Septembar se širom svijeta obilježava kao Mjesec podizanja svijesti o raku kod djece (Childhood Cancer Awareness Month), s ciljem skretanja pažnje javnosti na maligne bolesti u dječijoj i adolescentnoj dobi, značaj njihovog ranog prepoznavanja, pravovremene dijagnostike, dostupnosti savremenog liječenja i dugoročne podrške oboljeloj djeci i njihovim porodicama.
Tokom septembra zlatna vrpca postaje međunarodni simbol podrške djeci i adolescentima oboljelim od malignih bolesti, osobama koje su završile liječenje, njihovim porodicama i svima koji učestvuju u njihovom liječenju i oporavku.
SIOP Europe – Evropsko društvo za pedijatrijsku onkologiju kroz kampanju „Shine Gold on Our Young Heroes & Survivors“ poziva zajednicu da tokom septembra „zasja zlatno“ u znak podrške mladim pacijentima, osobama koje su preživjele malignu bolest u djetinjstvu i njihovim porodicama.
Oko 400.000 novih slučajeva godišnje u svijetu
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake godine u svijetu od malignih bolesti oboli približno 400.000 djece i adolescenata uzrasta od 0 do 19 godina. To u prosjeku znači da se približno troje djece suoči sa dijagnozom maligne bolesti svake četiri minute. Najčešće maligne bolesti dječije dobi uključuju leukemije, tumore mozga i druge tumore centralnog nervnog sistema te solidne tumore poput neuroblastoma i Wilmsovog tumora, dok su kod adolescenata češće zastupljeni i limfomi, tumori kostiju i karcinomi štitne žlijezde. Iako maligne bolesti kod djece predstavljaju relativno rijetku grupu oboljenja u odnosu na maligne bolesti odraslih, njihov uticaj na dijete, porodicu i cjelokupnu zajednicu je izuzetno velik.
Velike razlike u preživljavanju djece
Jedna od najvažnijih javnozdravstvenih poruka Mjeseca podizanja svijesti o raku kod djece odnosi se na velike globalne nejednakosti u ishodima liječenja. U zemljama visokog dohotka, u kojima su sveobuhvatna dijagnostika i liječenje uglavnom dostupni, danas se može izliječiti više od 80% djece oboljele od malignih bolesti. Nasuprot tome, u mnogim zemljama niskog i srednjeg dohotka manje od 30% djece bude izliječeno. Razlozi za ovako velike razlike nisu samo karakteristike same bolesti. Smrtni ishodi koji se mogu izbjeći često su povezani sa kasnim postavljanjem dijagnoze, pogrešnom ili nedostupnom dijagnostikom, otežanim pristupom liječenju, prekidom terapije, nedostupnošću lijekova, komplikacijama liječenja i povratkom bolesti. Zbog toga je rak kod djece istovremeno i pitanje jednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti. Cilj WHO – najmanje 60% preživljavanja do 2030. godineSvjetska zdravstvena organizacija i St. Jude Children's Research Hospital pokrenuli su 2018. godine Globalnu inicijativu za rak kod djece – Global Initiative for Childhood Cancer (GICC). Jedan od ključnih ciljeva inicijative jeste da se: “do 2030. godine globalna stopa preživljavanja djece oboljele od malignih bolesti poveća na najmanje 60%, uz istovremeno smanjivanje patnje djece i unapređenje kvaliteta njihovog života”.Ostvarivanje ovog cilja zahtijeva jačanje zdravstvenih sistema, dostupnost kvalitetne dijagnostike i lijekova, razvoj specijaliziranih centara, multidisciplinarni pristup liječenju, kvalitetne registre i praćenje ishoda bolesti.
