18-24.11.2023. godine- Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (World Antimicrobial Resistance Awareness Week – WAAW)
Evropski dan svjesnosti o antibioticima (EAAD) je evropska zdravstvena inicijativa koju koordinira Evropski centar za prevenciju i kontolu bolesti (ECDC). Održava se svake godine širom Evrope 18. novembra i pruža platformu i podršku nacionalnim kampanjama o razumnoj upotrebi antibiotika.
U partnerstvu sa Svjetskom sedmicom svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (WAAW), koju svake godine organizuje Svjetska zdravstvena organizacija od 18. do 24. novembra nastoji se podići svijest građana i zdravstvenih radnika o pravilnoj primjeni antibiotika.
Tema WAAW-a 2025. je „Djeluj odmah: Zaštiti našu sadašnjost, osiguraj našu budućnost“.
Ova tema naglašava hitnu potrebu za poduzimanjem akcija za rješavanje problema antimikrobne rezistencije (AMR). AMR već šteti našem zdravlju, prehrambenim sistemima, okolišu i ekonomijama. To nije izazov za budućnost. To se dešava sada.
Neophodno je da se uključe sve zainteresovane strane, uključujući vlade, civilno društvo, zdravstvene radnice, veterinare, poljoprivrednike, aktere zaštite okoliša i javnost, da političke obaveze pretvore u opipljive, odgovorne intervencije koje spašavaju živote.
Da bismo „zaštitili našu sadašnjost i osigurali našu budućnost“, moramo dati prioritet dugoročnim ulaganjima i strateškim akcijama u sektorima zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Jačanje nadzora, osiguravanje jednakog pristupa kvalitetnim lijekovima i dijagnostici, podsticanje inovacija i izgradnja otpornih sistema zahtijevaju dugoročnu posvećenost i resurse. Zajedno možemo održati antimikrobne lijekove efikasnim i izgraditi zdraviji i održiviji svijet za generacije koje dolaze.
Široka, često nepotrebna, antibiotska terapija te propusti u provođenju higijenskih mjera dovode do ubrzanog nastanka i širenja rezistentnih bakterijskih sojeva. S obzirom da rezistencija najčešće nastaje u bakterijskim vrstama koje čine fiziološku mikrobiotu čovjeka, multi -rezistentne bakterije je često teško na vrijeme uočiti, ako se ne provodi skrining testiranje u rizičnoj populaciji pacijenata.
Bakterijske vrste koje su zbog svoje rezistencije na antibiotike zadnje linije od posebnog interesa i koje su se već značajno proširile u mnogim dijelovima svijeta uključuju meticilin rezistentni Staphylococcus aureus (MRSA), vankomicin rezistentni enterokok (VRE), karbapenem rezistentni Pseudomonas aeruginosa, karbapenem rezistentni Acinetobacter baumannii te enterobakterije, prvenstveno bakterije vrste Klebsiella pneumoniae, koje proizvode karbapenemaze.
Otpornost (rezistencija) na antimikrobne lijekove je veliki javnozdravstveni problem
Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW) je globalna kampanja za podizanje svijesti i razumijevanja AMR-a i promovisanje najboljih praksi među svim akterima Jednog zdravlja kako bi se smanjila pojava i širenje infekcija otpornih na lijekove. AMR je prijetnja ljudima, životinjama, biljkama i okolišu. To utiče na sve nas.
Šta su antimikrobni lijekovi, a šta antibiotici?
Antimikrobni lijekovi ubijaju ili usporavaju rast mikroorganizama (bakterija, virusa, gljivica, parazita).
Antibiotici spadaju u antimikrobne lijekove koji ubijaju ili usporavaju rast bakterija.
Šta je antimikrobna rezistencija (AMR)?
Antimikrobna rezistencija ili otpornost na antibiotike nastaje kada se bakterije prilagode i počinju se razmnožavati u prisustvu antibiotika, tj. kada bakterije postanu otporne na antibiotike, koje bi ih trebale uništavati. U širem smislu AMR se odnosi i na druge antimikrobne lijekove (lijekove koji se bore protiv virusa, parazita i gljivica).
