Međunarodni dan zaštite od buke obilježava se zadnjih trideset godina širom svijeta, zadnje srijede u mjesecu aprilu. Obilježavanje ima za cilj podizanje svijesti o štetnim efektima buke na naše zdravlje i blagostanje, a dodatno se želi potaknuti stručna i šira javnost na osmišljavanje i realiziranje mjera za smanjenje buke.
Historija Svjetskog dana zaštite od buke
Inicijativa za obilježavanje datira od 1996. godine od strane Američkog centra za sluh i komunikaciju. Ova globalna kampanja ima za cilj širenje svijesti o štetnim efektima buke na mentalno i tjelesno zdravlje ljudi, gdje se fokus stavlja na zdravstveno prosvjećivanje javnosti o važnosti svakodnevne zaštite od buke kako bi se očuvalo zdravlje i prevenirala pojava bolesti.
Uticaj buke na zdravlje
Buka je jedan od vodećih uzroka gubitka sluha među 466 miliona ljudi širom svijeta koji žive sa umjerenim do teškim gubitkom sluha. Iako izloženost buci može oštetiti sluh ljudi bilo koje dobi, istraživanja su pokazala da su mladi ljudi sve više izloženi riziku zbog rekreativnih aktivnosti koje uključuju muziku. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je 1,1 milijarda mladih ljudi (udobi od 12-35 godina) u opasnosti od gubitka sluha zbog izloženosti buci u rekreativnim okruženjima.
Buka na čovjeka djeluje direktno i indikrektno, izazivajući umor i smanjenje radne sposobnosti, ometa sporazumijevanje, koncentraciju, odmor i san. Osjetljivost na buku je individualna, te zavisno o visini i frekvenciji buke, kao i dužini izloženosti, buka može izazvati blage i prolazne smetnje, ali i trajna oštećenja.
Izloženost intenzivnoj buci ima direktan uticaj na zdravlje ljudi – dovodi do oštećenja sluha, dok indirektno buka utiče na nervni, kardiovaskularni, probavni sistem, hormonalni status, a može dovesti i do metaboličkih i endokrinoloških poremećaja. Kod osoba koje su dugotrajno izložene visokim nivoima buke mogu se razviti trajna oštećenja sluha i nagluhost. Osim toga, istraživanja su pokazala povezanost između hronične izloženosti buci i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.
Buka negativno utiče na svakodnevne aktivnosti ljudi, sporazumijevanje, učenje, slušanje, koncentraciju i druge mentalne aktivnosti. Izaziva neraspoloženje, razdražljivost, nemir, smetnje mentalnog zdravlja i ponašanja, umor i nesanicu. Kod djece i mladih buka može negativno uticati na sposobnost učenja i razvoj pažnje, dok kod odraslih smanjuje radnu učinkovitost i kvalitet života uopšte.
Kada je riječ o uticaju okoliša na zdravlje, buka se po svojim štetnim posljedicama nalazi odmah iza zagađenog zraka. Saobraćaj, industrija, građevinski radovi i svakodnevna buka u urbanim sredinama doprinose sveprisutnosti ovog problema. Onečišćenje bukom ne utiče samo na ljude, već i na životinjski svijet, remeteći prirodne obrasce ponašanja i komunikaciju. U urbanim sredinama ono dodatno narušava mir i tišinu potrebnu za oporavak i odmor, čime se smanjuje opšte blagostanje stanovništva.
Koliko je glasno preglasno?
Pod bukom podrazumijevamo različite zvuke jačeg intenziteta koji dopiru do našeg slušnog aparata i našeg organizma. Izražava se u decibelima (dB). Većina zvukova kojima smo izloženi svaki dan su na sigurnom nivou slušanja, ali određeni zvukovi u našem okruženju mogu premašiti sigurne nivoe. Zvukovi od 0 do 20 dB jedva se čuju. Šapat, na primjer, spada u ovaj opseg. Normalna jačina razgovora je od 40 do 60 decibela. Zvuk automobila koji prolazi ulicom ili kosilice za travu dostižu 80 dB. Motorne testere i prolazeći kamioni mogu biti bučni do 100 dB. U diskotekama zvuk može da dostigne 110 dB, a čak su i pneumatski čekići u ovom opsegu. Mlazni avioni pri polijetanju, na primjer, postižu više od 120 dB, ali i neki koncerti umiju da budu podjednako bučni. Štetne posljedice po zdravlje mogu se očekivati već prilikom dugotrajne izloženosti buci od 85 dB. Granica bola je između 120 i 130 dB, što odgovara zvuku koji proizvodi mlaznjak udaljen oko 100 metara.
