Search
Close this search box.

28. april – Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu: Tehnologija u službi zdravlja – izazovi i prilike

Svake godine, 28. aprila obilježava se Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Ovaj datum je ustanovila Međunarodna organizacija rada (ILO) 2003. godine, s ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije povreda, bolesti i rizika na radnom mjestu. Danas, više nego ikad, ovaj dan ima poseban značaj jer se nalazimo usred digitalne revolucije koja iz temelja mijenja naše radne živote.

Tema Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu za 2025. godinu: Revolucioniranje sigurnosti i zdravlja: Uloga vještačke inteligencije i digitalizacije na radu. Ona nas poziva da razmotrimo kako savremene tehnologije poput vještačke inteligencije (AI), robotike, automatizacije, Interneta inteligentnih uređeja (IoT), proširene i virtuelne stvarnosti oblikuju radna mjesta širom svijeta. Iako ove inovacije nude brojne prednosti, one istovremeno donose i nove izazove za zaštitu fizičkog i mentalnog zdravlja radnika.

Digitalna transformacija – dvostruki mač

Na prvi pogled, digitalizacija može djelovati oslobađajuće. Roboti preuzimaju opasne poslove, pametni algoritmi povećavaju efikasnost, a zaposlenici više ne moraju da obavljaju teške ili ponavljajuće zadatke. Međutim, praska pokazuje da uvođenje novih tehnologija može imati i ozbiljne posljedice:

1. Psihosocijalni pritisci i mentalno zdravlje

      Jedan od najozbiljnijih izazova digitalne transformacije jeste njen uticaj na mentalno zdravlje. Radnici sve češće osjećaju stres i nesigurnost zbog stalnih promjena u tehnologiji, potrebe za novim znanjima, ali i straha od gubitka radnog mjesta. Osjećaj da ih „mašine zamjenjuju“ stvara anksioznost, posebno kod starijih i slabije digitalno pismenih zaspolenika.

      Rad od kuće, koji je postao uobičajen u brojnim sektorima, dodatno briše granice između privatnog i poslovnog života. Produženi radni sati, stalna dostupnost i nedostatak socijalne interakcije doprinose razvoju stanja poput stresa, izolacije i sindroma sagorijevanja na poslu (burnout).

      2. Novi fizički rizici

        Upotreba digitalnih uređaja, ekrana i senzora uvodi i nove vrste fzičkih opterećenja – naročito kada radna okruženja nisu ergonomski prilagođena. Dugotrajno sjedenje, rad u neprirodnim položajima i nedostatak kretanja postaju hronični problemi savremenog radnika. Također, rad sa mašinama i robotima nosi potencijalne opasnosti u slučaju tehničkih kvarova ili pogoršanih interakcija između čovjeka i tehnologije.

        3. Digitalna isključenost

        Nisu svi radnici jednako uključeni u proces digitalizacije. Mnogi se suočavaju sa nedostatkom digitalnih vještina, nedostatkom pristupa tehnoloigiji ili strahom od promjena. Ovo može dovesti do marginalizacije pojedinih grupa radnika i povećanja neravnopravnosti na tržištu rada.

        Mogućnosti koje donosi AI za sigurniji rad

        Ipak, uz sve izazove, vještačka inteligencija i digitalne tehnologije mogu znatno unaprijediti sigurnost na radu, ako se koriste odgovorno:

        • Sistemi za rano upozoravanje na potencijalne kvarove (npr. promjene temperature, umor radnika, kvarovi na opremi);
        • Pametne uniforme sa integrisanim senzorima koje prate vitalne parametre randika;
        • VR (virtual reality) i AR (artificial reality) simulacije koje omogućavaju sigurno učenje i obuku u virtuelnom okruženju;
        • Automatska analiza podataka kako bi se unaprijed prepoznali obrasci koji dovode do povreda ili nezgoda.

        Prevencija kao temelj sigurnosti

        Uprkos tehnološkom napretku, osnovna načela zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ostaju ista: prevencija je ključ. To uključuje:

        • Edukaciju i kontrolisanu obuku radnika za rad sa novim tehnologijama;
        • Prilagođavanje zakonske regulative savremenim radnim uslovima;
        • Promociju mentalnog zdravlja kroz savjetovanje, fleksibilno radno vrijeme i stvaranje podržavajuće radne kulture;
        • Uključivanje radnika u proces digitalizacije, kako bi se osjećali kao dio promjene, a ne njene žrtve.

        Tehnologija ne treba da bude zastrašujuća, ona treba da bude u našoj službi. Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu 2025. poziva nas da razmislimo o tome kako možemo graditi radna mjesta budućnosti u kojima će radnici biti zaštićeni, mentalno zdravi i ravnopravno uključeni u digitalne promjene. Uz dobru volju, zajedničku odgovornost i pravovremenu edukaciju, moguće je ostvariti balans između tehnološkog napretka i ljudske dobrobiti.

        Izvori:

        Međunarodna organizacija rada (ILO) – World Day for Safety and Health at Work 2025
        Ujedinjene nacije – UN: World Day for Safety and Health at Work