Svjetski dan borbe protiv bjesnila obilježava se svake godine 28. septembra, u znak sjećanja na Louisa Pasteura, francuskog hemičara i mikrobiologa koji je razvio prvu vakcinu protiv ove smrtonosne bolesti.
Ovaj datum ima za cilj podizanje globalne svijesti o bjesnilu i isticanje napretka u borbi protiv njega. Iako je bolest u potpunosti preventabilna, procjenjuje se da svake godine u svijetu od bjesnila umre gotovo 59.000 ljudi – jedna osoba svakih devet minuta – a gotovo 40% žrtava su djeca mlađa od 15 godina, uglavnom u Aziji i Africi.
Globalni značaj i prevencija
Bjesnilo je virusna zoonoza koja napada centralni nervni sistem sisara, uključujući i ljude. Ujedi i ogrebotine pasa odgovorni su za 99% slučajeva kod ljudi. Jednom kada se razviju klinički simptomi, bolest je smrtonosna u 100% slučajeva.
Prevencija se temelji na tri ključna stuba:
- Vakcinacija životinja, posebno pasa i lisica, koji su glavni rezervoari i prenosioci bolesti;
- Postekspozicijska profilaksa (PEP) kod ljudi – odmah nakon ugriza ili ogrebotine ranu treba temeljito oprati sapunom i vodom najmanje 15 minuta, dezinficirati je, te se javiti ljekaru radi vakcinacije i, kada je potrebno, primjene imunoglobulina;
- Podizanje svijesti zajednice o rizicima, prevenciji ugriza i značaju brze reakcije.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE), FAO i Globalni savez za kontrolu bjesnila (GARC) udruženi su u inicijativu „Ujedinjeni protiv bjesnila“, s ciljem da se do 2030. godine eliminišu smrtni slučajevi od bjesnila prenesenog sa pasa.
Mjere i situacija u Bosni i Hercegovini
Glavni rezervoar virusa bjesnila u Evropi i BiH su lisice, zbog čega je oralna vakcinacija lisica ključna mjera. Ova aktivnost provodi se u BiH od 2011. godine, u koordinaciji sa svim zemljama zapadnog Balkana. Mamci vakcine distribuiraju se iz zraka dva puta godišnje, čime se osigurava zaštita mladih i nezaštićenih životinja, s ciljem potpunog iskorjenjivanja bolesti.
Mjere koje se kontinuirano poduzimaju uključuju:
- masovnu oralnu vakcinaciju divljih životinja,
- obaveznu vakcinaciju pasa i mačaka,
- pravovremenu zaštitu ljudi nakon moguće izloženosti.
U Kantonu Sarajevo se svake godine bilježi veći broj ozljeda uzrokovanih životinjama, najčešće psima i mačkama. Građanima je na raspolaganju Ambulanta za antirabičnu zaštitu pri Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (Vrazova 7, Dom zdravlja Centar), radnim danima od 08:00 do 15:00 sati. Sve informacije i savjeti dostupni su i putem telefona: +387 (33) 667 691.
Kod svake ozljede važno je odmah oprati i dezinficirati ranu, a zatim se javiti u najbliži dom zdravlja ili urgentni centar radi pregleda i toalete ugrizne rane kao i moguće antibiotske terapije. Nakon toga, po uputi svog ljekara, pacijent se upućuje i u Ambulantu za antirabičnu profilaksu, gdje se procjenjuje rizik i pruža moguća antirabična zaštita o čemu odlučuje specijalista epidemiologije.
Šta građani mogu učiniti
- Vakcinisati kućne ljubimce – psi i mačke trebaju redovnu vakcinaciju protiv bjesnila, počevši od četvrtog mjeseca života.
- Tražiti ljekarsku pomoć nakon ugriza ili ogrebotine – rana zaštita je 100% učinkovita ako se primijeni na vrijeme.
- Zaštititi dom i porodicu – držati ljubimce pod kontrolom, izbjegavati kontakt s divljim i nepoznatim životinjama, osigurati smeće i hranu kako ne bi privlačili lutalice ili divlje životinje.
- Paziti pri putovanjima – pri odlasku u zemlje s visokim rizikom, konsultovati ljekara o preventivnoj vakcinaciji.
Javna poruka
Bjesnilo se može spriječiti! Vakcinacija životinja, odgovorno vlasništvo i brza reakcija nakon ugriza spašavaju ljudske živote. Eliminacija bjesnila do 2030. godine realan je cilj ako svi – zdravstveni sistemi, veterinarske službe i građani – djelujemo zajedno.
Reference
- Zavod za javno zdravstvo KS – Svjetski dan borbe protiv bjesnoće
- NZJZ Split – Svjetski dan borbe protiv bjesnoće 2024.
- WHO – Rabies Fact Sheet
- CDC – About Rabies
