Ne računajući neke vrste raka kože, kolorektalni rak je četvrti najčešći rak kod muškaraca i žena. To je četvrti vodeći uzrok smrti od raka u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kolorektalni karcinom je bolest u kojoj ćelije u debelom crijevu ili rektumu rastu bez kontrole. Ponekad se skraćeno naziva rak debelog crijeva.
Faktori rizika
- Dob (rizik od dobijanja kolorektalnog karcinoma raste kako starite)
- Upalne bolesti crijeva kao što su Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis.
- Lična ili porodična anamneza kolorektalnog karcinoma ili kolorektalnih polipa.
- Genetski sindrom kao što je porodična adenomatozna polipoza (FAP) ili nasljedni nepolipozni kolorektalni karcinom (Lynchov sindrom).
- Faktori načina života koji mogu doprinijeti povećanom riziku od raka debelog crijeva uključuju:
- nedostatak redovne fizičke aktivnosti
- ishrana sa malo voća i povrća
- ishrana sa malo vlakana i visokim sadržajem masti ili dijeta bogata prerađenim mesom
- prekomjerna težina i gojaznost
- konzumiranje alkohola
- upotreba duhana
Simptomi
- Promjena navika u radu crijeva.
- Krv u ili na stolici
- Proljevaste stolice, zatvor ili osjećaj da se crijeva ne isprazne do kraja
- Bol u trbuhu, bolovi ili grčevi koji ne prolaze
- Gubitak težine (koji se ne može objasniti dijetom i sl.)
Ako imate bilo koji od ovih simptoma, razgovarajte sa svojim ljekarom, simptomi mogu biti uzrokovani nečim drugim osim karcinoma. Jedini način da saznate šta ih uzrokuje je da posjetite svog ljekara.
Skrining raka debelog crijeva
Skrining spašava živote. Skriningom se mogu pronaći prekancerozni polipi – abnormalne izrasline u debelom crijevu ili rektumu – koji se mogu ukloniti prije nego što se pretvore u rak. Skrining također pomaže u otkrivanju kolorektalnog karcinoma u ranoj fazi, kada liječenje najbolje funkcionira. Otprilike 9 od 10 ljudi čiji se rak debelog crijeva otkrije rano i liječi na odgovarajući način još su živjeli pet godina kasnije. Ako imate 45 godina ili više, odmah se pregledajte. Ako mislite da ste pod povećanim rizikom od raka debelog crijeva, razgovarajte sa svojim ljekarom tome kada započeti skrining, koji test je pravi za vas i koliko često se trebate testirati. U Kantonu Sarajevo Programom rada Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo i Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo u više navrata provedeni su skrining testovi za rizične skupine u cilju ranog otkrivanje raka debelog crijeva (poslednji put 2023.god).
Za pronalaženje polipa ili kolorektalnog karcinoma može se koristiti nekoliko skrining testova. Važno je znati da ako je rezultat vašeg testa pozitivan ili abnormalan na nekim skrining testovima (testovi stolice, fleksibilna sigmoidoskopija i CT kolonografija), kolonoskopija je potrebana da bi se završio proces skrininga.
Test fekalnog okultnog krvarenja koristi se za otkrivanje krvi u stolici. Radi se jednom godišnje.
Fekalni imunohemijski test (FIT) koristi antitijela za otkrivanje krvi u stolici. Također se radi jednom godišnje ali nije uveden u rutinsku praksu.
FIT-DNK test (koji se naziva i DNK test stolice) kombinuje FIT sa testom koji otkriva izmijenjenu DNK u stolici. Za ovaj test prikupljate čitavo pražnjenje crijeva i šaljete ga u laboratorij, gdje se provjerava ima li izmijenjenog DNK i prisutnost krvi. Radi se jednom u tri godine, ali nije uveden u rutinsku praksu.
Fleksibilna sigmoidoskopija: za ovaj test, doktor stavlja kratku, tanku, fleksibilnu, osvijetljenu cijev u vaš rektum. Doktor provjerava polipe ili rak unutar rektuma i donje trećine debelog crijeva. Radi se svakih 5 godina ili svakih 10 godina sa FIT-om svake godine.
Kolonoskopija je slična fleksibilnoj sigmoidoskopiji, osim što doktor koristi dužu, tanku, fleksibilnu, osvijetljenu cijev da provjeri polipe ili rak unutar rektuma i cijelog debelog crijeva. Tokom testa, doktor može pronaći i ukloniti većinu polipa i neke vrste raka. Radi se svakih 10 godina osobama koje nemaju povećan rizik od raka debelog crijeva.
Kolonografija kompjuterizovanom tomografijom (CT), koja se naziva i virtuelna kolonoskopija, koristi rendgenske zrake i kompjutere za proizvodnju slika cijelog debelog creva, koje se prikazuju na ekranu kompjutera kako bi ih ljekar analizirao. Radi se svakih pet godina.
Svaki test ima prednosti i nedostatke, vaš ljekar poznaje prednosti i nedostatke svakog testa i odredit će koliko često se treba testirati.
Izvori:
