Održavanjem interaktivnih radionica za učenike osmih razreda Osnovne škole „Alija Nametak“, koji su učili u uzrocima vršnjačkog nasilja i kaznenoj politici, nastavljena je realizacija projekta „Program prevencije za zdrave generacije“, koji se od od ovog mjeseca provodi u sarajevskim školama.
Učenici tri osma razreda OŠ „Alija Nametak“ učestvovali su u interaktivnoj radionici na kojoj su, kroz primjere iz svakodnevnog života, sticali znanja o oblicima vršnjačkog nasilja i načinima njegovog prepoznavanja.
Irma Džambo, izvanredna profesorica i diplomirana psihologinja iz Doma zdravlja KS, koja radi na realizaciji ovog projekta, na početku predavanja je objasnila učenicima razlike između sukoba i vršnjačkog nasilja, a učenici su kroz primjere pojavnih oblika nasilja objasnili koje vrste nasilja postoje.
„Ogovaranje, izazivanje, isključivanje drugih iz grupe, sve to predstavlja oblike nasilja. Moramo više razgovarati o tome kako se osjećamo kada nas neko maltretira“, rekla je Džambo na početku predavanja učenicima.
Nakon toga, učenicima su podijeljena tri primjera sa pričama koje prikazuju različite uloge u vršnjačkom nasilju: osobu koja vrši nasilje, žrtvu nasilja, te osobu koja snima nasilno ponašanje prema drugima, ali ne poduzima ništa kako bi ga zaustavila.
Svaka grupa analizirala je dodijeljeni primjeri ponašanja, nakon čega su učenici kroz zajedničku diskusiju razgovarali o mogućim uzrocima, posljedicama i načinima prevencije i reagovanja u situacijama vršnjačkog nasilja.
Učenici su tokom diskusije naveli kako uzroci nasilnog ponašanja koje rezultira vršnjačkim nasiljem često može biti želja za pažnjom i dokazivanje pred drugima. Naveli su kako treba suosjećati s drugima. Kao moguća rješenja su naveli razgovor sa osobama od povjerenja, roditeljima ili drugim članovima porodice, te pedagozima, psiholozima ili direktorom škole.
„Možemo sve dogovoriti komunikacijom, bez nasilja“, poručio je jedan od učenika.
Džambo je objasnila učenicima da snimanje vršnjačkog nasilja samo po sebi ne predstavlja nasilje, ali da je problematično zato što osoba koja to radi ne čini ništa da spriječi nasilje, čime ga podržava.
„Kada samo posmatramo nasilje i ne pokušamo pomoći ili prijaviti problem, nasilnici često dobijaju osjećaj da je njihovo ponašanje prihvatljivo“, istakla je ona.
Doktor Ahmed Novo, koordinator projekta iz Zavoda za javno zdravstvo KS, je nakon rada s učenicima rekao kako je sretan što su djeca pokazala interes da razgovaraju o vršnjačkom nasilju.
“Raduje me činjenica da su učenici pokazali veliki interes da razgovaraju o temi vršnjačkog nasilja, otvoreno iznose svoja mišljenja i aktivno učestvuju u diskusiji. Tokom radionica mogli smo vidjeti da su djeca, bez obzira na uzrast, dovoljno zrela da razumiju ozbiljnost ovog problema i razgovaraju o njemu na odgovoran i empatičan način. Upravo zato je važno da razgovor o vršnjačkom nasilju ne ostane samo na pojedinačnim predavanjima ili reakcijama nakon incidenata. Ukoliko želimo dugoročne i pozitivne rezultate, sa djecom moramo raditi kontinuirano, sistemski i multidisciplinarno uz zajedničko djelovanje škole, roditelja te stručnjaka iz oblasti psihologije, pedagogije, socijalnog rada, javnog zdravstva i sigurnosti“, istakao je Novo.
Svaki vid fizičkog nasilja je loš i podliježe sankcijama, objasnila je učenicima Tanja Tomić iz Ministarstva unutrašnjih poslova KS. Ona je objasnila kako maloljetnici do 14 godina ne mogu krivično, ni prekršajno odgovarati, kao i da se umjesto njima sankcije uručuju njihovim roditeljima. Objasnila im je koje odgojne mjere postoje, te kako se primjenjuju. Poseban akcenat je stavila na ponašanje na društvenim mrežama.
„Onaj ko piše ružne riječi na mrežama, kažnjava se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Djeco, nemojte se igrati. Nasilni sadržaji i zlostavljanja nisu dozvoljeni, kao i objava neadekvatnih fotografija i neovlašteno snimanje. Moramo drugare koji su tužni animirati da druže s nama, da razgovaraju. Treba biti glavni u matematici i fizici, ne u ružnom ponašanju“, istakla je policajka Tomić.
Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (KZ FBiH) tretira internet i digitalno nasilje kroz više različitih krivičnih djela. Zakonske izmjene obuhvataju specifične oblike digitalnog zlostavljanja, uključujući neovlašteno dijeljenje intimnog sadržaja, uhođenje i psihičko nasilje.
Sandra Arapčić, psihiologinja u OŠ „Alija Nametak“ je učenicima objasnila kako negativni komentari na društvenim mrežama utiču na zdravlje drugih, budući da je riječ o generijacijama kojima je stalo do zdravlja i ljepote.
Projekat „Program prevencije za zdrave generacije“ je sveobuhvatna inicijativa Ministarstva zdravstva KS i Zavoda za javno zdravstvo KS, usmjerena na unapređenje zdravlja djece i mladih kroz više međusobno povezanih oblasti: spolno zdravlje, zdrave životne navike, prevenciju ovisnosti i vršnjačko nasilje.
