AKTUELNOSTI

CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI

09/06/2023

ŠTA SU CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI?

Crijevne zaraze bolesti jedne su od najčešćih zaraznih bolesti (oko 20% svih zaraznih bolesti čine crijevne). Otprilike 1 milijarda ljudi godišnje u svijetu oboli od ovih bolesti, a čak 5 miliona djece u dobi do 5 godina godišnje umire od crijevnih zaraznih bolesti. U crijevne zarazne bolesti se ubraja niz bolesti kojima je zajednička karakteristika da se prenose fekalno- oralnim putem što znači da se uzročnici izlučuju stolicom, a ulaze u organizam kroz usta.

EPIDEMIOLOGIJA?

Uočljiv je globalni trend rasta crijevnih zaraznih bolesti, a što se povezuje sa porastom industrijske proizvodnje hrane. U Bosni i Hercegovini zemlji zakonskoj obavezi prijavljivanja podliježu: salmoneloza, amebijajaza, alimentarne toksoinfekcije, akutni enterokolitis i virusni hepatitis A (VHA). Radi se o grupi oboljenja koja su izazvana različitim uzročnicima, ali koja se prenose istim, ili sličnim putevima, a to su dominatno: hrana i voda, te rjeđe kontakt.

UZROČNICI CRIJEVNIH ZARAZNIH BOLESTI?

Uzročnici crijevnih bolesti najčešće su:

– bakterije: salmonele, šigele, stafilokok, kampilobakter, enteropatogena E.coli i dr.

– virusi: enterovirusi, norovirusi, rota i adenovirusi

– paraziti: helmint (gliste) i protozoi.

IZVOR I PUTEVI PRENOŠENJA ZARAZE?

Izvor zaraze je inficirani čovjek – bolesnik ili kliconoša, a crijevne zarazne bolesti šire se kontaktom, u prvom redu prljavim rukama, zatim zagađenom hranom i vodom. Iz ljudske stolice uzročnici se mogu prenijeti na razne načine na hranu ili vodu, a najvažniju ulogu u prijenosu imaju zagađene ruke čovjeka. Stoga se crijevne zarazne bolesti zovu i „bolesti prljavih ruku“. U razvijenim zemljama svijeta ovaj način prijenosa danas je rjeđi, veću ulogu u prijenosu crijevnih zaraza imaju namirnice osobito životinjskog porijekla, poput mesa, jaja i njihovih prerađevina.

KLINIČKA SLIKA?

Najčešći simptomi su proljev, povraćanje, bolovi u trbuhu i povećana tjelesna temperatura.

Stolice su učestale, tečne i vodenaste (virusna etiologija), a kod bakterijskih infekcija mogu biti i žutozelene i krvavosluzave. Simptomi obično traju jedan do četiri dana. U nekim slučajevima prestanak simptoma ne znači i potpuno ozdravljenje. Može se desiti da se i poslije kliničkog ozdravljenja uzročnik razmnožava u sluznici crijeva i luči u stolici, pa je osoba zarazna za okolinu u tom periodu.

Ukoliko su uzročnici enterovirusi, oni mogu izazvati i enterovirusni meningitis, koji karakterišu povećanje tjelesne temperature, glavobolja, ukočen vrat, foto-fobija.

Ako neko dobije stomačne tegobe (bolove u trbuhu, proljev sa ili bez temperature), treba se obrati ljekaru, čime se istovremeno sprječava širenje zaraze na osobe iz okoline.

DIJAGNOZA?

Dijagnoza se postavlja izolacijom uzročnika iz stolice ili zagađene hrane ili vode.

LIJEČENJE?

U liječenju crijevnih zaraznih bolesti najvažnije je spriječiti dehidraciju, odnosno gubitak tekućine i minerala iz organizma uslijed učestalih vodenastih stolica, povraćanja i povišene temperature.

U liječenju je najvažnije:

nadoknaditi tekućinu i soli davanjem oralnih rehidracijskih otopina tzv. ORS,
osigurati primjerenu prehranu,
ne davati antibiotika ako nije neophodno (antibiotici se daju samo u strogo indiciranim slučajevima, kod određenih bakterijskih uzročnika i u određenim stanjima) i
snižavati povišenu temperaturu uobičajenim mjerama.

