Search
Close this search box.

Svjetski dan nepušenja – 31. maj, 2022. godine

Šteta za okoliš nastaje tokom cijelog životnog ciklusa duhana zbog krčenja šuma, onečišćenja voda pesticidima i bacanja opušaka“, Vera Luiza da Costa e Silva, bivša šefica sekretarijata WHO FCTC

Svjetska zdravstvena organizacija 31. maj Svjetski dan nepušenja (eng. World No Tobacco Day) ove godine ovaj značajan datum obilježava sa sloganom – „Duhan: prijetnja našem okolišu upozoravajući na mnogobrojne načine kojima duhan zagađuje naš okoliš. Ovogodišnjom kampanjom SZO želi podići svijest javnosti o ovom problemu te usmjeriti pažnju na uticaje na okoliš koje uzrokuje duhan: od njegovog uzgoja, proizvodnje i distribucije pa do štetnog otpada koji se stvara upotrebom duhana. Ova kampanja također želi razotkriti pokušaje duhanske industrije kojima se nerijetko zavarava javnost oglašavanjem i predstavljanjem duhanskih proizvoda kao ekološki prihvatljivih.

Uz godišnji doprinos stakleničkih plinova od 84 megatona ekvivalenta ugljičnog dioksida, duhanska industrija doprinosi klimatskim promjenama i smanjuje otpornost na klimatske promjene, rasipajući resurse i oštećujući ekosisteme. Uzgoj duhana doprinosi krčenju šuma, posebno u zemljama u razvoju. Krčenje šuma za plantaže duhana doprinosi degradaciji tla i smanjenju sposobnosti zemljišta da podrži rast bilo kojih drugih usjeva ili vegetacije.

Upotreba duhana ozbiljna je prijetnja globalnom zdravlju. Duhan godišnje ubija više od 8 miliona ljudi i trenutno je najveći svjetski uzrok prijevremenih smrti koje su se mogle spriječiti. Do sada kada je u pitanju zaštita javnog zdravlja mnogo znamo o rizicima duhana kada je u pitanju direktni utjecaj pušenja i pasivnog pušenja na zdravlje ljudi. Ono što tek treba da uradimo u cilju zaštite javnog zdravlja je skretanje pažnje na načine na koje uzgoj, proizvodnja i potrošnja duvana utiču na zdravlje i ljudski razvoj. Razumijevanje uticaja duhana na životnu sredinu važno je jer nam omogućava da procijenimo neke od rizika uzrokovanih proizvodnjom duhana koji su trenutno isključeni iz procjena smrtnosti od duhana (kao što je loš kvalitet zraka i upotreba pesticida), te njegov utjecaj šire na razvoj – uključujući ekonomsku stabilnost, sigurnost hrane i rastuće siromaštvo.

Prepoznavanje štetnog utjecaja duhana u smislu zagađenja okoliša istovremeno postaje i pitanje uticaja na globalno blagostanje. To također znači da se duhan više ne može kategorizirati samo kao prijetnja zdravlju nego kao i prijetnja ljudskom razvoju u cjelini.

Svjetska zdravstvena organizacija kroz kampanju za Svjetski dan nepušenja 2022. godine poziva vlade i kreatore politika da promijene zakonodavstvo i politike, kako bi proizvođači duhana postali odgovorni za ekološke i ekonomske troškove otpada od duhanskih proizvoda.

Štetan uticaj duhanske industrije na životnu sredinu je ogroman i sve veći, što globalno stvara pritisak na resurse naše planete i krhke ekosisteme. Svjetska zdravstvena organizacija također poziva sve zemlje da u potpunosti ukinu reklamiranje, promociju i pokroviteljstvo duhanskih proizvoda, uključujući i oglašavanje njihovog navodnog društveno odgovornog poslovanja kojima se pokušava zavarati javnost.

Teret uticaja duhana na okoliš pada na zemlje koje su najmanje sposobne da se nose sa tim, profit ostvaruju transnacionalne duhanske kompanije koje se nalaze u zemljama sa višim prihodima.

S obzirom da je oko 90% ukupne proizvodnje duhana koncentrisano u zemljama u razvoju, duhan ima izuzetno neravnomjeran utjecaj na različite socioekonomske grupe.

