AKTUELNOSTI

Siguran boravak u prirodi: preporuke za zaštitu zdravlja i prevenciju rizika

06/07/2026
09:00

Boravak u prirodi može biti zdrav i opuštajući, ali istovremeno nosi i određene zdravstvene rizike poput povreda, dehidracije, infekcija, uboda insekata i izloženosti vremenskim ekstremima. Pravilna priprema, odgovarajuća oprema i odgovorno ponašanje ključni su za sigurnost, dok poznavanje osnovnih mjera zaštite i pravovremeno reagovanje mogu značajno smanjiti mogućnost nastanka komplikacija tokom boravka na otvorenom.

Boravak u prirodi nosi brojne rizike. Foto: Ilustracija

Boravak u prirodi može biti zdrav i opuštajući, ali nosi i određene rizike: povrede, dehidraciju, infekcije, ubode insekata i izloženost vremenskim ekstremima. Ključ sigurnosti je dobra priprema, pravilno ponašanje i pravovremeno reagovanje.

Priprema za odlazak u prirodu uključuje planiranje rute i vremena koje će se provesti u prirodi, informisanje o lokaciji – njenoj pristupačnosti i terenu, fizičku i tehničku pripremu, pripremu opreme i, najvažnije, zdravstvenu pripremu.

Ako u prirodu idete samostalno, uvijek obavijestite nekoga gdje idete i kada se vraćate. Provjerite vremensku prognozu i teren i upoznajte se s područjem. Obavezna oprema za siguran boravak u prirodu uključuje:

zalihe čiste vode (i po mogućnosti priručni filter ili dezinficijens za vodu),
hranu koja se ne kvari brzo,
set prve pomoći (zavoji, antiseptik, flasteri),
mobilni telefon + rezervnu bateriju/power bank,
karte, kompas ili GPS uređaj,
svjetiljke ili čeona lampa,
toplu i vodootpornu odjeću,
repelent protiv insekata,
odjeću dugih rukava i nogavica u prirodi gdje ima insekata, krpelja
odgovarajuću obuću.

Najčešće opasnosti u prirodi su dehidracija i/ili konzumiranje nesigurne vode, povrede i hitna stanja, vremenski ekstremi, te insekti i gmizavci.

Voda iz prirode može sadržavati bakterije, viruse i parazite, pa čak i bistra voda može biti opasna. Ne konzumirajte vodu iz planinskih potoka i otvorenih izvora. U slučaju nužde, voda se mora prokuhavati minimalno 5 minuta ili dezinfikovati.

Ne idite u udaljena mjesta u prirodi ako ste bolesni ili loše kondicije. Od povreda su česta uganuća, posjekotine, padovi, ali tu su i rizici od pregrijavanja ili pothlađivanja. Važno je poznavati osnovne prve pomoći, kako bi se moglo pravilno reagovati. Prilikom planiranja dužeg boravka u prirodi, obavezno prikupite brojeve telefona gorske službe spašavanja.

Ljetnje vrijeme se karakteriše visokim temperaturama, ali treba imati na umu da na planinama mogu nastati nagle promjene vremena sa padom temperature i rizikom od pothlađivanja. Važno je pratiti prognozu i imati odgovarajuću, najbolje slojevitu odjeću.

Sa povećanjem temperature zraka insekti i gmizavci postaju aktivniji. Komarci, pčele i ose mogu zadati veoma neugodne ubode a zajedno sa krpeljima mogu prenositi zarazne bolesti.

Komarci nisu samo neprijatni zbog uboda i svrbeža, već mogu prenositi različite zarazne bolesti. Iako je rizik od bolesti koje prenose komarci u većem dijelu Evrope relativno nizak, zaštita od uboda predstavlja važan dio sigurnog boravka u prirodi.

Komarci se najčešće zadržavaju u područjima sa stajaćom vodom, močvarama i vlažnim šumama, u blizini rijeka, jezera i bara, zasjenjenim i vlažnim mjestima. Mnoge vrste komaraca najaktivnije su u sumrak i zoru, ali neke vrste mogu ubadati tokom cijelog dana. Zato se preporučuje nošenje dugih rukava i dugih nogavica, nošenje lagane odjeće svijetlih boja, pokrivanje što veće površine kože kada je to moguće.

