Search
Close this search box.

Normalna mikroflora nosa kao jedan od mehanizama protiv širenja infekcije koronavirusa SARS-CoV-2


Koronavirusna bolest (COVID-19) uzrokovana je teškim akutnim respiratornim sindromom koronavirusa SARS-CoV-2, a karakterizira ga promjenjiva klinička slika koja varira od asimptomatskih slučajeva do fatalnog oštećenja organa i smrti. Koronavirusa SARS-CoV-2 prenosi se kapljičnim putem kihanjem, kašljanjem ili jednostavnim govorom.

Virus prodire kroz gornje respiratorne puteve u organizam, a nosna šupljina je prva barijera i odbrambena linija koja suzbija infekciju uzimajući u obzir da je nos vjerovatno glavno mjesto ulaska i infekcije koronavirusom. Nosna šupljina sadrži mikrobiotu (normalna mikroflora – zajednica komensalnih mikroorganizama koji koloniziraju sve površine ljudskog tijela izloženi vanjskoj okolini) koja ima značajnu funkciju u homeostazi sluznice, zaštiti od infekcije i proizvodnju antimikrobnih peptida. Konkretno, nosna mikrobiota je presudna za razvoj limfoidnog tkiva povezanog sa sluznicom i modulacijom adaptivnih odgovora poput stvaranje IgA i aktivnost T ćelija. Smatra se da komensalne bakterije u nosnoj šupljini štite od oportunističkih patogena boreći se za prostor i hranjive tvari (nedavne studije su pokazale da Staphylococcus epidermidis, jedan od komenzala, stimulira proizvodnju antimikrobnih peptida u nazalnom epitelu, koji učinkovito smanjuju kolonizaciju nevirusnim i virusnim patogenom).

Promjene u sastavu mikrobiote, mijenja osjetljivost domaćina na patološka stanja, uključujući, akutne infekcije respiratornog trakta. Kada virus dođe do ćelija respiratornog trakta, dolazi do replikacije, sazrijevanja i oslobađanje virusa. Ovi procesi pokreću imunološki odgovor koji može dovesti do suzbijanja infekcije ili izazvati citokinsku oluju koja pogoršava upalu pluća i povećava osjetljivost na sekundarne bakterijske ili gljivične infekcije. Uloga nosne barijere u infekcijama koronavirusom se sve više u svijetu istražuje i uzima u razmatranje kao jedan od potencijalnih mehanizama prevencije i suzbijanja infekcije koronavirusa. U svijetu naučnici trenutno dokazuju hipotezu da obnavljanje endogenih barijera i protuupalnih puteva, koja su oštećena kod pacijenata oboljelih od  COVID-19, može predstavljati dobru strategiju za smanjenje infekcije i poboljšanje kliničke simptomatologije.

U praksi bi to značilo da normalna i zdrava nosna mikroflora bi bila korisna za zadržavanje i širenje virusne infekcije. Klinička ispitivanja u svijetu, usmjerena na obnavljanje sluznice nosa tokom liječenja, se provode na kliničkim pacijentima pozitivno testiranih na COVID-19 i tretiraju se fiziološkim rastvorom za ispiranje nosnih šupljina ili intranazalnim probioticima kako bi se smanjila virusna koncentracija i dalje širenje infekcije dublje u organizam. Reakcija imunološkog odgovora obnovljenje sluznice nosa, ravnoteža mikrobiote i virusna koncentracija su varijable koje će se mjeriti i prikazatima u rezultatima istraživanja. Generalno o važnosti općeg zdravstvenog stanja gornjih respiratornih puteva (nosna šupljina, oralna šupljina, itd.) nam govore i nedavna istraživanja o uticaju oralnog zdravlja gdje je pokazano da poboljšana oralna higijena smanjuje napredovanje ili pojavu respiratornih bolesti, posebno kod starije populacije i onih na odjelima intenzivne njege, koja su najviše izložena riziku od razvoja ozbiljnih komplikacija povezanih s COVID-19.

Međutim, na osnovu navedenog, postavlja se pitanje da li tretiranje antibioticima u liječenju COVIDA-19 u praksi donosi više pozitivnih ili negativnih učinaka, obzirom da antibiotici djeluju i na komenzalne bakterije a time i na narušavanje ravnoteže odnosa broja komenzalnih bakterija tj. normalne mikroflore. U prilog tome nam govore istraživanja efikasnosti liječenja antibioticima oboljenja COVID-19 u poređenju sa morbiditetom i smrtnošću od COVID-19. Novije studije su pokazale da postoji razlika, između tretmana različitih vrsta antibiotika, u stopi morbiditeta i mortaliteta kod liječenja oboljelih od COVID-19. Neki od rezultata ove studije impliciraju da peniciline treba izbjegavati dok kombinaciju cefalosporina i makrolida ili kinolona predlažu kao efikasan tretman za liječenje COVID-19. O povezanosti narušavanja normalne mikroflore upotrebom antibiotika i stopa morbiditeta i mortaliteta od COVIDA-19 još uvijek se provode brojne studije ali je sigurno da dobro opšte zdravlje gornjih respiratornih puteva treba uzeti kao jedan od važnih mehanizama u borbi protiv širenja infekcije koronavirusom.

 IZVORI:

  1. Gacguena D. (2020, April 7). Microbiota: a Microscopic Shield Against COVID-19. Open Mind BBVA. https://www.bbvaopenmind.com/en/science/research/microbiota-a-microscopic-shield-against-covid-19/
  2. Tanioka H. Tanioka S. (2020, October 20). Risks and Benefits of Antibiotics vs. COVID-19 Morbidity and Mortality. MedRxiv. doi: https://doi.org/10.1101/2020.10.15.20213603
  3. Hagen, A. (2020, October 27). COVID-19 and the flu. AMERICAN SOCIETY FOR MICROBIOLOGY. https://asm.org/Articles/2020/July/COVID-19-and-the-Flu
  4. Botros N. Iyer P. Ojcius D.M. (2020, May 27).        Is there an association between oral health and severity of COVID-19 complications? ScienceDirect. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2319417020300810
  5. Bao L, Zhang C, Dong J, Zhao L, Li Y, Sun J. Oral Microbiome and SARS-CoV-2: Beware of Lung Co-infection. Front Microbiol. 2020 Jul 31;11:1840. doi: 10.3389/fmicb.2020.01840. PMID: 32849438; PMCID: PMC7411080. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32849438/
  6. Gallo, B. W., Baragona, B. S., & By VOA News. (2021, January 14). New Research Suggests Digestive Tract Bacteria Affect Coronavirus Severity. Voice of America. https://www.voanews.com/covid-19-pandemic/new-research-suggests-digestive-tract-bacteria-affect-coronavirus-severity
  7. D’Ettorre, G. (2020, July 7). Challenges in the Management of SARS-CoV2 Infection: The Role of Oral Bacteriotherapy as Complementary Therapeutic Strategy to Avoid the Progression of COVID-19. PubMed. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32733907/
  8. Microbiota, Viral Infection, and the Relationship to Human Diseases: An Area of Increasing Interest in the SARS-CoV-2 Pandemic. (2021, March 1). PubMed Central (PMC). https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8011341/