Životni ciklus štete koju duhan čini okolišu

Duhan se uzgaja u više od 120 zemalja u svijetu, od kojih su većina zemlje u razvoju, a 4,3 miliona hektara zemlje se koristi za uzgoj duhana. Svake godine širom svijeta se iskrči najmanje 200.000 hektara šuma za uzgoj i sušenje duhana, a ovaj gubitak stabala dodatno doprinosi eroziji tla i nestašici vode. Zbog toga je uzgoj duhana trenutno odgovoran za 5% krčenja šuma diljem svijeta i čak 30% krčenja šuma u zemljama koje uzgajaju duhan. Krčenje šuma ubrzava klimatske promjene i ostavlja tlo izloženim vjetrovima i kiši, postepeno stvarajući pustoš. Uzgoj duhana osiromašuje tlo do te mjere da se za nekoliko godina na njemu ne može ništa uzgajati. Duhan je zahtjevna biljka za uzgoj: zahtijeva puno navodnjavanja, gnojiva i insekticida od kojih su neki zabranjeni u razvijenim zemljama, a koriste se u siromašnim zemljama koje uzgajaju duhan i lako se šire u životnu sredinu i vodene sisteme.

Nakon berbe, listovi duhana različitih sorti se suše. Neke sorte duhana koje čine najveće komponenta u mješavini duhana za cigarete, se suše na vrućem zraku, što zahtijeva oko 8 miliona tona ogrjevnog drveta širom svijeta svake godine. Većina ovog drveta se sječe iz okolnih šuma i spaljuje.

Za preradu duhana i proizvodnju cigareta u svijetu je potrebno oko 60 miliona tona svježe vode godišnje. Istovremeno, u tom procesu nastaje 55 miliona tona kontaminirane otpadne vode. Otpadne vode sadrže niz toksičnim materija, uključujući amonijak, nikotin, hlorovodoničnu kiselinu, nitrate, hlor, spojeve olova, teške metale i mnoge druge.

Prije nego što su cigarete spremne za pakovanje, za pakovanje su potrebni i papir za cigarete, plastični filteri (celulozni acetat), karton i plastična folija. Uticaj ovih komponenti na okoliš je devastirajući.

Nakon pušenja, opušci se često bez ikakve pažnje i kontrole odlažu u okoliš. Svake godine, ukupni globalni broj je oko 4,5 triliona opušaka. Osim toga, opušci su najčešći otpad na svjetskim plažama. Procjenjuje se da je 40 posto ukupnog otpada prikupljenog sa obala širom svijeta na ovaj ili onaj način povezano s pušenjem. Opušci sadrže filtere koji su teško biorazgradivi i raspadaju se na sitne komponente, mikroplastiku. Ptice, ribe i morski sisari mogu zamijeniti opuške za hranu i stoga se ova mikroplastika također može vratiti ljudima putem lanca ishrane. Jedan opušak cigarete može zagaditi između 500 i 1000 litara vode, kada je bačen na kolnik, može potrajati i do dvanaest godina da se razgradi. Opušci od cigareta su u ukupnoj količini jednokratnog plastičnog otpada druga najbrojnija skupina proizvoda.

Istovremeno opušci koji nisu ugašeni, a bačeni su u okoliš jedan su od čestih uzroka požara sa ogromnim uništenjem šumske biomase u svijetu. U SAD–u se procjenjuje da su uzrok za 10% šumskih požara koji se događaju u ovoj zemlji.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, proizvodnja duhana proizvodi godišnje: više od dva miliona tona čvrstog otpada; 300.000 tona nereciklabilnog otpada i 200.000 tona ostalog hemijskog otpada.

Radi zaštiti ukopnog zdravlja i ljudskog razvoja neophodno je da sve zemlje kroz politike i zakonodavstvo snažno potiču pušače da prestanu pušiti, jer prestankom pušenja ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih, nego istovremeno štite okoliš i doprinose ljudskom razvoju.

Izvor:

https://www.downtoearth.org.in/news/environment/long-after-your-cigarette-is-extinguished-it-continues-to-harm-environment-57981

https://www.conserve-energy-future.com/serious-effects-cigarette-smoking-environment-and-human-health.php

https://www.euro.who.int/en/media-centre/events/events/2022/05/world-no-tobacco-day-2022-tobaccos-threat-to-our-environment

https://www.who.int/publications/i/item/9789241512497