Svjetski dan zaštite okoliša, koji se obilježava 5. juna, ove godine nosi poruku „Pobijedimo plastično onečišćenje“. U fokusu je globalni problem koji utiče na ekosisteme, životinjski svijet, ali i direktno na zdravlje ljudi. Tema poziva na hitne promjene u načinu na koji proizvodimo, koristimo i odbacujemo plastiku. Poziva na poduzimanje kolektivne akcije u borbi protiv zagađenja plastikom, te ukazuje na neophodnost usvajanja održivih praksi koje potiču sistemske promjene u cilju stvaranja zdravije budućnosti.
Zašto je plastika postala globalni problem?
Plastika je postala dio naše svakodnevnice – u ambalaži, odjeći, kozmetici, pa čak i u hrani. Upotreba plastike donosi neosporne koristi – od uštede energije do očuvanja materijala. Ipak, rastuća kriza zagađenja plastikom prijeti cjelokupnoj dobrobiti i za planetu i za ljude. Upotreba plastike u ogromnim količinama koja traje decenijama kontaminirala je vodu koju pijemo, hranu koju jedemo i zrak koji udišemo, te se mikroplastika akumulirala i u našim tijelima. Upravo zbog njene trajnosti, plastika predstavlja ozbiljan ekološki problem. Godišnje se u okoliš ispusti oko 19 miliona tona plastičnog otpada, od čega 13 miliona završi na kopnu, a 6 miliona u vodi i na obalama.
Mikroplastika, sitne čestice plastike, pronađena je u vodi, hrani, pa čak i u ljudskom tijelu. Istraživanja su pokazala da ljudi godišnje u organizam unesu količinu plastike ekvivalentnu 50 plastičnih kesa, što može dovesti do upala, poremećaja hormonalnog statusa i drugih zdravstvenih problema.
Zdravstveni rizici
Studiije povezuju dugotrajnu izloženost česticama plastike i hemikalijama iz iste sa kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2, neurološkim poremećajima, karcinomima. Mikro i nanoplastika u zraku koji udišemo, naročito u zatvorenom prostoru, može izazvati respiratorne probleme, upalne procese u plućima, pogoršanje astme i alergiija. Plastika sadrži hemikalije poput bisfenola A (BPA), ftalata i drugih aditiva koji su endokrini disruptori. Ove supstance mogu naruštiti reproduktivno zdravlje, razvoj ploda i dovesti do hormanalnog disbalansa. Naročito osjetljive populacione skupine su trudnice, djeca i adolescenti. Trudnoća je stanje sa značajnim hormonalnim promjenama, pa je i organizam osjetljiviji na sve što ometa hormonalnu ravnotežu. Djeca unose više mikroplastike po kilogramu tjelesne mase nego odrasli, te to što njihov imunološki i endokrinološki sistem je još uvijek u razvoju čini ih populacijom posebno osjetljivom na štetne hemikalije iz plastike. Trudnice i adolescenti, također, spadaju u osjetljivu populacionu skupinu kada je riječ o izloženosti zagađenju plastikom zbog fizioloških, hormonskih i razvojnih karakteristika, koje ih čine posebno osjetljivim na štetne hemikalije iz plastike, naročito na endokrine disruptore poput bisfenola A (BPA), ftalata i stirena.
Činjenice o upotrebi plastike koje zabrinjavaju
- Predviđa se da će se u svijetu tokom 2025. potrošiti 516 miliona tona plastike.
- Do 2060. predviđa se da će godišnja globalna potrošnja plastike dosegnuti preko 1.2 milijarde tona.
- Zagađenje plastikom prisutno je svuda – od Marijanske brazde (najdublja točka oceana) do Mount Everesta (najviši planinski vrh).
- Procjenjuje se da 11 miliona tona plastike godišnje zagadi vodene ekosisteme.
- Procjenjuje se da se oko 13 miliona tona plastike godišnje nakupi u tlu.
- Plastika se razgrađuje na mikroplastiku i nanoplastiku koje mogu ući u prehrambeni lanac i uzrokovati štetne učinke na zdravlje.
- Mikroplastika se može taložiti u ljudskom tijelu, čak i u majčinom mlijeku.
- Danas se procjenjuje kako je samo 21% ukupne plastike ekonomski reciklabilno, što znači da je vrijednost recikliranog materijala dovoljno visoka da pokrije troškove prikupljanja, sortiranja i obrade.
- Na globalnom nivou reciklira se samo 9% ukupno proizvedene plastike.
Šta možemo uraditi?
Svaki pojedinac ima važnu ulogu u borbi protiv zagađenja plastikom i može doprinijeti kroz jednostavne, ali učinkovite korake:
- Smanjiti upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu: birati alternativu plastici za jednokratnu upotrebu, kao što su: platnene vrećice, staklene boce, boce od kvalitetne plastike za višekratnu upotrebu, metalne slamke itd;
- Odgovorna kupovina: birati proizvode sa manje ambalaže ili proizvode sa ambalažom od biorazgradivih materijala, te maksimalo podržati ekološki osviještene brendove;
- Recikliranje otpada: razvrstavati otpad na samom izvoru (u domaćinstvima), te isti sortirati u kante ili kontejnere namjenjene za tu vrstu otpada;
- Edukacija i širenje svijesti: podijelimo znanja sa porodicom, prijateljima, kolegama; budimo primjer u zajednici – male promjene na nivou pojedinca, kada ih usvoji veći broj ljudi, nastaje pokret.
Globalni pokret protiv plastike
Ujedinjene nacije vode inicijativu za postizanje međunarodnog pravno obavezujućeg sporazuma o plastici do kraja 2025. godine, čiji je cilj ograničiti proizvodnju plastike, podstaknuti reciklažu i zamijeniti plastiku održivim alternativama.
Plastično zagađenje nije samo problem budućnosti – to je problem sadašnjosti. Svjetski dan zaštite okoliša 2025. godine poziva nas da budemo savjesni i odgovorni i da budemo dio promjena, jer izbori koje donosimo oblikuju tržište i mijenjaju našu budućnost. Ako počnemo djelovati odmah, imaćemo čistije okeane i kopno, zdravije ljude i ekološke sisteme, veću otpornost na klimatske promjene i jaču ekonomiju.
Izvori:
https://www.worldenvironmentday.global
https://www.unep.org
https://www.worldenvironmentday.global/latest/2025campaign
https://stacks.cdc.gov/view/cdc/99841
https://www.epa.gov/plastics/impacts-plastic-pollution
