ŠTA JE MALARIJA?
Malarija je bolest koju izazivaju paraziti – Plasmodium. Anopheles komarci su vrsta komaraca koji prenose malariju s jedne osobe na drugu. Nemaju svi Anopheles komarci malariju, ali ako ugrizu osobu s malarijom, mogu postati zarazni. Jednom kada ugrizu drugu osobu, nastavlja se ciklus širenja malarije sa komaraca na ljude.
Malarija uzrokuje groznicu, zimicu, preznojavanje, uvećanu slezenu i anemiju (zbog raspada zaraženih crvenih krvnih stanica).
EPIDEMIOLOGIJA
Gotovo polovina svjetske populacije je izložena riziku obolijevanja od malarije. Najveći je broj oboljelih i umrlih od malarije u Africi, čak 90 % ukupno oboljelih i 91 % umrlih. Jugoistočna Azija, Istočni mediteran, Zapadni Pacifik i Južna Amerika su također zemlje pod povećanim rizikom.
U Evropskoj regiji bilježimo najvećim dijelom importovane slučajeve zbog učestalih putovanja i velike pokretljivosti ljudi kao i komaraca. Stoga je vrlo važno djelovati preventivno – pravovremeno otkrivati infekcije, liječiti oboljele, educirati stanovništvo i prevenirati bolest suzbijanjem komaraca kako ličnom zaštitom tako i dezinsekcijom.
U BiH se malarija danas bilježi samo kao tzv. importovani slučajevi, nastali u brojnim endemskim područjima malarije u svijetu. Sve dok se importovani slučajevi pravovremeno ne otkriju i izliječe, predstavljaju stalnu opasnost.
- god. u svijetu bilo je 247 miliona slučajeva malarije u usporedbi s 245 miliona slučajeva 2020. godine. Procijenjeni broj smrtnih slučajeva od malarije iznosio je 619.000 2021. u usporedbi s 625.000 godinu dana ranije.
ETIOLOGIJA
Postoje četiri vrste parazita iz roda Plasmodium koja uzrokuju malariju, a to su:
• P. vivax
• P. falciparum
• P. ovale
• P. malariae.
Svaki od parazita stvara nešto drugačiju kliničku sliku.
IZVOR I PUTEVI PRENOŠENJA ZARAZE
Izvor zaraze je oboljeli čovjek ili gametonoša. Čovjek se zarazi ubodom zaraženog komarca ili transfuzijom krvi koja sadrži uzročnike malarije. Moguće je i intrauterino prenošenje. Komarac se zarazi od oboljelog čovjeka u periodu kada su u krvi prisutni zreli gametociti.
S obzirom na to da se malarija prenosi krvlju, može se prenijeti putem:
• transplantacije organa
• transfuzijom zaražene krvi
• upotrebom iskorištene igle koju je prethodno upotrijebila zaražena osoba
• prijenosom sa zaražene majke na dijete pri porodu.
Malarija je moguća samo ubodom komarca roda Anopheles. Malarija se ne može dobiti od zaraženog čovjeka ako nije došlo do miješanja krvi.
KLINIČKA SLIKA
Dužina inkubacije zavisi od vrste parazita, tipa plazmodijuma, količine dospjelih parazita, načina dospjevanja uzročnika kao i od imuniteta. Period inkubacije se kreće od oko 8-10 dana a može biti i od 8-14 mjeseci. Na kraju inkubacionog perioda dolazi do pojave sl.simptoma: povišene temperature do 38oC , neraspoloženje, glavobolja, bolovi u mišićima, krstima i dr. Nakon toga slijedi malarični napad koji se sastoji od tri faze:
1-osećaj hladnoće-drhtavica,
2-osećaj toplote i
3-znojenje.
I faza
Odlikuje se jakim osećajem hladnoće, groznice, bolesnik “cvokoće zubima”, koža je blijeda, cijanotična, naježena. Javlja se glavobolja, bolovi u mišićima, krstima, gađenje a nekad i povraćanje. Ova faza traje 15 minuta do 3 sata a potom nastaje skok tjelesne temperature do 41oC i prelazi u fazu toplote.
II faza
Pojačavaju se mišićni bolovi, glavobolja, bolesnik postaje uznemiren, javlja se često poremećaj svjesti. Koža je hiperemična, suha, posebno lice. Krvni pritisak se snižava, registruje se ubrzan rad srca. Ova faza traje 2-6h.
III faza
Započinje obilnim preznojavanjem. Bolesnik se osjeća bolje i ima potrebu za snom. Ovo stanje se održava 48-72 sata. Tokom ove faze dolazi do povećanja jetre a potom i slezene. Jetra i slezena su bolne. Sa smirivanjem ove faze dolazi do postepenog normalizovanja njihove veličine. Na koži lica mogu da se zapaze herpetične promene, lak ikterus, bljedilo kože. Rano se razvija anemija, retikulocitoza, poikilocitoza, leukopenija, neutropenija. Sedimentacija je ubrzana. Povišen je nivo indirektnog bilirubina, a snižen nivo holesterola i albumina, dok je nivo globulina povišen.
Poseban klinički oblik malarije je malarija kod: djece (5-15% ima smrtni završetak), trudnica (abortus, prijevremeni porođaj, letalni ishod), lica iz endemskih područja (klinička slika slabo ispoljena), tropska algidna malarija (kardiovaskularni kolaps). Recidiv bolesti nastaje zbog neadekvatnog liječenja ili pojave rezistencije uzročnika.
