Svjetski dan zaštite okoliša, 05. juni

U svemiru su milijarde galaksija, u našoj galaksiji su milijarde planeta, ali postoji samo jedna Zemlja.

Svjetski dan zaštite okoliša (World environment day) obilježava se 5. juna svake godine u više od 140 zemalja širom svijeta, na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) To je najvažniji dan UN-ovog poticanja ekološke svijesti i djelovanja, kada je riječ o unapređenju i zaštiti okoliša. Na ovaj datum svjetske vlade i organizacije pokreću programe, projekte i aktivnosti kojima se promovira važnost zaštite okoliša.

Ove godine domaćin obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša je Švedska. Švedska je izabrana da bude ovogodišnji domaćin obilježavanja pod istom motom kao i prije 50 godina na Stokholmskoj konferenciji, prvoj svjetskoj konferenciji o okolišu. Ovogodišnja tema je „Samo jedna Zemlja” (#OnlyOneEarth) i ne može biti preciznija: Planeta Zemlja je samo jedna i naš je izazov i odgovornost da je zaštitimo.

Pandemija COVID-19 nam je dobar podsjetnik da je ljudsko zdravlje direktno povezano sa zdravljem Planete Zemlje. Naučna zajednica predviđa da ukoliko se ne promijeni naš odnos prema divljini (vrstama i habitatima), ljudski rod je u opasnosti od novih zaraza i pandemija. Radi sprečavanja budućih zoonoza (transmisija između životinja i ljudi, koje mogu dovesti do pojave različitih bolesti), neophodno je jasno ukazati na višestruke prijetnje po ekosisteme i divljinu. Ove prijetnje direktno se tiču pitanja gubitka staništa i njihove fragmentacije, nelegalne trgovine biljnim i životinjskim vrstama, zagađenja, invazivnih vrsta i klimatskih promjena.

Budući da klimatske promjene na razne načine utiču na naš okoliš i društvo, poslovni sektori, vlada i nevladine organizacije trebaju se ujediniti prema ekološki odgovornijoj i socijalno inkluzivnoj ekonomiji. 2008. godine Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) pokrenuo je Inicijativu za zelenu ekonomiju. UNEP je zelenu ekonomiju definisao kao “ekonomiju koja rezultira poboljšanjem dobrobiti čovječanstva i socijalne jednakosti, istovremeno smanjujući ekološke rizike i ekološku oskudicu”. Prevladavajuća obilježja zelene ekonomije su: nizak nivo ugljika, učinkovitost u korištenju prirodnih resursa i socijalna uključenost. U projektu zelene ekonomije predlažu se svjesna potrošnja, recikliranje, ponovna upotreba robe, korištenje čiste energije i procjena biološke raznolikosti. U zelenoj ekonomiji, skup proizvodnih procesa i transakcije koje iz njih proizlaze moraju pridonijeti razvoju, kako u društvenom, tako i u ekološkom pogledu. Cilj je poboljšati kvalitet života, smanjiti nejednakosti, očuvati biološku raznolikost i očuvati okoliš.

Šta možemo na ličnom nivou uraditi da doprinesemo zaštiti zdravlja Planete? Ne čekajmo na druge, pokrenimo se!

