Tokom dojenja povećavaju se potrebe organizma za energijom i pojedinim hranjivim materijama. Ipak, dojilji nije potrebna posebna, jednolična niti strogo ograničena ishrana. Zvanične preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), UNICEF-a i Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) naglašavaju da je najvažnija raznovrsna, uravnotežena, nutritivno kvalitetna i sigurna ishrana.
Svakodnevna ishrana dojilje trebala bi uključivati povrće i voće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke te različite izvore proteina, kao što su riba, jaja, meso, perad, mlijeko i mliječni proizvodi. Prednost treba dati nutritivno vrijednim i minimalno prerađenim namirnicama, uz ograničavanje hrane bogate slobodnim šećerima, solju, zasićenim i transmasnim kiselinama.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti sigurnosti hrane. Voće i povrće treba temeljito oprati pod čistom tekućom vodom prije konzumiranja ili pripreme. Meso, perad, riba, jaja i druge namirnice životinjskog porijekla trebaju biti temeljito termički obrađeni, a mlijeko i mliječni proizvodi pasterizirani. Sirove namirnice, posebno meso, perad i morski plodovi, trebaju se tokom pripreme i čuvanja držati odvojeno od termički obrađene hrane i namirnica spremnih za konzumiranje kako bi se spriječila unakrsna kontaminacija. Kvarljivu hranu treba čuvati na sigurnim temperaturama, a ruke, pribor i radne površine održavati čistim.
Da li dojilja treba „jesti za dvoje“?
Stvaranje majčinog mlijeka zahtijeva dodatnu energiju, ali to ne znači da majka treba udvostručiti količinu hrane. Prema CDC-u, dobro uhranjene dojilje uglavnom trebaju dodatnih 330–400 kcal dnevno u odnosu na unos prije trudnoće.
Individualne potrebe zavise od dobi, indeksa tjelesne mase, nivoa fizičke aktivnosti i od toga da li majka isključivo doji ili dojenje kombinuje s mliječnom formulom. Dodatnu energiju najbolje je osigurati nutritivno kvalitetnim obrocima i međuobrocima, a ne hranom bogatom šećerom, solju i nezdravim mastima.
Nema potrebe za unaprijed zabranjenim namirnicama
Jedna od čestih zabluda jeste da dojilja treba izbjegavati grah, kupus, brokulu, citruse, luk, začinjenu hranu ili druge namirnice kako bi spriječila grčeve i nadutost kod djeteta.
CDC navodi da većina dojilja ne treba ograničavati niti izbjegavati određene namirnice. UNICEF također naglašava da dojilji nije potrebna posebna ili „blaga“ dijeta i da u pravilu nema potrebe mijenjati uobičajene prehrambene navike.
Ako majka primijeti da se određeni simptomi kod djeteta ponavljaju nakon konzumiranja iste namirnice, treba se posavjetovati sa zdravstvenim stručnjakom prije njenog izbacivanja iz ishrane. Samoinicijativno i dugotrajno provođenje eliminacijskih dijeta može smanjiti unos važnih hranjivih materija i nepovoljno uticati na nutritivni status majke.
Posebno važni jod i holin
Potrebe za jodom i holinom povećavaju se tokom dojenja. Prema podacima koje navodi CDC, preporučeni dnevni unos tokom prve godine nakon poroda iznosi 290 µg joda i 550 mg holina.
Jod je važan za stvaranje hormona štitne žlijezde i razvoj nervnog sistema djeteta. Nalazi se u ribi i drugim morskim proizvodima, mlijeku i mliječnim proizvodima, jajima i jodiranoj soli.
Holin učestvuje u razvoju mozga i nervnog sistema. Njegovi izvori su jaja, meso, riba, mliječni proizvodi, grah, grašak i leća.
Dodaci prehrani nisu potrebni svakoj dojilji. Potrebu za suplementacijom treba procijeniti individualno u saradnji sa zdravstvenim profesionalcem. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti ženama koje se hrane vegetarijanski ili veganski, zbog mogućeg nedovoljnog unosa vitamina B12, željeza, joda, holina, cinka i omega-3 masnih kiselina.
Riba je poželjna, ali je važan pravilan izbor
Ribu nije potrebno izbacivati tokom dojenja. Ona je vrijedan izvor proteina, joda, holina, željeza, vitamina D te omega-3 masnih kiselina DHA i EPA, koje su važne za razvoj mozga i nervnog sistema djeteta.
Prema preporukama američke Agencije za hranu i lijekove i Agencije za zaštitu okoliša (FDA/EPA), dojiljama se preporučuju dvije do tri porcije ribe sedmično, ukupno približno 225–340 g, ako se biraju vrste iz kategorije „najbolji izbor“, koje u prosjeku sadrže manje žive.
Među vrstama iz kategorije „najbolji izbor“ su sardina, inćun, losos, pastrmka, haringa, oslić, bakalar i konzervirana svijetla tuna.
Vrste s najvišim sadržajem žive treba izbjegavati. Među njima su morski pas, sabljarka, marlin, kraljevska skuša i velikooka tuna. Bijelu, odnosno albacore tunu, kao i druge vrste iz kategorije „dobar izbor“, treba ograničiti na jednu porciju sedmično.
Za lokalno ulovljenu ribu potrebno je pratiti dostupna upozorenja o sadržaju žive i drugih kontaminanata. Ako takvi podaci nisu dostupni, FDA/EPA preporučuju samo jednu porciju te ribe, bez konzumiranja druge ribe tokom iste sedmice.
Koliko kofeina je prihvatljivo?
Kofein prelazi u majčino mlijeko u malim količinama. Prema CDC-u, nizak do umjeren unos, približno do 300 mg dnevno, kod većine dojene djece obično ne izaziva neželjene efekte. To okvirno odgovara dvjema do trima šoljama kafe, ali stvarna količina zavisi od vrste kafe, načina pripreme i veličine šolje.
Treba imati na umu da kofein nije prisutan samo u kafi nego i u crnom i zelenom čaju, koli, energetskim pićima, čokoladi te pojedinim lijekovima i suplementima.
Ako je dijete neuobičajeno nemirno, razdražljivo ili lošije spava, majka treba razmotriti smanjenje unosa kofeina. Dodatni oprez potreban je kod novorođenčadi i prijevremeno rođene djece jer njihov organizam sporije razgrađuje kofein.
Alkohol i dojenje
Nekonzumiranje alkohola najsigurniji je izbor tokom dojenja. Ako majka popije jedno standardno alkoholno piće, CDC savjetuje da sačeka najmanje dva sata prije narednog podoja.
Koncentracija alkohola u majčinom mlijeku smanjuje se kako se smanjuje njegova koncentracija u krvi. Izmlazanje i prosipanje mlijeka nakon konzumiranja alkohola ne ubrzava njegovo uklanjanje iz organizma niti iz majčinog mlijeka.
Najvažnija poruka
Dojilji nije potrebna posebna ili restriktivna dijeta kako bi njeno mlijeko bilo „kvalitetno“. Najbolji izbor predstavljaju raznovrsna i uravnotežena ishrana, nutritivno kvalitetne namirnice i izbjegavanje nepotrebnih zabrana.
Suplementaciju i izbacivanje pojedinih namirnica treba provoditi samo kada za to postoji opravdana potreba i uz savjet zdravstvenog profesionalca.
Izvori
UNICEF – Busted: 14 myths about breastfeeding
CDC – Maternal Diet and Breastfeeding
