AKTUELNOSTI

Najčešća pitanja i odgovori vezani za gripu u kontekstu COVID-19

22/11/2021

Najčešća pitanja i odgovori vezani za gripu u kontekstu COVID-19

1. Šta je gripa i zašto je zabrinjavajuće zarazno oboljenje?

Gripa je zarazno respiratorno oboljenje uzrokovano virusima gripe koji inficiraju sluznicu nosa i grla, a ponekad i pluća. Može uzrokovati blagu do tešku kliničku sliku i, kod određenih osoba sa prethodnim hroničnim oboljenjima, može nažalost dovesti do smrtnog ishoda. Svake godine, oko 70.000 ljudi umre od gripe u Evropskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije.

2. Zašto bismo ove godine trebali biti posebno zabrinuti zbog gripe?

Uz nastavak međunarodnih putovanja i ponovno otvaranje mnogih granica i država, postoji veći potencijal za unošenje i širenje virusa gripe nego prošle godine. Kako su stope gripe bile niske u 2020/2021 godini, ljudi bi ove godine mogli biti podložniji virusu. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer ulazimo u zimske mjesece, kada se sve više ljudi boravi zajedno u zatvorenom prostoru i putuje zbog praznika, čime se povećava rizik od zaraze i širenja virusa.

Također smo još uvijek usred pandemije COVID-19, s visoko prenosivim sojem Delta, što bi moglo dovesti do potencijalne „blizanačke pandemije“ gripe i COVID-19 zajedno ove zime. Zajednička cirkulacija oba virusa mogla bi imati ozbiljne posljedice za ranjive ljude i povećati pritisak na zdravstvene sisteme u doba godine kada su bolnice ionako često najpopunjenije.

3. Koje su razlike između COVID-19 i gripe? Kako možemo znati da li imamo jedno ili drugo oboljenje? Šta da radimo ako imamo simptome?

Oba virusa su visoko zarazna i izazivaju respiratorne probleme, te dijele mnoge iste simptoma, kao što su kašalj, groznica, visoka temperatura, kratkoća daha i/ili gubitak osjeta okusa i mirisa. Zbog poteškoća u razlikovanju bolesti zbog sličnih simptoma, ako ste simptomatični, trebali biste se izolirati od drugih ljudi kako biste smanjili rizik od širenja infekcije, posebno na ranjive osobe, i testirajte se na COVID-19 što je prije moguće. Iako obje bolesti mogu uzrokovati ozbiljne kliničke slike, COVID-19 će vjerojatnije dovesti do zdravstvenih komplikacija, hospitalizacije i, u nekim slučajevima, smrti – pa je testiranje obavezno i neophodno.

4. Kome se preporučuje da se vakciniše protiv virusa gripe i kada to treba učiniti?

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se osobe iz sljedećih 5 prioritetnih grupa vakcinišu prije početka sezone gripe ili što je prije moguće nakon njenog početka. To je obično period od oktobra do novembra, nakon što vakcine postanu dostupne.

Zdravstveni radnici. Kako su zdravstveni radnici najviše izloženi gripi kroz svoj rad, povećavaju se šanse da prenesu infekciju na druge, uključujući ranjive pacijente koji su u riziku od teške kliničke slike. Obzirom da su također glavni pružatelji zdravstvenih usluga, potrebno je da ostanu zdravi na poslu, a ne da izostaju sa posla zbog gripe, posebno u doba godine kada su zdravstvene službe često pod najvećim pritiskom;

Osobe starije od 65 godina. Kako imunološki sistem slabi s godinama, naša tijela postaju manje efikasna u borbi protiv infekcija, uključujući i gripu. To znači da stariji ljudi imaju veći rizik od razvoja ozbiljne kliničke slike, te će možda trebati hospitalizacija i nažalost mogu i umrijeti od ovog oboljenja;

Ljudi prethodnim dugogodišnjim hroničnim oboljenjima, kao što su dijabetes, bolesti pluća ili bolesti srca. Oslabljen imuni sistem zbog navedenih oboljenja može povećati rizik od teške kliničke slike, hospitalizacije i potencijalne smrti od gripe;

Trudnice. Dokazi pokazuju da su trudnice sklonije razvoju teške kliničke slike gripe, koja može imati negativan utjecaj na plod. Vakcinacija štiti trudnicu, plod i kasnije novorođenče;

Djeca mlađa od 5 godina. Mala djeca imaju veću vjerovatnoću da razviju težu kliničku sliku i imaju potencijal da zaraze druge osobe, uključujući starije rođake.

5. S obzirom na to da bismo ove godine mogli imati više slučajeva zaraze gripom, hoće li biti dovoljno vakcina?

Svake godine zemlje planiraju naručiti dovoljan broj vakcina da pokriju svoju populaciju kojoj je neophodna vakcina. Iako je teško reći da postoji dobra ravnoteža između ponude i potražnje, važno je da zdravstveni radnici i oni iz ranjivih grupa imaju prioritet u programima vakcinacije.

