Bosna i Hercegovina trenutno nema u potpunosti organizovane i populacijski zasnovane programe skrininga na državnom, niti na entitetskom nivou, što znači da se mnoge hronične bolesti i karcinomi i dalje otkrivaju tek kada se pojave simptomi ili slučajno tokom kontakta sa zdravstvenim sistemom, umjesto kroz proaktivne preventivne aktivnosti, istakao je specijalista epidemiologije Anes Jogunčić, iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, tokom učešća na panelu Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology(SSST).
Panel na temu „Era hroničnih bolesti“ je održan u okviru studentski vođene medicinske i zdravstvene konferencije „MedReCon“, koja okuplja istraživače i zdravstvene profesionalce s ciljem istraživanja savremenih dostignuća i budućih pravaca razvoja medicine.
Doktor Jogunčić je rekao kako Kanton Sarajevo provodi određene inicijative skrininga, naročito za karcinome. Naveo je kako se radi pretežno o oportunističkim skrining kampanjama, a ne organiziranim programima, jer ne postoji sistem pozivanja stanovništva, definisan registar ciljne populacije, niti standardiziran sistem ponovnog pozivanja i praćenja osoba kod kojih su otkrivene promjene.
„Rano otkrivanje značajno smanjuje opterećenje zdravstvenog sistema jer je liječenje bolesti u ranim fazama znatno jeftinije i klinički uspješnije od liječenja komplikacija ili uznapredovalih stadija bolesti. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti hronične bolesti već sada zauzimaju veliki dio kapaciteta. U svakodnevnom radu timova porodične medicine više od polovine pregleda često se odnosi na propisivanje ili obnavljanje terapije za hronične bolesti kao što su hipertenzija, dijabetes, kardiovaskularne bolesti i hronične respiratorne bolesti”, istakao je doktor Jogunčić.
Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo je prje četiri godine pokrenulo kampanju preventivnih pregleda „Život je u pitanju“. Najveći broj tih pregleda obavljen je prošle godine na karcinom dojke, pluća, grlića, prostate, kolorektalni i melanom.
Doktor Jogunčić je naveo da u praksi od približno 60 dnevnih pregleda – više od pola može biti povezano isključivo s terapijom i kontrolama pacijenata s hroničnim bolestima, kao i da to pokazuje koliko su hronične bolesti već sada opterećenje za zdravstvene radnike na nivou primarne zdravstvene zaštite.
Kada se bolesti dijagnosticiraju kasno, opterećenje se prenosi na viši nivo zdravstvenog sistema – specijalističke službe, bolnice, jedinice intenzivne njege i skupe dugotrajne terapije.
„Rano otkrivanje spašava živote. Organizirani skrining kolorektalnog karcinoma može smanjiti smrtnost za približno 36 do 50 posto, dok skrining karcinoma dojke značajno poboljšava preživljavanje zahvaljujući ranijem otkrivanju bolesti. Da li bolesti otkrivamo dovoljno rano? Nažalost, u mnogim slučajevima ne. Pravi trošak nije skrining, pravi trošak je kasna dijagnoza”, istakao je doktor Jogunčić.
Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, direktor JU Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš”, je govorio o problemima u liječenju pacijenata, navodeći kako javne i privatne zdravsvtene ustanove moraju biti povezane. Gavrankapetanović smatra kako sistem zdravstvenog osiguranja mora biti reformisan.
„Trošenje novca koji mi dobijemo na mjesečnom nivou, što je oko deset miliona maraka, je isključivo u nadležnosti menadžmenta kako će se potrošiti. Vaša generacija ima zadatak kako da taj sistem promijeni“, rekao je doktor Gavrankapetanović studentima.
Prof. dr. Rasim Jusufović, profesor na Univerzitetu SSST i direktor projekta ASA bolnice je naveo kako je se veliki broj naših doktora vratio da radi u prvoj privatnoj bolnici u našoj zemlji. Naveo je kako je prije par godina predložio Vladi Federacije model saradnje između privatnih i zdravstvenih ustanova, koji nije prihvaćen.
„Ovo je sjajna prilika što bi trebalo da se uspostavi da biznismemi investiraju u zdravstvene ustanove u BiH“, rekao je on.
Doktorica Natalia Kalandarishvili, izvršna direktorica za operacije u ASA Medical Group je govorila o iskustvima njene rodne Gruzije koja je implementirala model javno-privatnog partnerstva u zdravstvu, navodeći kako je osnov svega kvalitetna primarna zdravstvena zaštita.
„Balans se mora održati, jer Vlada nije jaka. Imamo problema u saradnji između poliklinika koje ne dijele informacije o pacijentima. Mi im moramo govoriti da je to jedan sistem“, rekla je između ostalog Kalandarishvili.
Doktorica Vedka Begović je pričala o iskustvima Sjedinjenih Američkih Država gdje radi navodeći kako je bitno uspostavljanje povjerenja između pacijenata i zdravstvenih radnika.
„Kada imate jaku primarnu zdravstvenu zaštitu tada imate nekoga ko vas savjetuje i vodi dalje kroz liječenje. Komunikacija između zdravstvenih radnika na svim nivoima zdravstvene zaštite je veoma bitna. Jedini je to način da imate održiv sistem“, istakla je doktorica Begović.
Doktor Jogunčić iz Zavoda je u svom završnom izlaganju zaključio da budućnost zdravstvene zaštite nije samo u boljem liječenju bolesti, već u ranijem sprječavanju komplikacija, kao i da prevencija nije trošak već ono što zdravstvene sisteme čini održivim.