  • Zasadimo drvo! Koristi od drveća su mnogostruke. Drveće čisti zrak, upija ugljen dioksid i oslobađa kisik. U urbanim sredinama može znatno pomoći u smanjenju ljetnih temperatura. Njihova sjena može smanjiti potrebu za klima uređajima u vrijeme vrućina.
  • Koristimo bicikl što češće!  Manje automobila na cesti, manja emisija štetnih gasova, manje zagađenje zraka, smanjeno globalno zagrijavanje. Vožnja biciklom ili šetnja, dvije su najbolje dostupne opcije.
  • Koristimo kese za višekratnu upotrebu! Više od 500 godina potrebno je da se plastična kesa razgradi. Kese se ne razgrađuju u potpunosti, već se foto-razgrađuju, postajući mikroplastika koja nastavlja zagađivati ​​okoliš. Plastične kese stvaraju velike probleme morskim organizmima ako dospiju u vodu. Ribe godišnje pojedu hiljade tona plastike, prenoseći je u prehrambeni lanac. Godišnje se prema procjenama, plastičnim kesama ubije 100.000 morskih životinja. Ptice usitnjene plastične kese često zamjenjuju sa hranom, hraneći se na taj način otrovnim otpadom. Umjesto korištenja plastičnih kesa, puno prihvatljivije u ekološkom smislu je koristiti kese/cekere za višekratnu upotrebu.
  • Koristimo staklene boce za vodu koje možemo iznova puniti! Jednokratne plastične boce za vodu nepravilno se odlažu i predstavljaju veliki problem za okoliš, jer im treba stotine godina da se raspadnu. Recikliranjem jedne plastične boce može se uštedjeti dovoljno energije da se šest sati napaja sijalica od 60 W. Pored ekološkog momenta, staklene boce za su mnogo zdravija opcija od plastičnih.
  • Štedimo vodu!  Zdravstveno ispravna voda je ograničen resurs.  Isključivanje slavine tokom pranja zuba može se uštedjeti do osam litara vode dnevno. Tuširanjem se potroši upola manje vode nego kupanjem u kadi.
  • Štedimo električnu energiju!
  • Koristimo „štedne“ sijalice! „Štedne“ sijalice traju 10 puta duže od klasičnih i ne samo da se može uštedjeti novac kupovinom istih, već se može uštedjeti i električna energija, jer ove sijalice troše za dvije trećine energije manje od klasičnih.
  • Gasimo nepotrebna svjetla! Proizvodnja električne energije često potiče od fosilnih goriva (poput uglja, nafte ili prirodnog gasa) koja doprinose klimatskim promjenama. Međutim, električna energija se može dobiti i od obnovljivih izvora poput vjetra, vode, sunca. Bez obzira odakle potiče, treba pokušati uštediti električnu energiju koristeći je samo onda kada je to potrebno.
  • Koristimo baterije koje se mogu ponovno napuniti! Baterije spadaju u kategoriju opasnog otpada, a svake se godine proizvede i proda više od 15 milijardi baterija i to mahom jednokratnih alkalnih, a samo se mali broj tih baterija reciklira. Potrebno je uložiti u punjač i paket od nekoliko punjivih baterija, a ova se investicija višestruko isplatiti.
  • Postupajmo odgovorno sa otpadom! Osvijestimo se. Otpad nije smeće i može se lako prenamijeniti i opet iskoristiti.Selektovanjem otpada učestvujemo u procesu recikliranja i na taj način smanjujemo uticaj otpada na zagađenje vode, zraka i zemlje, štedimo prirodne resurse, smanjujemo količinu energije utrošenu da bi se nešto proizvelo, štedimo novac, jer ovim proizvodi pojeftinjuju. Darujmo ili prenamjenimo stvari koje ne koristimo, a koje su u dobrom stanju i mislimo da bi nekome mogle biti korisne. Brojne organizacije i udruženja imaju potrebu za odjećom, obućom i igračkama.
  • Hranimo se zdravo! Konzumiranjem više voća, povrća i žitarica, a manje mesa, olakšavamo okolišu, jer uzgoj životinja za prehrambenu industriju potiče emisiju velikih količina gasova koji stvaraju efekt staklenika, te se koriste ogromne količine zaliha vode i fosilnih goriva. Izbacivanjem samo jednog mesnog obroka tjedno, pomažemo okolišu, a i svom zdravlju.

„Ako radimo odvojeno mi smo sila dovoljno moćna da destabilizujemo našu planetu, sigurno radeći zajedno dovoljno smo moćni da je spasimo“ David Attenborough

Koliko znate o Svjetskom danu zaštite okoliša, šta se loše odražava na zdravlje naše planete, koliko smo ekološki osviješteni, šta možemo uraditi da spasimo našu planetu, provjerite u sljedećoj anketi:

Link za anketu:

OTVORI LINK

Izvori:

  1. https://ecobnb.com/blog/2022/05/world-environment-day-2022/
  2. https://www.un.org/en/observances/environment-day?gclid=Cj0KCQjw4uaUBhC8ARIsANUuDjXXgiDPoxsRqe_9qApP-76E3IXwQ-QeylM1mmjNsvlohFZHFUhlh_AaAttcEALw_wcB
  3. https://www.iied.org/fifty-years-only-one-earth-rings-true
  4. https://www.epa.gov/earthday/countdown-earth-day