Svi mi trebamo sigurnu hranu
Svake godine 7. juna, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zajedno rade na obilježavanju Svjetskog dana sigurnosti hrane širom svijeta. Na Svjetski dan sigurnosti hrane podsjećamo se da je sigurnost hrane kolektivno pravo i odgovornost – svako treba i ima svoju ulogu. Ove godine tema obilježavanja je „Sigurnost hrane:Nauka u akciji“ kojom se ističe ključna uloga naučnih principa u održavanju visokih standarda bezbjednosti hrane u svakom segmentu lanca sabdijevanja. Naučni alati i laboratorijska ispitivanja pružaju pouzdane dokaze koji sprečavaju i otkrivaju prijetnji po sigurnost hrane.
Jer sigurnost hrane je posao svih nas!
Svi uključeni u lanac snabdijevanja hranom – od proizvođača, prerađivača, onih koji transportuju, trgovaca, kuhara do potrošača – oslanjaju se na univerzalnu primjenu dobrih praksi, dogovorenih procesa i standarda kako bi hrana bila sigurna.
Sve ovo se oslanja na dostupne naučne dokaze koji istražuju kako i zašto hrana može postati kontaminirana i izazvati oboljenje. Naučnici ocjenjuju i analiziraju rizike za ljudsko zdravlje povezane sa poznatim, uspostavljenim, novim i očekivanim opasnostima za sigurnost hrane, i daju savjete kako bi pomogli donosiocima odluka, subjektima u poslovanju sa hranom i potrošačima.
Bez nauke ne bi bilo moguće održati sigurnost hrane duž lanaca snabdijevanja, koji često prelaze cijeli svijet i prelaze više geografskih granica!
Ključne poruke
Nauka je ključna za sigurnost hrane!
Sigurnost hrane je obaveza svih nas!
Ako nije sigurno, nije ni hrana!
Postoji mnogo naučnih disciplina koje se bave bezbjednošću hrane!
Obrazovanje je ključno!
Činjenice i statistika
- Svake godine 600 miliona ljudi oboli od bolesti koje se prenose hranom.
- Nauka nam pomaže da razumijemo uslove koji ublažavaju rizike koje mikroorganizmi mogu predstavljati za ljude.
- Neki hemijski spojevi mogu predstavljati specifične rizike za sigurnost hrane.
- Bakterije otporne na antimikrobne supstance mogu se naći u hrani.
- Izbjegavajte opasnu zonu! Bakterije obično brzo rastu na temperaturi od 5°C i 60°C. Da bi se smanjio rizik od kontaminacije, kvarljive namirnice trebaju se čuvati u hladnjaku (ispod 5°C ili zam) i termički obraditi na temperaturama iznad 70°C.
Šta pojedinac može uraditi?
Nauka pruža saznanja o sigurnosti hrane, ali sprječavanje bolesti koje su prouzrokovane zdravstveno neispravnom hranom zavise od svih nas. Održavati ličnu i higijenu prostora. Pratiti deklaraciju: rok trajanja, uputstvo za upotrebu i čuvanje namirnica.
Šta vlade mogu uraditi?
Uložiti u istraživanje i podržati naučnike. Kada vlade ulažu u nauku koja vodi politike, stvaraju čvrstu osnovu za dobro upravljanje. Razviti politike zasnovane na naučnim istraživanjima kako bi se osigurala sigurnost hrane duž lanca snabdijevanja hranom. Promivisati nauku među mladim ljudima, kako bi se osigurala budućnost hrane. Osigurati laboratorijsku infrastrukturu i monitoring. Saradnja sa međunarodnim organizacijama (FAO,WHO, EFSA). Transparentna komunikacija sa građanima u kriznim situacijama.
Šta subjekti u poslovanju sa hranom mogu uraditi?
Trebaju implementirati programe zasnovane na dokazima za identifikaciju potencijalnih rizika od kontaminacije i osigurati bezbjedno rukovanje, obradu, distribuciju i skladištenje hrane. Provoditi redovnu internu i i eksternu kontrolu sirovina i gotovih proizvoda. Jačanje praksi sigurnosti hrane kontinuiranim edukacijama o najnovijim praksama sigurnosti hrane i novim rizicima. Transparentno obavještavati javnost.
Šta potrošači mogu mogu uraditi?
Praktikujte sigurno rukovanje koristeći prakse zasnovane na dokazima kod kuće. Pridržavanje pet ključnih pravila za sigurnu hranu smanjuje rizik od bolesti uzrokovanih hranom.
Šta kompanije mogu mogu uraditi?
Implementirati programe zasnovane na dokazima kako bi identificirali potencijalne rizike od kontaminacije i osigurali sigurnu obradu, distribuciju i skladištenje hrane. Kontinuirano obrazovati ili ako je potrebno prekvalificirati zaposlenike o najnovijim saznanjima o sigurnosti hrane i novonastalim rizicima. To osigurava dosljedne visoke standarde tokom cijelog lanca snabdijevanja.
Šta odgojno-obrazovni sistem može uraditi?
Podučavati o osnovama sigurnosti hrane i o novim saznanjima sigurnosti hrane, sigurnom rukovanju hranom i higijeni. Učiniti sigurnost hrane zabavnom! Ohrabriti učenike da uče kroz kreativne aktivnosti i uključiti ih u razvijanje dobrih praksi. Uključiti roditelje i zajednicu u promociju sigurnosti hrane.
Izvori:
https://www.who.int/campaigns/world-food-safety-day/2025
https://www.paho.org/en/campaigns/world-food-safety-day-2025
https://www.efsa.europa.eu/en/news/world-food-safety-day-2025-efsa-celebrates-science-action