Repelent treba nanositi prema uputstvu proizvođača, posebno na izložene dijelove kože. Kod istovremene upotrebe kreme za sunčanje, prvo se nanosi krema za sunčanje, a zatim repelent. Odjeća, obuća i kamperska oprema mogu se tretirati preparatima koji sadrže permetrin. Takva zaštita može ostati djelotvorna i nakon više pranja odjeće. Permetrin se ne nanosi direktno na kožu.

Poželjno je izbjegavati područja sa velikom koncentracijom komaraca kada god je moguće. Kod kampovanja treba držati vrata šatora zatvorenim, odnosno sa navučenim mrežicama, što je ujedno i zaštita od gmizavaca. Obavezno koristiti mreže protiv komaraca tokom spavanja, posebno u područjima sa većim rizikom od bolesti koje prenose komarci. U blizini mjesta boravka uklanjati posude i predmete u kojima se može zadržavati voda.

Većina uboda komaraca izaziva crvenilo, blagi otok i svrbež. Preporučuje se izbjegavati češljanje, održavati mjesto uboda čistim i po potrebi koristiti hladne obloge.

Krpelji su mali člankonošci koji se hrane krvlju životinja i ljudi. Njihov ubod najčešće je bezbolan, pa osoba često ne primijeti da se krpelj pričvrstio za kožu. Problem nije sam ubod, već mogućnost prenosa zaraznih bolesti. Krpelji najčešće žive u visokoj travi, šikarama i grmlju, šumama i šumskim rubovima, livadama i područjima s gustom vegetacijom. Najveći rizik postoji prilikom prolaska kroz visoku travu i nisko rastinje, dok je rizik manji ako se krećemo sredinom uređenih staza.

Najefikasnija mjera zaštite od krpelja je sprječavanje uboda. Zato se preporučuje nošenje dugih rukava i dugih nogavica, uvlačenje nogavica u čarape, nošenje svijetle odjeće radi lakšeg uočavanja krpelja, korištenje repelenata na izloženoj koži, nošenje repelenata na odjeći (permetrin), izbjegavanje visoke trave i gustog rastinja te hodanje sredinom označenih staza.

Nakon povratka iz prirode potrebno je pažljivo pregledati cijelo tijelo. Posebnu pažnju treba obratiti na: pazuhe, prepone, područje iza koljena, vrat i vlasište, područje iza ušiju, struk i pupak. Odjeću koju ste nosili u prirodi treba odložiti ili vani ili u zatvorenu kutiju kako bi eventualno prisutni krpelji uginuli.

Ako pronađete pričvršćenog krpelja, uzmite pincetu s tankim vrhom i uhvatite krpelja što bliže vašoj koži. Povucite ravno prema gore, polako i ravnomjerno, bez trzaja i uvrtanja. Nakon uklanjanja operite mjesto uboda sapunom i vodom i dezinfikujte područje uboda.

Ne preporučuje se mazanje uljem, vazelinom, sapunom ili gnječenje prstima, jer takvi postupci mogu otežati uklanjanje i povećati rizik od infekcije. Takvi postupci dovode do gušenja krpelja i refleksnog ispuštanja njegove pljuvačke u kojoj se mogu nalaziti uzročnici Lajmske bolesti.

Potrebno je potražiti pregled ako se nakon uboda jave povišena temperatura, glavobolja, izražen umor, bolovi u mišićima i zglobovima, crvenilo koje se širi oko mjesta uboda. Ovakvi simptomi se mogu pojaviti nekoliko dana ili sedmica nakon uboda, zato je važno pratiti mjesto uboda. Pregled ljekara treba potražiti i ako je krpelj bio pričvršćen na koži više od 36h.

Boravak u prirodi podrazumijeva mogućnost kontakta s različitim vrstama glodara, poput miševa, voluharica i pacova. Iako su ove životinje uglavnom plašljive i izbjegavaju ljude, mogu predstavljati zdravstveni rizik jer svojim izmetom, urinom, pljuvačkom ili ugrizom mogu prenijeti određene zarazne bolesti. Glodari se mogu naći u šumama i na livadama, oko kampova i skloništa, u napuštenim objektima, kolibama i šupama, u blizini izvora hrane i otpada.