6. Od kojih vrsta gripe nas vakcina štiti?

Postoje 2 glavna tipa virusa ljudske gripe, virus gripe A i virus gripe B, koji dovode do godišnjih epidemija gripe. U Evropi se koriste i trovalentne vakcine (za zaštitu od 3 soja virusa gripe) i četvorovalentne vakcine (za zaštitu od 4 soja virusa gripe) koje pokrivaju oba ova tipa virusa.

7. Kako znati da je vakcina protiv gripe sigurna i da će biti učinkovita?

Vakcine protiv gripe postoje već više od 60 godina i sigurno su davana milionima ljudi širom svijeta. Svake godine, nacionalna regulatorna tijela za lijekove pažljivo ispituju svaku vakcinu protiv gripe prije nego što bude licencirana, a uspostavljeni su sistemi za praćenje i istraživanje izvještaja o neželjenim reakcijama nakon imunizacije. Iako povremeno postoje nuspojave, one su vrlo rijetke i obično nisu teške. Vakcina protiv gripe najbolje je sredstvo koje imamo za prevenciju bolesti i smanjenje rizika od ozbiljnih komplikacija, pa čak i smrti.

Kako bi se osigurala optimalni nivo zaštite, vakcine protiv gripe ažuriraju se svake godine na temelju opažanja naučnika koji prate sojeve virusa koji cirkuliraju među stanovništvom ranijih godina. Koliko su tačno te vakcine učinkovite ovisi o brojnim faktorima, uključujući dob, trenutno zdravlje i sojeve virusa koji zapravo završe u cirkulaciji među stanovništvom tokom zimskog razdoblja. Čak i tako, obično se očekuje da će osobe koje prime vakcinu biti oko 60% zaštićeni od gripe nakon 2 sedmice od vakcinacije (ovo je uobičajeno vrijeme potrebno da vakcina počne djelovati).

8. Pruža li vakcina protiv COVID-19 ikakvu zaštitu od gripe? I obrnuto – pruža li vakcina protiv gripe ikakvu zaštitu od COVID-19?

NE, virusi su različiti i stoga zahtijevaju različite vakcine.

9. Preporučuje li SZO istovremenu vakcinaciju protiv COVID-19 i protiv gripe?

Iako su dokazi o istodobnom davanje vakcina protiv COVID-19 i gripe (poznato kao istodobna primjena) ograničeni, dokazi koji postoje ne pokazuju nikakvo povećanje neželjenih reakcija. Stoga SZO smatra da je prihvatljivo da zemlje daju obje vakcine svojim građanima tokom istog posjeta ljekaru, posebno jer je rizik od ozbiljne bolesti odraslih od gripe ili infekcije COVID-19 znatan.

10. Ako imam COVID-19, je li sigurno za mene dobiti vakcinu protiv gripe?

Potrebno je pričekati do izliječenja od COVID-19, pa tek onda primiti vakcinu protiv gripe kako bi se izbjegla mogućnost pogrešnog pripisivanja bilo kakvih simptoma vakcini.

11. Ako imate COVID-19, čini li Vas to osjetljivijim na dobivanje gripe ili razvoj ozbiljnije bolesti?

Još uvijek ne postoji dovoljno podataka da bi se sa sigurnošću moglo reći čini li COVID-19 osobu osjetljivijom na virus gripe. Nakon što se virus pojavio početkom prošle godine, zemlje u Evropi uvele su mjere izolacije u martu, pa se tokom godine vidjelo vrlo malo širenja virusa gripe, što je otežavalo donošenje bilo kakvog čvrstog zaključka o učincima koinfekcije.

No, s obzirom na to, ako bi netko bio hospitaliziran zbog COVID-19 i dobio oštećenje pluća, onda bi to zasigurno povećalo njegov rizik od teške bolesti ako bi tada dobio gripu.

12. Koje druge mjere se mogu poduzeti kako biste zaštitili sebe i druge od infekcije i bolesti ove zime?

I COVID-19 i gripa su respiratorni virusi i može se zaraziti na iste načine – uglavnom udisanjem čestica zaražene osobe kada kašlje, kiše ili govori ili indirektno preko kontaminiranih površina. To znači da se iste mjere za zaštitu od COVID-19 odnose i na gripu:

Redovno održavanje higijene ruku;

Nositi masku u zatvorenim prostorijama; a posebno u prostorima gdje boravi veliki broj ljudi;

Držati sigurnu udaljenost od drugih – preporuka je najmanje 1 metar;

Izbjegavati zatvorene, skučene i pretrpane prostore;

Osigurati da su unutrašnji prostori dobro prozračeni;

Kašljati i/ili kihati u maramicu koja će se otkloniti na adekvatan način u kantu sa poklopcem; ili u lakat; kako bi se izbjeglo širenje bolesti, uz obavezno pranje ruku nakon toga;