbog negativnih učinaka na ekonomiju, radnu produktivnost, troškove zdravstvene zaštite, turizam… Stoga se ekonomske koristi od ulaganja u kontrolu onečišćenja zraka ne mogu precijeniti i mora se shvatiti da postoji i ekonomski razlog za djelovanje te da postoje isplativa rješenja za rješavanje problema onečišćenja zraka.
Loša kvaliteta zraka izazov je u kontekstu održivog razvoja za sve zemlje, posebno u gradovima i urbanim područjima u zemljama u razvoju, s nivoima onečišćenja zraka višim od granica navedenih u smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti zraka.
Države članice UN-a prepoznaju potrebu za znatnim smanjenjem broja smrtnih slučajeva i bolesti od opasnih hemikalija te onečišćenja i kontaminacije zraka, vode i tla do 2030., kao i za smanjenjem nepovoljnog uticaja gradova na okoliš, a posebna se pažnja obraća na kvalitet zraka te upravljanje komunalnim i drugim otpadom do 2030. godine.
Danas međunarodna zajednica priznaje da poboljšanje kvalitete zraka može poboljšati ublažavanje klimatskih promjena i da napori za ublažavanje klimatskih promjena mogu poboljšati kvalitetu zraka.
Potaknuta sve većim interesom međunarodne zajednice za čistim zrakom i naglašavajući potrebu ulaganja daljnjih napora u poboljšanje kvalitete zraka kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje, Opća skupština UN odlučila je 7. septembar proglasiti Međunarodnim danom – Čist zrak za plavo nebo.
Izvor: https://www.un.org/en/observances/clean-air-day
KVALITET ZRAKA U KANTONU SARAJEVO ZA PERIOD 2018 – 2022.*
*Prikazane su vrijednosti samo PM10 suspendovanih čestica kao najvećeg faktora koji utiče na zdravlje ljudi na području Kantona Sarajevo, a posebno u gradskoj zoni
PM10 – suspendovane čestice
u periodu 2018. – 2022.g.
Tabela 2. Broj prekoračenja za PM10 suspendovane čestice u periodu 2018. – 2022.g.
Kanton Sarajevo ima najveći problem s koncentracijom prašine mjerene frakcije PM10. Tokom 2022. primjetan je opet rast na svim mjernim mjestima (osim Vijećnice) i značajan broj prekoračenja dnevnih graničnih vrijednosti koje prelaze gornju granicu predviđenu Pravilnikom. Prema Pravilniku vrijednosti propisane za dnevne prosjeke PM10 ne smiju se prekoračiti više od 35 puta u toku godine.
Osim ovog polutanta koji ima daleko najznačajniji uticaj na zdravlje građana i za kojeg je zabilježeno prekoračenje na svim mjernim stanicama, potrebno je reći i da su zabilježena prekoračenja i za ostale polutante ali u znatno manjoj mjeri i to na područjima Ilijaša za polutant SO2 uglavnom kao posljedica daljinskog transporta, Otoke za NO2 kao posljedica povećane frekvence saobraćaja i Ilidže za H2S gdje se nalaze prirodni izvori ovog polutanta.
SEZONA GRIJANJA I ZAGAĐENJE ZRAKA 2023/2024 NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO – POČETNE INFORMACIJE I ZDRAVSTVENE PREPORUKE ZA STANOVNIŠTVO
Sezona grijanja nam je na pragu, globalno je neizvjesno koja vrsta energenata će se koristiti za zagrijavanje i shodno tome uskoro se može očekivati značajan porast koncentracija štetnih materija u zraku (naročito PM čestica) koje mogu uticati na zdravlje stanovnika.
U slučaju prekoračenja dozvoljenih vrijednosti polutanata u zraku, apeluje se prema građanima da se pridržavaju standardnih zdravstvenih preporuka u vezi s aerozagađenjem.
Generalne preporuke za stanovništvo, u periodima zagađenja zraka su da kretanje i boravak na otvorenom u urbanim zonama Kantona, a koje su ispod 700 metara nadmorske visine svedu na minimum, odnosno koliko im to mogućnosti dozvoljavaju. Posebno se sugeriše rizičnim grupama stanovništva (hronični plućni i srčani bolesnici, starije osobe, trudnice i djeca) da se bespotrebno ne izlažu zagađenom zraku. Navedene populacione grupe osjetljivije su na promjene u kvaliteti zraka, tako da zagađenje zraka na njihovo zdravlje ima prvi i najveći efekat. Svakako je preporuka da građani, ukoliko su u mogućnosti, borave na izletištima na okolnim planinama u periodima povišenih koncentracija zagađujućih materija u zraku u sarajevskoj kotlini.
Zagađenje unutrašnjeg zraka također ima značajan efekat na zdravlje ljudi. S obzirom na to da dolaze hladniji dani, stanovništvo će više vremena boraviti u zatvorenom prostoru. Stoga, preporučuje se iskoristiti svaku priliku kad nema zagađenja za provjetravanje prostorija u kojima se boravi, te pokušati smanjiti konzumiranje cigareta, naročito u prostorijama u kojima borave djeca.
Više informacija o zdravstvenim preporukama i mjerama samozaštite građani mogu naći u rubrici preporuke: „Zdravstvene preporuke rizičnim grupama stanovništva kod povećanih koncentracija zagađujućih materija u zraku u Kantonu Sarajevo“.
Izmjerene vrijednosti praćenih polutanata kao i najnovija obavještenja vezana za kvalitet zraka mogu se pratiti na stranici http://kvalitetzraka.ba/.
J.U. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo će nastaviti kontinuirano vršiti mjerenja i obavještavati građane o svim eventualnim promjenama, te davati dnevne zdravstvene preporuke na osnovu informacija o koncentracijama polutanata i vremenskoj prognozi.