Rano prepoznavanje je važno
Za razliku od brojnih malignih bolesti odraslih, kod većine maligniteta u dječijoj dobi ne postoje jasno definisani faktori rizika na koje je moguće djelovati klasičnim mjerama primarne prevencije. Zbog toga su od posebnog značaja rano prepoznavanje mogućih znakova bolesti, pravovremena dijagnostička obrada i što raniji početak odgovarajućeg liječenja. Simptomi malignih bolesti kod djece često nisu specifični i mnogo češće mogu biti posljedica benignih oboljenja. Ipak, određene promjene, posebno ukoliko traju duže vrijeme, ponavljaju se ili se progresivno pogoršavaju, zahtijevaju ljekarsku procjenu. Posebnu pažnju potrebno je obratiti na:
- neuobičajeno bljedilo, izražen umor ili slabost;
- pojavu modrica ili krvarenja bez jasnog razloga;
- dugotrajnu ili ponavljajuću povišenu tjelesnu temperaturu;
- neobjašnjiv gubitak tjelesne mase ili apetita;
- uvećane limfne čvorove koji ne prolaze;
- bolove u kostima ili zglobovima koji traju ili se pogoršavaju;
- učestale ili jake glavobolje, naročito ako su praćene povraćanjem;
- promjene vida, ravnoteže ili ponašanja;
- pojavu nove otekline, čvora ili mase na tijelu;
- povećanje obima stomaka ili druge neuobičajene promjene koje traju.
Prisustvo jednog od navedenih simptoma ne znači da dijete ima malignu bolest, ali ukoliko simptom traje, pogoršava se ili zabrinjava roditelje, potrebno je obratiti se pedijatru. Napredak pedijatrijske onkologije tokom posljednjih decenija značajno je povećao mogućnost izlječenja brojnih malignih bolesti dječije dobi. Međutim, savremeni pristup ne završava samo postizanjem izlječenja. Jedna od ključnih poruka SIOP Europe jeste „cure more and cure better“ – izliječiti više djece i liječiti ih bolje.
To podrazumijeva ne samo povećanje preživljavanja nego i smanjivanje kratkoročnih i dugoročnih posljedica liječenja, zaštitu kvaliteta života, odgovarajuće praćenje nakon završetka terapije te omogućavanje djeci i mladima da se što potpunije vrate obrazovanju, porodici i svakodnevnom životu.
Dijagnoza maligne bolesti kod djeteta predstavlja veliki emocionalni, socijalni i organizacijski izazov za cijelu porodicu. Pored dostupnog i kvalitetnog liječenja, djeci i njihovim porodicama potrebni su psihološka i socijalna podrška, razumijevanje okoline, mogućnost nastavka obrazovanja, odgovarajuća rehabilitacija i dugoročno zdravstveno praćenje. Danas širom svijeta raste broj osoba koje su preživjele malignu bolest u djetinjstvu. Zbog toga je sve značajnije i praćenje mogućih kasnih posljedica bolesti i terapije, koje se mogu pojaviti godinama nakon završenog liječenja. Briga o djetetu oboljelom od maligne bolesti zato obuhvata čitav put – od pravovremene dijagnoze i kvalitetnog liječenja do dugoročnog praćenja i kvalitetnog života nakon bolesti.
Svako dijete zaslužuje jednaku priliku
Mjesec podizanja svijesti o raku kod djece podsjeća nas da mjesto rođenja, mjesto stanovanja ili socioekonomske okolnosti ne bi smjeli određivati mogućnost djeteta da preživi malignu bolest. Javnozdravstveni odgovor uključuje unapređenje evidencija i registara malignih bolesti, kvalitetno praćenje obolijevanja i ishoda liječenja, jačanje zdravstvene pismenosti, podršku ranom prepoznavanju bolesti i stvaranje zdravstvenog sistema u kojem svako dijete ima pravovremen pristup odgovarajućoj dijagnostici, liječenju i podršci.
Tokom septembra zasjajmo zlatno za djecu i mlade koji se liječe od malignih bolesti, za one koji su završili svoje liječenje, njihove porodice i zdravstvene radnike koji se svakodnevno bore zajedno s njima.
Svako dijete zaslužuje priliku za izlječenje – i kvalitetan život nakon izlječenja.
ChildhoodCancerAwarenessMonth #ShineGold #SIOPEurope