DIJAGNOZA
Dijagnoza malarije se postavlja na osnovu epidemioloških podataka, kliničke slike, a potvrđuje se laboratorijskim analizama. Laboratorijska potvrda se sprovodi pregledom razmaza krvi, guste kapi i serološkim testovima.
LIJEČENJE
Važno je naglasiti da se malarija može izliječiti. Laboratorijski nalaz otkriva i vrstu plazmodija koji uzrokuje simptome jer razvoj bolesti i liječenje ovise o navedenom. Također, oporavak ovisi i o vrsti primijenjenog lijeka te dobi bolesnika.
Danas je dostupan velik broj antimalarika:
• za eritrocitnu fazu klorokin
• za jetrenu fazu primakin
• kod težih oblika kinin sulfat u kombinaciji s doksiciklinom
• kod lakših oblika meflokin.
Ako je došlo do komplikacija bolesti u smislu dehidracije bolesnika, daje se infuzija, kod anemije transfuzija, kod zatajenja bubrega hemodijaliza.
KOMPLIKACIJE
Tokom malarije sreću se različite komplikacije. Posebno mjesto zauzima malarična koma, hemoglobinurična groznica, ruptura slezene, akutna bubrežna insuficijencija, edem pluća i mozga i dr.
PREVENCIJA
Prevencija uključuje:
• Kontrolu komaraca
• Izbjegavanje ugriza komaraca
• Uzimanje prevenirajućih lijekova (hemoprofilaksa malarije).
Vrlo su važne mjere kontrole komaraca, koje uključuju eliminaciju područja za razmnožavanje te ubijanje ličinki u vodama stajaćicama.
Također, ljudi koji žive ili putuju u područja u kojima je malarija rasprostranjena mogu poduzeti mjere opreza kako bi ograničili izloženost komarcima:
• Korištenje insekticidnih sprejeva (permetrina ili piretrina) u kućama i gospodarskim zgradama
• Postavljanje zaštitite od komaraca/insekata na vrata i prozore
• Korištenje mreže protiv komaraca preko kreveta, prožete permetrinom ili piretrinom
• Nanošenje repelenata protiv komaraca koji sadrže DEET (dietil-toluamid) na izložena područja kože
• Nošenje dugih hlača i majica s dugim rukavima, posebno između sumraka i zore, radi zaštite od ugriza komaraca
• Ako će izloženost komarcima biti duga ili uključuje mnoštvo komaraca, primjeniti permetrin na odjeću prije nošenja.
Nanošenje proizvoda koji sadrže permetrin na odjeću i opremu može pomoći. Zaštitni učinak permetrina prisutan je i nakon nekoliko ispiranja. Postoji odjeća koja je tvornički obrađena permetrinom te može štititi puno duže.
Osobe koje planiraju koristiti repelente koji sadrže DEET treba uputiti da:
• Nanose repelente samo na izloženu kožu prema uputama na naljepnici te ih primjenjuju štedljivo oko ušiju (ne smiju se nanositi ili prskati u oči ili usta)
• Operu ruke nakon nanošenja
• Ne dopuštaju djeci da rukuju s repelentima (odrasli bi trebali primijeniti repelent na svoje ruke, a zatim ga raširiti po djetetovoj koži)
• Nanesu dovoljno repelenta da pokriju izloženo područje
• Isperu repelent s kože nakon povratka u zatvoreni prostor
• Operu odjeću prije no što je ponovno nose, osim ako naljepnicom na proizvodu nije drugačije navedeno.
Svima koji će boraviti u endemskim malaričnim područjima zbog posla ili turizma preporučuje se da se informiraju u ambulanti za putničku medicinu Zavoda za javno zdravstvo KS u kojima će saznati kako čuvati zdravlje na putovanjima, kako provoditi opće mjere zaštite (prikladna zaštitna odjeća, primjena repelenata odnosno sredstava za odbijanje komaraca, zaštitnih mreža za prozore i vrata, zaštitnih mreža za spavanje) i hemoprofilaksu (preventivno uzimanje lijekova protiv malarije prije odlaska, tokom i nakon povratka s putovanja).
Prema procjenama SZO-a, borba protiv malarije je pred velikim izazovom. Prethodni ciljevi smanjenja broja novooboljelih od malarije nisu ostvareni; u pojedinim zemljama je njihov broj u stalnom porastu, premda se u velikom broju zemalja bilježi i pad oboljelih. Stoga je na globalnoj razini potrebno i dalje ulagati značajne resurse u suzbijanju malarije.
Dvije vakcine protiv malarije trenutno se preporučuju za upotrebu kod djece koja žive u područjima sa umjerenom do visokom transmisijom malarije.
Trenutne vakcine protiv malarije smanjuju nekomplikovanu malariju za ~40%, tešku malariju za ~30%, a smrtnost od svih uzroka za 13%.
Izvor literature:
- Malarija
https://hemed.hr/Default.aspx?sid=18105 - Spremni pobijediti malariju
https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/spremni-pobijediti- malariju/ - Malarija: Samo jedan ugriz komarca može biti koban! Evo koji su simptomi, može li se izliječiti i kako se zaštititi
https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/malarija-uzroci-simptomi-lijecenje - Malarija (Malaria)
https://www.stetoskop.info/zarazne-bolesti-infektologija/malarija-malaria - Spremni pobijediti malariju
https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/spremni-pobijediti-malariju/ - About Malaria
https://www.cdc.gov/malaria/about/index.html - Malaria Vaccines
https://www.cdc.gov/malaria/php/public-health-strategy/malaria-vaccines.html
