Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo organizovao je stručni skup posvećen jednom od najvažnijih javnozdravstvenih izazova današnjice – kardiovaskularnom zdravlju mladih. Ovogodišnja globalna poruka „Zajedno za zdravlje. Stanimo uz nauku“ dodatno naglašava potrebu donošenja odluka zasnovanih na dokazima, kao temelja savremenog javnog zdravstva. Skup je okupio predstavnike zdravstvenih institucija, akademske zajednice i donosioce odluka, uz naglašenu potrebu multisektorskog djelovanja.
Stručna izlaganja i diskusija ukazali su na zabrinjavajući trend sve ranije pojave faktora rizika i oboljenja među mladom populacijom. Iako se kardiovaskularne bolesti tradicionalno povezuju sa starijom životnom dobi, podaci i iskustva iz prakse potvrđuju da se rizična ponašanja i zdravstveni problemi javljaju znatno ranije, često bez simptoma. Učesnici skupa naglasili su da je prevencija ključna, te da mora započeti u ranoj životnoj dobi kroz edukaciju, promociju zdravih stilova života i jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite. Istaknuta je i važnost multisektorskog pristupa, koji podrazumijeva aktivnu saradnju zdravstvenog sistema, obrazovnih institucija, donosilaca odluka i lokalne zajednice.
Posebna pažnja tokom diskusije posvećena je ulozi lokalne zajednice u promociji zdravlja, problemu pušenja među mladima, nedovoljnoj informisanosti roditelja o rizičnim ponašanjima djece, kao i potrebi dodatne podrške mladima sa invaliditetom kao posebno vulnerabilnoj grupi.
KLJUČNI NALAZI SKUPA
Epidemiološki trendovi
Kardiovaskularna oboljenja predstavljaju vodeći uzrok mortaliteta u Kantonu Sarajevo, što ih čini jednim od najznačajnijih javnozdravstvenih izazova. Analiza dostupnih podataka ukazuje na zabrinjavajući trend porasta faktora rizika i oboljenja među mlađom populacijom, uključujući hipertenziju i druge kardiovaskularne poremećaje. Posebno je alarmantan rast učestalosti hipertenzije kod osoba mlađih od 30 godina, što jasno ukazuje na potrebu hitnog i sistemskog djelovanja u oblasti prevencije i ranog otkrivanja bolesti.
Faktori rizika
Dominantni faktori rizika za razvoj kardiovaskularnih oboljenja među mladima uključuju sjedilački način života i uticaj digitalnog okruženja, nepravilnu ishranu, pušenje i hronični stres, koji zajedno značajno doprinose pogoršanju zdravstvenog stanja ove populacije. Posebno zabrinjava visoka prevalenca rizičnih navika među mladima što dodatno potvrđuje potrebu za sistemskim preventivnim djelovanjem. Pored toga, psihosocijalni i socioekonomski faktori imaju značajan uticaj na zdravlje, jer oblikuju životne uslove, obrasce ponašanja i pristup zdravstvenim uslugama, čime dodatno povećavaju rizik od razvoja bolesti.
Rana detekcija i uloga primarne zdravstvene zaštite
Rana detekcija kardiovaskularnih oboljenja ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja mladih, a zasniva se na kvalitetno uzetoj anamnezi, temeljitom kliničkom pregledu i primjeni osnovnih dijagnostičkih metoda. Međutim, u praksi je uočeno nedovoljno korištenje jednostavnih i dostupnih procedura, poput redovnog mjerenja krvnog pritiska i izvođenja EKG-a kod mlađe populacije. Stoga postoji jasna potreba za dodatnim jačanjem preventivne uloge primarne zdravstvene zaštite, posebno kroz unapređenje rada porodične medicine u oblasti ranog prepoznavanja i praćenja rizičnih stanja.
Klinički i sistemski aspekti
Klinički i sistemski aspekti ukazuju na zabrinjavajući porast akutnih kardiovaskularnih događaja među mladima, uključujući infarkt miokarda i iznenadnu srčanu smrt, što dodatno potvrđuje potrebu za pravovremenim djelovanjem. Dostupni klinički podaci naglašavaju značaj osiguravanja jednakog i pravovremenog pristupa zdravstvenoj zaštiti za sve građane, bez obzira na dob ili socioekonomski status. U tom kontekstu, jasno je da prevencija mora započeti u ranoj životnoj dobi, posebno kroz aktivnosti usmjerene na školsku populaciju, kako bi se na vrijeme usvojile zdrave životne navike i smanjio dugoročni rizik od razvoja bolesti.
ZAKLJUČCI
Kardiovaskularno zdravlje mladih prepoznato je kao jedan od ključnih javnozdravstvenih prioriteta, imajući u vidu sve izraženiji trend pomjeranja faktora rizika i oboljenja ka mlađoj populaciji. Ovakvi nalazi jasno ukazuju na potrebu za sistemskim i pravovremenim djelovanjem. Prevencija, rana detekcija i kontinuirana edukacija izdvajaju se kao temeljni stubovi djelovanja, koji mogu značajno doprinijeti smanjenju opterećenja bolestima u budućnosti. Iako postojeći zdravstveni sistem raspolaže značajnim kapacitetima, neophodno je dodatno unaprijediti koordinaciju aktivnosti i staviti snažniji fokus na preventivne programe. U tom kontekstu, multisektorski pristup, koji uključuje saradnju zdravstvenog sistema, obrazovanja, donosilaca odluka i lokalne zajednice, predstavlja ključni preduslov za postizanje održivih i dugoročnih rezultata u unapređenju zdravlja stanovništva.
PREPORUKE
Zdravstveni sektor
- Jačati preventivne programe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
- Uvesti sistematski skrining za rizične faktore kod mladih
- Unaprijediti edukaciju zdravstvenih radnika o specifičnostima KVB kod mladih
Sektor obrazovnja
- Uvesti i unaprijediti programe zdravstvenog odgoja u školama
- Promovisati fizičku aktivnost (npr. svakodnevna školska fizička aktivnost)
- Edukacija učenika o faktorima rizika (pušenje, ishrana, stres)
Donosioci odluka
- Kreirati politike usmjerene na prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti
- Osigurati dostupnost preventivnih i dijagnostičkih usluga
- Podržati multisektorske programe promocije zdravlja
Lokalna zajednicu
- Aktivno uključivanje zajednice u promotivne aktivnosti
- Kreiranje zdravih okruženja (prostor za fizičku aktivnost, zdrava ishrana)
- Podrška mladima kroz lokalne inicijative
Vulnerabilne populacije
- Razviti ciljane programe za mlade sa invaliditetom
- Rad sa roditeljima na prepoznavanju rizičnih ponašanja
- Programi prevencije ovisnosti (pušenje, droge, alkohol, kockanje)
Skup je potvrdio da je ulaganje u zdravlje mladih ulaganje u budućnost društva, te da samo koordinirano djelovanje svih relevantnih sektora može doprinijeti smanjenju opterećenja kardiovaskularnih oboljenja i unapređenju zdravlja stanovništva.
