„Pobjedimo plastično zagađenje“
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. juna svake godine u više od 140 zemalja svijeta, na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda posvećene okolišu (Štokholm, 1972. godine). Te godine usvojen je Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). To je najvažniji dan UN-ovog poticanja ekološke osviještenosti i djelovanja na području zaštite okoliša. Obilježavanjem Dana zaštite okoliša širom svijeta nastoji se staviti akcenat na glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja okoliša.
Svake godine, Svjetski dan zaštite okoliša posvećen je temi koja zahtjeva posebnu brigu i urgentno djelovanje. Domaćin Svjetskog dana zaštite okoliša 2023. godine je Obala Slonovače, a tema će se fokusirati na rješenja za zagađenje plastikom u okviru kampanje #PobjedimoPlastičnoZagađenje.
Iako je plastika našla mnogostruku primjenu, postali smo ovisni o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu, koji imaju ogromnu ekološku, društvenu, ekonomsku i zdravstvenu odgovornost, ali i posljedice.
U svijetu se svake minute kupi milion plastičnih boca, dok se svake godine u svijetu koristi do pet biliona plastičnih vrećica. Ukupno, polovina proizvedene plastike u svijetu dizajnirana je za jednokratnu upotrebu.
Početkom 2000-ih količina proizvedenog plastičnog otpada porasla je više u jednoj deceniji nego u prethodnih 40 godina. Danas se proizvede oko 400 miliona tona plastičnog otpada svake godine. Od 1970-ih, stopa proizvodnje plastike je rasla brže od bilo kojeg drugog materijala. Ako se ovakvi trendovi rasta nastave, predviđa se da će globalna proizvodnja primarne plastike dostići 1.100 miliona tona do 2050. godine.
Od sedam milijardi tona plastičnog otpada koji je do sada proizveden u svijetu, manje od 10% je reciklirano. Milioni tona plastičnog otpada završavaju u okolišu ili se u nekim slučajevima otpremaju hiljadama kilometara do odredišta gdje se uglavnom spaljuje ili odlaže.
Opušci cigareta, čiji filteri sadrže sitna plastična vlakna, najčešći su tip plastičnog otpada koji se nalazi u okolišu. Omoti za hranu, plastične boce, plastični čepovi za flaše, plastične vrećice za namirnice i plastične slamke po broju slijede nakon opušaka.
Uprkos trenutnim naporima, procjenjuje se da se u okeanima trenutno nalazi 75 do 199 miliona tona plastike. Ukoliko ne promijenimo način na koji proizvodimo, koristimo i odlažemo plastiku, količina plastičnog otpada koji ulazi u vodene ekosisteme mogla bi se skoro utrostručiti sa 9-14 miliona tona godišnje u 2016.godini, na projektovanih 23-37 miliona tona godišnje do 2040. godine.
Plastični otpad, bilo da završi u rijekama, okeanima ili na kopnu, razgrađuje se vijekovima. Većina plastičnih predmeta nikada se ne razgradi u potpunosti, već do nivoa mikroplastike. Tu mikroplastiku unosimo u organizam udisanjem i apsorpcijom. Rezultati studija pokazali su da se mikroplastika nalazi u našim plućima, jetri, slezeni i bubrezima, a nedavno provedene studije otkrile su mikroplastiku u posteljici novorođenčadi.
Šta možemo uraditi?
Neophodno je ovom problemu pristupiti odgovornije, uz vrlo malo napora. Naime, većina plastike sa kojom se susrećemo u svakodnevnom životu naših domaćinstava može se odvajati, kako bi se reciklirala. Recikliranje plastike metoda je prikupljanja otpadne plastike te njezine ponovne obrade i pretvaranja iste u nove i korisne plastične proizvode. Recikliranje također osigurava da ogromna količina globalno proizvedene plastike za razne namjene ne završi kao „smeće“ i ne odlaže se u okoliš.
Počnimo već danas vlastitim koracima, koji se katkad čine malima, ali su itekako važni u ostvarivanju zajedničkog cilja, doprinesimo zaštiti okoliša. Jer samo je jedna Planeta Zemlja!
Izvor:
