Održavanjem interaktivnih radionica za učenike osnovnih škola „Mirsad Prnjavorac“ i „Alija Nametak“, nastavljena je realizacija projekta „Program prevencije za zdrave generacije“, čiji je cilj prevencija vršnjačkog nasilja među djecom i mladima.
Projekat se realizuje u saradnji sa predstavnicima Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo i predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Program je nastavljen početkom ove sedmice, a u prva tri dana održane su ukupno četiri radionice u Osnovnoj školi „Mirsad Prnjavorac“ kojima je obuhvaćeno 96 učenika, dok su u Osnovnoj školi „Alija Nametak“ radionice realizovane za 53 učenika iz tri odjeljenja šestog razreda.
„Prije svega, važno je naglasiti da je riječ o sveobuhvatnom preventivnom programu usmjerenom na jačanje sigurnog i podržavajućeg okruženja za djecu i mlade, kroz edukaciju, ranu identifikaciju rizičnih ponašanja te unapređenje saradnje između sektora zdravstva, obrazovanja i sigurnosti. Važno je istaći da se ne radi o klasičnim predavanjima, nego o interaktivnim radionicama koje omogućavaju aktivno učešće učenika, razvoj socioemocionalnih vještina, jačanje empatije, nenasilne komunikacije i prepoznavanje rizičnih oblika ponašanja“, objašnjava nam Irma Džambo, psihologinja koja radi na relizaciji ovog projekta.
Zajedno sa psihologinjom Majom Alihodžić, Džambo učestvuje u realizaciji projekta „Program prevencije za zdrave generacije“ koji tretira vršnjačko nasilje. Navodi kako će tokom dana biti održane četiri radionice za učenike OŠ „Mirsad Prnjavorac“.
„Kada govorimo o značaju provedbe ovakvih programa, smatramo da je prevencija vršnjačkog nasilja jedan od ključnih zadataka društva, jer posljedice nasilja mogu dugoročno uticati na emocionalni razvoj, mentalno zdravlje, školski uspjeh i socijalno funkcionisanje djece i mladih. Posebno je važno raditi na ranom prepoznavanju obrazaca ponašanja i razvijanju sigurnog školskog okruženja u kojem se djeca osjećaju prihvaćeno, zaštićeno i podržano“, rekla je Džambo.
Projekat „Program prevencije za zdrave generacije“ je prije svega sveobuhvatna inicijativa Ministarstva zdravstva KS i Zavoda za javno zdravstvo KS usmjerena na unapređenje zdravlja djece i mladih kroz više međusobno povezanih oblasti: spolno zdravlje, zdrave životne navike, prevenciju ovisnosti i vršnjačko nasilje, objašnjava doktor Ahmed Novo, koordinator projekta iz Zavoda za javno zdravstvo KS.
Navodi kako je implementacija počela modulom prevencije vršnjačkog nasilja, te naglašava kako su i ostale komponente programa jednako značajne i međusobno povezane jer zajedno doprinose razvoju zdravih, sigurnih i otpornih generacija.
„Želio bih dodati da nedavni slučajevi nasilja u školama u Sarajevu, od prijetnji nastavnika učenicima, do fizičkih napada učenika na nastavnike i međusobnog vršnjačkog nasilja, jasno pokazuju da se suočavamo sa ozbiljnim društvenim i javnozdravstvenim izazovom koji zahtijeva hitan i koordinisan odgovor svih aktera. Vršnjačko nasilje nije izoliran incident niti isključivo problem ponašanja pojedinca, već odraz šireg okruženja u kojem djeca odrastaju. Kroz ovaj program, Zavod zajedno sa školama, roditeljima i partnerima radi na jačanju znanja, vještina i sistema podrške, s ciljem stvaranja sigurnog i podržavajućeg okruženja za svako dijete. Prevencija je naša zajednička odgovornost i jedini održiv put ka zdravijem društvu“, ističe doktor Novo.
Vršnjačko nasilje predstavlja značajan izazov savremenog društva, a iskustva stručnjaka iz obrazovnog i zdravstvenog sistema ukazuju na potrebu kontinuiranog preventivnog rada sa djecom, roditeljima i nastavnicima. Početkom mjeseca juna planirana je realizacija radionica za roditelje i nastavno osoblje u navedenim školama, s ciljem jačanja kompetencija za prepoznavanje, prevenciju i adekvatno reagovanje na različite oblike vršnjačkog nasilja, te unapređenja saradnje između škole, porodice i stručnih službi.
Najefikasnija prevencija podrazumijeva multisektorski pristup, edukaciju, jačanje komunikacijskih i socioemocionalnih vještina, razvoj empatije i pravovremeno reagovanje odraslih.
Uzroci vršnjačkog nasilja su kompleksni i mogu uključivati porodične faktore, izloženost nasilnim obrascima ponašanja, nedostatak socioemocionalnih vještina, probleme u komunikaciji, kao i uticaj digitalnog okruženja i društvenih mreža.
Posljedice mogu biti ozbiljne i dugotrajne, uključujući anksioznost, depresivnost, socijalno povlačenje, pad samopouzdanja, osjećaj nesigurnosti i poteškoće u učenju.
Nastavak aktivnosti planiran je nakon ljetnog raspusta, kada će radionice biti nastavljene i proširene u skladu sa planom implementacije programa, ističu naši sagovornici.
