RADNA JEDINICA ZA ZAŠTITU I UNAPRIJEĐENJE ŽIVOTNE SREDINE – ODJEL KOMUNALNE HIGIJENE I SANITARNE TEHNIKE
Povodom Svjetskog dana reciklaže koji se svake godine obilježava 18.03. uposlenici Odjela komunalne higijene i sanitarne tehnike Radne jedinice za zaštitu i unaprijeđenje životne sredine JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, uz saglasnost Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo u petak 17.03.2023.g. su zajedno sa uposlenicima OŠ „Behaudin Selmanović“ održali edukativnu i zabavnu radionicu pod sloganom „Reciklaža nije gnjavaža“ za učenike dva odjeljenja drugih razreda u pomenutoj školi. Učenici tog uzrasta su kroz radionicu pokazali zavidno znanje kada je u pitanju reciklaža. Tokom trajanja radionice učenici su imali priliku i pogledati kratki dokumentari film na temu „Reciklaže“, odgovarati na pitanja, ali i postavljati pitanja o ovoj temi, te pokazati znanje kada je u pitanju pravilno recikliranje u kutije namjenje za to. U zgradi škole upriličena je izložba na temu „Reciklaža“ za koju su učenici od materijala koji se može reciklirati napravili svoja umjetnička djela. Tokom trajanja radionice djeca su poslušali i naučili pjesmicu „Reciklaža nije gnjavaža“ koja je autorsko djelo uposlenika Odjela za Komunalnu higijenu i sanitarnu tehniku.
Fotografije i video materijal sa održane radionice možete pogledati u galeriji.
Tema ovogodišnjeg dana reciklaže je #HEROJIRECIKLAŽE
Svjetski dan reciklaže 18.03.
Čovjek je jedino biće na planeti koje stvara otpad. Postavlja se pitanje da li nam je zaista potrebno toliko različitih proizvoda koji će nakon upotrebe postati otpad? Zahvaljujući tehnološkom napretku i razvoju ekološke svjesti, borba protiv otpada postaje mnogo uspješnija.
Gotovo sve što koristimo može da se reciklira, potrebno je samo znati najbolji način kako da se ophodimo prema raznim vrstama materijala. Kada je u pitanju sredina u kojoj živimo i odgovarajuća zaštita životne sredine, neophodno je razmisliti kako se od prvih dana života ljudi suočavaju sa problemom neodgovarajuće recikliranih materijala.
Reciklažom se smanjuje količina otpada na deponijama, materijali koji se recikliraju mogu se ponovo koristiti i samim tim se smanjuje količina štetnih toksičnih materija koje nastaju na otpadima.
Pod pojmom recikliranje podrazumjevamo izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje.Recikliranje je osim za nas, vrlo bitno i za okoliš jer smanjuje potrošnju energije, poboljšava kvalitetu vode i zraka i na taj način se borimo protiv klimatskih promjena.
Reciklaža je prepoznata i u UN-ovim ciljevima održivog razvoja 2030. Reciklaža je ključni dio kružne ekonomije i pomaže u zaštiti prirodnih resursa. Svake godine „sedmi resurs” (reciklabilni resursi) štedi preko 700 miliona tona emisije ugljen dioksida, a predviđa se da će se povećati na milijardu tona do 2030. Nema sumnje da je reciklaža na prvoj liniji odbrane u bitci da se spasi budućnost naše planete i čovječanstva.
Koliki procenat otpada se zapravo reciklira?
Prema podacima EPA (Environmental Protection Agency), generiše se više od 267 miliona tona čvrstog otpada svake godine. U 2017. godini 94,2 miliona tona tog otpada bilo je reciklirano ili kompostirano. To je samo oko 35% ukupne količine, a kada se uzme u obzir da je te godine reciklirano samo 8 posto odbačene plastike, stvari počinju izgledati uznemirujuće. Nešto bolji slučaj je sa reickliranjem papira. EPA procjenjuje da se 68% papira reciklira svake godine. Nažalost, dok ljudi ne počnu obraćati veću pažnju na predmete i materijale koje recikliraju i dok svijet ne odustane od svog oslanjanja na proizvode koji se teško recikliraju poput plastike, stvari mogu nastaviti eskalirati sve dok ne dosegnu neodrživi nivoi.
Na području Kantona Sarajevo, prema podacima sa kojima raspolažemo, manje od 2% generisanog otpada ide na reciklažu. Iako postoji nekoliko reciklažnih dvorišta, te zelenih ostrva za odvajanje otpada, još uvijek kod naših građana nije razvijena svijest odvajanja otpada na mjestu nastanka.
Aluminijske limenke se mogu reciklirati i vratiti na police u trgovinama za samo 2 mjeseca.
Globalna fondacija za reciklažu temu Svjetskog dana recikliranja za 2023.g. predstavlja kao „Heroji recikliranja“ #RecyclingHeroes, s ciljem da ljudi prepoznaju koliko važnu ulogu ima recikliranje u doprinosu ekološki stabilnoj planeti i zelenijoj budućnosti koja će sigurno svima koristiti.
Heroji reciklaže su i pojedinci i kompanije i zajednice i svi oni koji prednjače sa svojim inicijativama za reciklažu i djeluju u skladu sa istim, te tako pomažu osigurati bolju budućnost za našu planetu.
Staklo se može beskrajno reciklirati i na taj način ne gubi na kvaliteti ili čistoći.
U nastavku slijedi 5 koraka kako postati heroj recikliranja
Korak 1: Koristite manje plastike, posebno za jednokratnu upotrebu.
Korak 2: Stavljajte samo čiste, suhe predmete u kantu za reciklažu.
Korak 3: Pomozite prijateljima da poštuju pravila recikliranja.
Korak 4: Pokrenite incijativu za reciklažu u kući, na poslu i u zajednici.
Korak 5: Volontirajte na lokalnim događajima recikliranja.
Recikliranje je aktivnost koja ne zahtjeva puno truda i edukacije a rezultati koji se dobijaju su neprocjenjivi i neophodno je uvesti ovu malu rutinu u svakodnevni život.
Izvor: https://www.globalrecyclingday.com/
Slike i video zapisi sa radionice:
