Search
Close this search box.

Javnozdravstveni rizici i preporuke – Kurban Bajram

Ukoliko se ne ispoštuju osnovni veterinarski, zdravstveni i higijensko-sanitarni uslovi postoji epidemiološki rizik po zdravlje ljudi, ali isto tako postoji i negativan uticaj na okoliš.

U nastavku pročitajte nekoliko informacija i zdravstvenih preporuka:

  • Obavezno je obratiti pažnju na veterinarsko-zdravstveni pregled prije kupovine i klanja životinja. Svi oni koji će kupovati životinju za klanje potrebno je da obrate pažnju na to da je životinja prošla veterinarski pregled i da o tome postoji dokaz, odnosno da je pod veterinarskim nadzorom. Potrebno je izbjegavati nabavku životinja kojima se ne zna porijeklo, te se na taj način sprječava konzumiranje životinja nepoznatog zdravstvenog stanja i mogući prijenos određenih oboljenja (zoonoza) sa životinje na čovjeka. Također, potrebno je pridržavati se i vjerskih propisa o izgledu, dobi i načinu držanja životinja prije klanja.
  • Prilikom samog čina klanja moraju se poštovati svi sanitarno-higijenski propisi. Mjesto klanja u domaćinstvima treba da bude dobro pripremljeni i higijenski adekvatno, odnosno čisto. Osoblje, pribor i oprema također. Ukoliko osoba ili više njih koje su prisutne imaju neke od simptoma sličnih prehladi i gripi, ne bi trebalo uopšte da učestvuju u procesu. Klanje obavlja osoba osposobljena za taj postupak pažljivo i vodeći računa da se ne kontaminira trup i meso. Nakon obrade trupa i odvajanja jestivih dijelova, meso je potrebno što prije podvrgnuti hlađenju. I ove godine Kurban Bajram dolazi u ljetnom periodu uz moguće visoke vrijednosti ambijentalne temperature koje pogoduju brzom razmnožavanju mikroorganizama izazivačima truljenja ali i patogenih mikroorganizama ukoliko se isti nalaze u životinjskom mesu. Stoga je potrebno to meso u vrlo kratkom roku prebaciti u neku hladniju prostoriju i tako dodatno zaštititi i od insekata, te što prije pripremiti za dalju obradu i podjelu. Tokom obrade i pripreme za podjelu potrebno je maksimalno se pridržavati higijenskih propisa, jer još uvijek postoji rizik od širenja SARS-CoV-2 virusa, ali i ostalih zaraznih oboljenja koji se mogu prenijeti sekundarnim kontaminiranjem mesa. Ukratko, potrebno je dobro oprati ruke sapunom i mlakom vodom prije dodirivanja svježeg mesa i nositi zaštitnu masku. Po pravilu potrebno je meso prvo ohladiti na temperaturu do 4°C pa ga onda pakovati, jer se usljed topline mesa i plastične vrećice u kojima se najčešće distribuira, za vrlo kratko vrijeme može desiti promjena u organoleptičkim svojstvima mesa (promjena boje, mirisa a kasnije i ukusa), usljed razvoja spomenutih mikroorganizama što rezultuje da takvo meso može postati neupotrebljivo. Osim navedenog i transport i isporuka mesa mogu biti kritične tačke za kontaminaciju. Potrebno je u što kraćem periodu i na adekvatan način (po moćnosti u piknik frižiderima) transportovati meso i izvršiti isporuku.
  • Nejestivi organski otpad koji nastane nakon klanja životinja ukoliko se adekvatno ne zbrine predstavlja veliki javnozdravstveni problem i opasnost od nastanka i širenja zaraznih oboljenja. Sav taj otpad potrebno je neškodljivo uništiti. Najbolji način je pravilno spaljivanje u ovlaštenim spalionicama, međutim taj način još uvijek nije adekvatno regulisan. Do sada su pojedinci kurbanske ostatke odlagali na nepropisan način i na različitim mjestima (uz ceste, u i pored kontejnera za smeće), a između ostalih ostavljali su ih čak i uz riječne tokove i u zone stroge sanitarne zaštite i vodozaštitne zone. Odlaganje neiskorištenih dijelova kurbana na nepropisan način, odnosno, ostavljanje na zemljinoj površini, predstavlja veliku higijensko-epidemiološku opasnost po zdravlje ljudi. Preporučuje se  kontaktirati nadležna komunalna preduzeća, te ukoliko isti posjeduju uslove, te životinjske dijelove treba zbrinuti na odgovarajući način, ili preko ovlaštenih firmi za zbrinjavanje animalnog otpada. U krajnjoj nuždi zbrinjavanje se može obaviti zakopavanjem duboko u zemlju i to na odgovarajućoj udaljenosti od naseljenih mjesta, poljoprivrednih površina, izvorišta i vodotoka te područja sklonih poplavama. Također, i sama jama treba da bude odgovarajuće dubine i širine (najmanje jedan metar, ovisno o količini otpada), kako bi se spriječio kontakt sa površinom i spriječile životinje da taj otpad raznose. Osim toga preporučuje se nakon odlaganja otpada navući sloj zemlje te kreča prije potpunog zatrpavanja, vodeći računa se kreč ne dodiruje direktno životinjske dijelove jer se tako usporava proces raspadanja.

Povodom navedenog, kontaktirali smo i Agenciju za certificiranje Halal kvalitete koja je potvrdila ove uslove odlaganja kurbanskih ostataka „Najbolje je da se otpaci, odnosno neupotrebljivi dijelovi kurbana zakopaju u zemlju. Općenito, tu vrstu otpadaka treba zbrinuti sukladno zdravstvenim i sanitarnim pravilima, te pravilima o zaštiti okoliša.“

Navedene informacije i zdravstvene preporuke imaju za cilj zaštitu zdravlja stanovništva i okoliša, a prvenstveno se odnose na pojedinačna klanja u domaćinstvima koja su tradicionalno i najviše zastupljena, ali i na organizovanja klanja koja nisu pod zdravstvenim nadzorom. Kod organizovanog klanja u kojem učestvuje nadležna vjerska institucija vodi se računa o svim gorepomenutim zdravstvenim aspektima  i oni su pod nadzorom nadležnih veterinarskih službi.

Potrebno je savjesno i odgovorno pristupiti kompletnom procesu klanja Kurbana, kako bi se svi javnozdravstveni rizici sveli na minimum.

Izvori:

https://apps.who.int/iris/rest/bitstreams/1288874/retrieve

http://www.fao.org/food-safety/news/news-details/en/c/1300975/

https://www.humanitarianresponse.info/sites/www.humanitarianresponse.info /files/documents/files/july2020_multisector_slaughterguidance_messages.pdf