Svjetski dan hipertenzije se obilježava 17. maja svake godine s ciljem podizanja svijesti, informiranja i edukacije opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti. Hipertenzija, odnosno visoki krvni pritisak, predstavlja jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu. Danas gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni pritisak.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije objavljenim 2021. godine, broj odraslih osoba u dobi od 30 do 79 godina s hipertenzijom porastao je sa oko 650 miliona 1990. godine na približno 1,28 milijardi 2019. godine, a skoro polovina oboljelih nije bila svjesna da ima hipertenziju.
Osoba može godinama živjeti s povišenim krvnim pritiskom, a da toga nije ni svjesna, ali ponekad, i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim pritiskom osjećaju neke od simptoma hipertenzije:
- bol i pritisak u glavi,
- crvenilo lica, umor,
- smetenost,
- mučnina,
- pretjerano znojenje,
- uznemirenost,
- osjećaj lupanja srca,
- zujanje u ušima,
- krvarenje iz nosa,
- smetnje vida.
Mjerenje krvnog pritiska je jedina metoda za postavljanje dijagnoze hipertenzije. Ponavljano izmjerene vrijednosti krvnog pritiska koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara živinog stuba (mm Hg) potrebne su za dijagnozu hipertenzije. Dijagnozu hipertenzije postavlja isključivo liječnik. Rizični faktori za razvoj hipertenzije su starija dob, genetska predispozicija, gojaznost, sedentarni stil života, nedovoljna fizička aktivnost, visok unos soli, nezdrava ishrana, konzumiranje alkohola, pušenje, stres i izloženost zagađenom zraku. Mnogi faktori su modificirajući i stoga pogodni za intervenciju.
Najčešće se povišeni krvni tlak otkriva slučajno, mjerenjem tlaka na pregledu (sistematskom, za vozačku dozvolu, pri zapošljavanju). Stoga je važno, barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak, kako bi se povišene vrijednosti otkrile na vrijeme, dok još nema oštećenja drugih organa. Također, važno je i pravovremeno reagovati te kod već dijagnosticirane hipertenzije redovno uzimati lijekove prema preporuci nadležnog liječnika. Na rizike za razvoj visokog krvnog pritiska se može utjecati promjenom životnih navika i brigom o mentalnom zdravlju. Preporuke za prevenciju hipertenzije uključuju:
- smanjen unos soli (manje od 5g dnevno),
- redovnu fizičku aktivnost (najmanje 150 minuta sedmično),
- izbjegavanje pušenja i alkohola,
- zdrava ishrana,
- redovno mjerenje krvnog pritiska kod ljekara ili kući.
Posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na populaciju mlađih odraslih osoba, naročito u dobi od 25 do 45 godina, jer upravo u ovom životnom periodu često započinje razvoj hipertenzije. Iako se visoki krvni pritisak tradicionalno smatra bolešću starije životne dobi, danas se sve češće dijagnosticira i kod mlađih osoba, što se povezuje sa savremenim načinom života, hroničnim stresom, sjedilačkim navikama, povećanom tjelesnom težinom, nepravilnom ishranom i nedovoljnom fizičkom aktivnošću. Dodatni problem predstavlja činjenica da hipertenzija često prolazi bez simptoma, zbog čega mnoge osobe nisu svjesne da imaju povišen krvni pritisak sve do pojave komplikacija.
U posljednjim godinama bilježi se i zabrinjavajući porast kardiovaskularnih događaja, uključujući srčani udar, među osobama u dobi od 30 do 50 godina. Nekontrolisana hipertenzija, pušenje, gojaznost, dijabetes, povišene masnoće u krvi, hronični stres, ali i nedostatak sna predstavljaju značajne faktore rizika za nastanak srčanožilnih oboljenja u mlađoj životnoj dobi. Upravo zbog toga, važno je razvijati svijest da prevencija kardiovaskularnih bolesti treba započeti mnogo ranije, kroz redovne kontrole krvnog pritiska, usvajanje zdravih životnih navika, redovnu fizičku aktivnost i brigu o mentalnom zdravlju.
