Search
Close this search box.

16.oktobar – Svjetski dan hrane

Ove godine Svjetski dan hrane, obilježava se pod sloganom: „Naše akcije su naša budućnost, zdrava prehrana za svijet“

                    Jesti zdravo jednako je važno koliko i dovoljno jesti!!!

Posljednjih desetlječa drastično su se promjenile prehrambene navike kao rezultat globalizacije i urbanizacije.

Kombinacija nezdrave ishrane i sjedeći način života uzrok su gojaznosti, ne samo u razvijenim zemljama, nego i u siromašnim zemljama, gdje glad i pretilost često koegzistiraju. Tenutno više od 670 miliona odraslih i 120 miliona djevojčica i dječaka (5-19 godina) su gojazni, i više od 40 miliona djece mlađih od 5 godina ima prekomjernu težinu, dok  više od 820 miliona ljudi pati od gladi.

Nezdrava prehrana je vodeći faktor rizika  smrti kod nezaraznih bolesti,  uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i neke vrste karcinoma. Povezane sa petinom smrtnih slučajeva širom svijeta, nezdrave prehrambene navike takođe uzimaju danak u nacionalnim zdravstvenim proračunima koji koštaju i do 2 biliona američkih dolara godišnje.

Gojaznost i drugi oblici pothranjenosti pogađaju gotovo jednu od tri osobe. Istraživanja govore da će taj broj do 2025.godine biti jedan na dva.

Način rada naših prehrambenih sistema, od poljoprivredne proizvodnje do prerade i maloprodaje, ima malo prostora za svježu, lokalno proizvedenu hranu, jer osnovni usjevi kao što su žitarice, imaju prednost. Intenzivirana proizvodnja hrane, u kombinaciji sa klimatskim promjenama, uzrokuje brzi gubitak biološke raznolikosti. Danas samo devet biljnih vrsta čini 66% ukupne proizvodnje biljaka usprkos činjenici da se tijekom povijesti više od 6000 vrsta uzgajalo za hranu. Raznovrsna raznolikost usjeva presudna je za pružanje zdrave prehrane i očuvanja okoliša

Zdrava prehrana je ona koja zadovoljava prehrambene potrebe pojedinaca pružanjem dovoljne, sigurne, hranjive i raznolike hrane za vođenje aktivnog života i smanjenje rizika od bolesti. Ona između ostalog uključuje voće, povrće, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke i integralne žitarice te hranu koja sadrži malo masti (naročito zasićene masti), šećer i sol.

Hranjive namirnice koje čine zdravu prehranu nisu dostupne ili pristipačne mnogim ljudima.