Važno je naglasiti kako je AMR prirodan proces prilagođavanja mikroorganizama na uvjete okoline, ali pogrešnim korištenjem antibiotika, ovaj proces se znatno ubrzava. Bakterije koje su otporne na antibiotike i one koje nisu uzrokuju iste bolesti, međutim za infekcije izazvane otpornim bakterijama smanjen je izbor antibiotika za liječenje. Npr. MRSA je stafilokok koji je otporan na antibiotik meticilin, dok je MSSA stafilokok osjetljiv na isti taj lijek.
Što znači „pogrešno korištenje antibiotika“?
Pogrešno korištenje antibiotika uključuje:
- nepotrebno i nepravilno korištenje tj. korištenje kada nisu potrebni, npr. za snižavanje temperature, protiv bolova, prehlade, gripe ili drugih stanja gdje bakterije nisu uzročnici
- korištenje prekratko vrijeme (kraće od onog koje je propisao ljekar)
- korištenje u vremenskom razmaku drugačijem od propisanog
- korištenje u preniskoj dozi.
Kako se AMR širi?
Rezistencija (otpornost) neke bakterije na određeni antibiotik može dovesti do rezistencije i na druge slične antibiotike (unakrsna rezistencija), a bakterije mogu prenositi drugim bakterijama gene koji su odgovorni za rezistenciju. Kada se jednom stvore kolonije rezistentnih bakterija, one se mogu početi širiti među ljudima i životinjama putem okoline, hrane i vode.
Kako se ljudi mogu zaraziti bakterijama rezistentnim na antibiotike?
Ljudi mogu sami „uzgojiti“ rezistentne bakterije, ako koriste antibiotike na pogrešne načine. Rezistentne bakterije mogu se nalaziti bilo gdje u okolini, ali najčešće se nalaze u zdravstvenim ustanovama, naročito bolnicama. Radnici koji rade sa stokom mogu se od nje zaraziti npr. rezistentnim bakterijama, kao što je MRSA. Hrana životinjskog porijekla također može predstavljati rizik za potrošače ako sadrži rezistentne bakterije. Ostali rjeđi rizici zaražavanja rezistentnim bakterijama uključuju izloženost usjevima tretiranim antimikrobnim agensima te ispiranje takvih površina kišom i posljedično zagađenje podzemne vode.
ANTIMIKROBNA REZISTENCIJA SE TIČE SVIH NAS!
Rezistentne bakterije su već prisutne u našem okruženju. Pokušajmo svi da usporimo dalje širenje u našoj zajednici.
Neracionalno korištenje antibiotika znači uzimanje antibiotika iz pogrešnog razloga (npr. kod virusnih infekcija, povišene tjelesne temperature …) ili na pogrešan način (npr. kada se skrati trajanje liječenja, kada se ne uzima propisana doza …).
Antibiotici nisu lijekovi protiv bolova. Neće pomoći kod bolova ili groznice. Ako ih uzmete iz pogrešnih razloga, nećete se brže osjećati bolje. Umjesto toga antibiotici mogu uzrokovati proljev, mučninu i osip na koži.
Zapamtite: uzimajte antibiotike odgovorno jer je održavanje efikasnosti antibiotika odgovornost svih nas!
Uzimajte antibiotike samo kada vam ih je propisao ljekar i pridržavajte se savjeta ljekara o tome kako uzimati antibiotike kako bi ostali djelotvorni.
- Ne uzimati antibiotike bez prethodne konsultacije s ljekarom
- Ne koristiti zaostale antibiotike od prijašnjih tretmana
- Pogrešna ili nepravilna upotreba antibiotika može uzrokovati da bakterije postanu otporne na buduće liječenje infekcija.
- Zapamtite: Antibiotici neće djelovati u slučaju prehlade ili gripe.