Znakovi upozorenja na gubitak sluha
Gubitak sluha izazvan bukom je kumulativan tokom životnog vijeka. Često, do trenutka kada osoba shvati da postoji gubitak sluha, prekasno je. Ali postoje određeni rani znakovi upozorenja koji sugerišu da bi mogao postojati problem.
Ako nakon „bučnog iskustva“ osjetite zujanje u ušima odmah nakon što ste bili izloženi buci i ili osjetite lagano prigušivanje zvukova, što otežava razumijevanje ljudi, vaše uši vam daju znakove upozorenja. Kad god imate problema sa sluhom poput ovih, posjetitie zdravstvenog profesionalca koji će nakon pregleda usmjeriti vas kako da zaštitite čulo sluha.
Dobre vijesti su što se gubitak sluha zbog izloženosti buci u potpunosti može spriječiti. Ako koristite adekvatnu zaštitu ili izbjegavate okruženja koja su previše bučna, neće doći do gubitka sluha izazvanog bukom.
Zaštita sluha
Kada očekujete da ćete biti u bučnom okruženju, ne zaboravite ponjeti zaštitu kako bi ste izbjegli nepotrebno oštećenje sluha. Čak i čepići za uši mogu „obaviti dobar posao“. Kada se nađete u bučnom okruženju, distancirajte se od izvora buke ili koristite zaštitu. Zapamtite, ukoliko zvuči preglasno, vjerovatno jeste!
Preventivne mjere za zaštitu zdravlja od prekomjerne izloženosti buci su mjerenje intenziteta buke, primjena savremene tehnologije u svim infrastrukturnim sektorima, izrada strateških karata i akcijskih planova kao i provođenje zakonskih mjera. Monitoring, istraživanje i edukacije mjere su koje su nužne kako bi se što učinkovitije i svjesnije upravljalo bukom okoliša, kontinuirano informisala javnost o štetnosti izlaganju prekomjernom nivou buke, te upućivalo na rizike po zdravlje uslijed pretjeranog izlaganja buci. Cilj navedenih mjera je sprečavanje ili smanjivanje štetnih učinaka na zdravlje ljudi.
Smanjenje buke je ključni cilj u okviru Akcijskog plana EU za nultu stopu zagađenja i Direktive o buci u okolišu (END), koji ima za cilj da smanji broj ljudi hronično uznemirenih bukom iz transporta za 30% do 2030. godine (u poređenju sa 2017. godinom). Buka se može ublažiti na više načina: u saobraćaju treba smanjiti brzinu gdje je god to moguće, u gradovima buku utišavaju krošnje drveća, saobraćajnice treba uređivati tako da se u blizini stambenih zgrada postavljaju bukobrani, a rad izvora buke treba vremenski ograničiti i redovito održavati uređaje koji stvaraju buku.
Stanovništvo je potrebno kontinuirano informisati o prekomjernoj buci i štetnosti po zdravlje, te podizati nivo svijesti o važnosti prevencije i zaštite od buke, jer često možemo i sami značajno pridonijeti smanjenju bučnog okruženja utišavanjem muzike iz stereo uređaja, naročito iz prijenosnih slušalica za uši, nošenjem zaštitnih slušalica ili čepića za uši na radnom mjestu s prekomjernom bukom, korištenjem dekorativnih materijala koji apsorbiraju zvuk i izbjegavanjem uključivanja više bučnih aparata istovremeno prilikom kućanskih poslova.
Reference:
https://noiseawareness.org/
https://www.eea.europa.eu/en/topics/in-depth/noise
https://noiseawareness.org/noise-hurts/impact-on-health