Prilikom boravka u prirodi, hranu treba čuvati u dobro zatvorenim posudama ili vrećama koje glodari ne mogu lako oštetiti. Ostaci hrane i otpad ne smiju se ostavljati u prirodi ili u blizini mjesta za spavanje jer privlače životinje. Prije ulaska u kolibe, planinarske domove, vikendice ili napuštene objekte potrebno je pregledati prostor na znakove prisustva glodara, provjetriti zatvorene prostorije i izbjegavati podizanje prašine ako su prisutni izmet ili gnijezda.

Ako dođe do ugriza glodara ranu odmah oprati sapunom i čistom vodom, te zaustaviti krvarenje ako je prisutno i dezinfikovati mjesto povrede. Potom je potrebno obratiti se ljekaru, naročito ako je ugriz dubok ili ako se razviju znakovi infekcije.

Zmije su, takođe, sastavni dio prirodnih ekosistema i uglavnom izbjegavaju kontakt s ljudima. Većina ugriza događa se kada osoba slučajno nagazi zmiju ili je pokuša uhvatiti, premjestiti ili ubiti. Prema preporukama SZO, najefikasnija zaštita od ugriza zmije je prevencija kontakta i pridržavanje osnovnih sigurnosnih mjera tokom boravka u prirodi.

Zmije se često skrivaju na mjestima koja im pružaju zaklon i odgovarajuću temperaturu, kao što su visoka trava i gusto rastinje, kamenjari i suhozidi, hrpe kamenja ili drveta, šumski predjeli, područja uz vodotokove. Posebno su aktivne tokom toplijih mjeseci godine, kada više vremena provode izvan svojih skrovišta.

Kako bi izbjegli susret sa zmijama krećite se uređenim i preglednim stazama kada god je to moguće. Izbjegavanje prolaska kroz gustu travu i neprohodno rastinje smanjuje vjerovatnoću iznenadnog susreta sa zmijom. Prilikom boravka u područjima gdje mogu biti prisutne zmije preporučuje se nošenje čvrstih planinarskih cipela ili čizama. Ne boravite u prirodi bosih nogu ili u otvorenoj obući! Ne sjedajte na kamen ili oboreno stablo a prilikom sjedanja na travnatu površinu potrebno je vizuelno pregledati mjesto. Ruke ne treba stavljati u pukotine stijena, rupe u zemlji, ispod kamenja ili među granje.

Ako primijetite zmiju, ostanite mirni, polako se udaljite i ostavite joj dovoljno prostora za povlačenje. Nemojte praviti nagle pokrete prema životinji. Ne pokušavajte fotografisati zmiju iz neposredne blizine!

Ako dođe do ugriza zmije ostanite što mirniji i ograničite pokrete ugriženog ekstremiteta. Skinite nakit, sat ili usku odjeću zbog mogućeg oticanja. Što prije osigurajte medicinski pregled i transport do zdravstvene ustanove. Nemojte rezati rane, isisavati ustima otrov i podvezivati ekstremitet uskim povezima.

Kako se ponašati tokom boravka u prirodi?

Najprije, držite se označenih staza i ne idite sami u udaljena područja. Održavajte kontakt s ljudima. Perite ruke redovno i koristite samo bezbjednu vodu (prokuhanu ili filtriranu). Hranu držite zatvorenom. Pratite simptome umora, dehidracije i bolesti. Ako se pojave simptomi (mučnina, temperatura, vrtoglavica) bolesti, odmorite se i potražite pomoć na vrijeme. U hitnim situacijama pozovite hitne službe. Ako je neko drugi povrijeđen, ne ostavljajte povrijeđenu osobu samu. Ostanite na sigurnom i vidljivom mjestu dok ne stigne pomoć.

Najveći broj problema u prirodi može se spriječiti pravilnom pripremom, posebno u vezi sa vodom, vremenskim uslovima, higijenom i zaštitom od insekata.

Izvori: