Svjetska sedmica dojenja obilježava se svake godine u preko 170 zemalja u svijetu sa ciljem povećanja svjesnosti i podrške dojenju koje je ključno za ishranu i razvoj dojenčadi i male djece, ali istovremeno i za očuvanje zdravlja majki. Svjetska sedmica dojenja na globalnom nivou obilježava se od 1. do 7. avgusta, ali je državama, organizacijama i institucijama predloženo da obilježavanje i aktivnosti povodom Svjetske sedmice dojenja provode u periodu kada je to najprikladnije u njihovim zemljama. U BiH – Federaciji BiH Svjetska sedmica dojenja obilježava se u prvoj sedmici oktobra, odnosno u 40. sedmici u godini što na simboličan način označava kraj trudnoće i početak dojenja. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, Udruženje specijalista javnozdravstvenih disciplina FBiH i Udruženje za unapređenje dojenja provode zajedničke aktivnosti tokom Svjetske sedmice dojenja usmjerene na promociju i zaštitu dojenja.
Svjetska alijansa za podršku dojenju (World Alliance for Breastfeeding Action – WABA) ove godine pokrenula je kampanju sa ciljem intenziviranja aktivnosti, povećanja stepena odgovornosti, podrške i promocije dojenja pod sloganom „Zaštita dojenja – zajednička odgovornost“.
Podrška dojenju na individualnom nivou je izuzetno značajna ali se mora posmatrati u širem kontekstu kao važno javnozdravstvene pitanje što zahtijeva angažman velikog broja aktera i ulaganje na svim nivoima. Ciljevi Svjetske sedmice dojenja u 2021.godini su:
- Informirati stanovništvo o značaju dojenja i zaštite dojenja
- Podržati dojenje kao vitalnu javnozdravstvenu odgovornost
- Osigurati angažman pojedinaca i organizacija kako bi se povećao učinak
- Stimulirati akcije za zaštitu i promociju dojenja kako bi se unaprijedilo javno zdravlje
Majčino mlijeko cjelovita je i najbolja moguća hrana za dijete, lako je probavljivo i potpuno odgovara potrebama dojenčeta i djeteta. Majčino mlijeko sadrži sve što je potrebno za razvoj djeteta. Sam proces dojenja istovremeno je i proces koji doprinosi povezanosti djeteta i majke, te ima veliki značaj za fizički, psihički, kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta. Sastav majčinog mlijeka štiti dijete od brojnih infekcija ali i alergija. Sa druge strane, dojenje ima pozitivne učinke na zdravlje majke među kojima su smanjenje rizika za rak dojke i jajnika, uticaj na regulaciju tjelesne težine (tokom dojenja troši se veliki broj kalorija). Veliko istraživanje provedeno 2002. godine (Beral et all.) koje je obuhvatalo 47 različitih studija u 30 zemalja dokazalo je da se rizik od dobivanja raka dojke smanjuje za 4,3 % sa svakom godinom dojenja. Dojenje ima i pozitivan finansijski efekat jer je ‘besplatno’ i efekat na okoliš jer je ‘zeleno’.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je početak dojenja neposredno po rođenju te isključivo dojenje (samo majčino mlijeko u ishrani, bez dodatnih namirnica i vode) u prvih 6 mjeseci života dojenčeta uz postepeno uvođenje dohrane uz nastavak dojenja do druge godine života djeteta i duže, ukoliko majci i djetetu to odgovara.
Izuzetno je važno da majke dobiju podršku da se prvi podoj obavi po rođenju djeteta („zlatni sat“), jer se stavljanjem djeteta na majčine grudi bez prekida nastavlja prirodna veza između djeteta i majke, a istovremeno se stimuliše stvaranje mlijeka u dojkama i olakšava nastavak započetog proces dojenja. U toku pandemije COVID-19 majke su se suočavale sa brojnim dilemama u slučaju infekcije sa COVID-19 ali i izazovima u situacijama slabljenja ‘mreže za podršku’ na individualnom nivou, na nivou zajednice, poslodavaca i radne okoline.
SZO dala je preporuku da majke s potvrđenim COVID-om 19 ili sumnjom na COVID-19 trebaju započeti ili nastaviti dojenje, uključujući i preporuku da majke trebaju boraviti sa svojim novorođenčetom (rooming-in) te prakticirati kontakt „koža na kožu“, naročito po rođenju i u prvim danima uspostavljanja dojenja uz pridržavanje mjera prevencije kontaktnog prijenosa koronavirusa sa majke na dijete.
U procesu dojenja majke trebaju podršku. Od samog početka neophodna je podrška na individualnom nivou, nivou zajednice ali i društva u cjelini. Na individualnom nivou majkama je potrebno osigurati podršku zdravstvenih radnika/ustanova, očeva/partnera te članova porodice ili onih osoba koje im pružaju njegu, peer-edukatora sa iskustvom i grupa za podršku (NVO) u procesu dojenja kako bi se osigurala dužina trajanja i učinci dojenja koji su od izuzetnog značaja za unapređenje zdravlja djeteta i majke.
Podrška dojenju i zaštita dojenja neophodna je pored individualnog nivoa i na nivou poslodavaca i radne okoline, zajednice i društva u cjelini. Politike, planovi i program za podršku i zaštitu dojenja moraju imati intersektorski i multidisciplinarni pristup sa jasnim mehanizmima za provođenje u praksu i razvijenim indikatorima za mjerenje učinaka. Osiguranje podrške majkama u procesu dojenja i zaštita dojenja kao jednog od ključnih prioriteta u zaštiti javnog zdravlja preduvjet su za građenje ‘kulture dojenja’ na nivou cijelog društva za što su neophodni odgovarajući ljudski i finansijski resursi.
Izvori:
Beral, V., Bull, D., Doll, R., Peto, R., Reeves, G. [2002]: Collaborative Group of Hormonal Factors in Breast Cancer, The Lancet, 360:187-95
