U periodu proljetnog uređenja dvorišta i poljoprivrednih površina, spaljivanje niskog rastinja i biljnog otpada često se koristi kao način uklanjanja ostataka. Iako se ova praksa na prvi pogled može činiti jednostavnim rješenjem, ona sa sobom nosi značajne rizike po zdravlje ljudi, kvalitet zraka i sigurnost zajednice.
Tokom spaljivanja dolazi do oslobađanja brojnih štetnih materija u zrak, uključujući fine lebdeće čestice (PM₂.₅ i PM₁₀), ugljen-monoksid i druge produkte sagorijevanja, koje negativno utiču na zdravlje ljudi.Posebno su osjetljive populacione skupine djeca, starije osobe, hronični bolesnici i trudnice, kod kojih su zdravstveni efekti izraženiji.
Važno je naglasiti da dim nastao spaljivanjem ne ostaje ograničen na mjesto nastanka. Širenjem kroz atmosferu, zagađujuće materije utiču na kvalitet zraka šireg područja, često daleko od izvora, doprinoseći ukupnom opterećenju zraka i dodatno pogoršavajući već prisutan problem zagađenja zraka u Sarajevu. Na taj način, posljedice ove prakse ne pogađaju samo pojedinca, već cijelu zajednicu.
Pored uticaja na zdravlje i okoliš, paljevina niskog rastinja jedan je od čestih uzroka požara na otvorenom prostoru. U uslovima suhog vremena i pojačanog vjetra, vatra se može brzo i nekontrolisano proširiti na okolno rastinje, šumske površine ili naseljena područja, ugrožavajući živote ljudi i uzrokujući materijalnu štetu.
S obzirom na navedene zdravstvene, okolišne i sigurnosne rizike, preporučuje se izbjegavanje spaljivanja biljnog otpada i primjena održivijih načina njegovog zbrinjavanja, kao što su kompostiranje, malčiranje ili organizovani odvoz putem komunalnih službi.
Odgovornim postupanjem svakog pojedinca moguće je smanjiti zagađenje zraka, prevenirati požare i doprinijeti zdravijem i sigurnijem okruženju za sve.