PROGNOZA?

Kod većine infekcija, simptomi se popravljaju s nadomještanjem tekućine i elektrolita unutar sedmicu dana.

KOMPLIKACIJE?

Sistemska infekcija
Dehidracija

PREVENCIJA?

Redovito i temeljito pranje ruku toplom vodom i tekućim sapunom: nakon upotrebe toaleta; prije pripremanja i konzumiranja hrane; nakon manipulacije sa sirovom hranom; nakon mijenjanja dječjih pelena; nakon kontakta s kućnim ljubimcima i drugim životinjama
Hranu dovoljno termički obraditi (u središtu hrane temperatura ≥ 75°C)
Kuhati ili peći meso i mesne prerađevine (posebno mljeveno)
Dobro kuhati jaja i jela od jaja
Temeljito prati voće i povrće, posebno ono koje se neće kuhati
Spriječiti miješanje sirove i gotove pripremljene hrane u kuhinji
Sav pribor za obradu mesa koristiti namjenski (npr. nož za obradu povrća ne koristiti za obradu mesa i obrnuto, različite daske za rezanje povrća i mesa)
Pravilno čuvanje i konzumiranje termički pripremljene hrane u razumnom roku (od 2-3 sata)
Izbjegavanje držanja hrane na sobnoj temperaturi i prigrijavanje hrane osobito lako pokvarljive hrane
Vodu i led nepoznatog porijekla treba izbjegavati,
Ne piti nepasterizirano mlijeko i higijenski sumnjivu površinsku vodu
Prati ruke, suđe i kuhinjske površine vrućom vodom i sapunom nakon dodira sa sirovim mesom ili peradi
Osobe s proljevom, posebno djeca, moraju često i pažljivo prati ruke da se smanji rizik širenja infekcije

ZAŠTITA OD CRIJEVNIH ZARAZNIH BOLESTI KOD PUTOVANJA?

Sve se crijevne zaraze prenose na sličan način, tako da se uzročnici bolesti unesu u usta prljavim rukama ili zagađenom hranom, pićem ili predmetima i progutaju. Za neke od tih bolesti postoji mogućnost zaštite vakcinacijom, npr. hepatitis A, trbušni tifus i koleru, koje se evidentira u “žuti karton”. Ove vakcine, iako vrijedne, ne štite u potpunosti i veoma je važno, bez obzira na obavljenu vakcinaciju, pridržavati se određenih općih mjera zaštite. Razlog više je i činjenica da postoje još i brojne druge crijevne bolesti (npr. razni crijevni nametnici) protiv kojih ne postoji nikakva vakcina, već samo spomenute mjere opreza:

korištenje samo provjerene vode za piće i osobnu higijenu. Najbolje je uopće ne piti običnu vodu (iz slavine), već konzumirati isključivo originalno flaširana pića;
konzumiranje svježe pripravljene hrane koja je dobro kuhana ili pečena;
temeljito pranje sirove hrane, voća, povrća i drugih namirnica, koristeći provjerenu (zdravstveno ispravnu) vodu;
izbjegavanje konzumiranja sirove hrane koja se ne može dobro oprati;
izbjegavanje sladoleda i slastica, osim industrijskih koje se pravilno drže u rashladnim vitrinama;
izbjegavanje jela u neprovjerenim ili izgledom sumnjivim restoranima;
pojačane mjere osobne higijene (često pranje ruku, korištenje dezinfekcijskih vlažnih maramica ili gelova);
pri pojavi nekih znakova bolesti kao što su proljev, povišena temperatura, povraćanje i dr., svakako se treba odmah javiti liječniku da se, ako je potrebno, liječenje započne što prije i da se zaštite i druge osobe.

PREPORUČENA VAKCINACIJA?

Za potrebe zaštite tokom putovanja od crijevnih zaraznih bolesti u Ambulanti za putničku medicinu i antirabičnu zaštitu JU Zavoda za javno zdravstvo KS (ul.Vrazova 11, DZ Centar Vrazova, IV sprat, soba br. 409, br.tel. 033/667-691) osobe se mogu vakcinisati protiv ovih bolesti: