J.U. Zavod za javno zdravstvo zajedno sa mališanima i uposlenicima vrtića Lužani (J.U. Djeca Sarajeva) obilježio je 16.10. – Svjetski dan hrane.
Kako je pravilna prehrana posebno značajna u periodu odrastanja, a razvoj zdravih prehrambenih navika u djetinjstvu temeljni korak za usvajanje zdravih prehrambenih navika kroz život, sa mališanima se, na način koji je razumljiv njihovom uzrastu, razgovaralo o prehrambenim navikama, pravilnoj i uravnoteženoj ishrani, te nezdravoj hrani i učincima iste na njihovo zdravlje. Tokom edukativne radionice svako dijete imalo je priliku kroz kviz i pitalice pokazati znanje koje su usvojili.
Sa ciljem podsticanja razvoja ekološke svijesti kod najmladjih, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo poklonio je sadnicu jabuke vrtiću Lužani, te je ista zasadjena u dvorištu vrtića. U skladu sa datumom koji se obilježava odlučili smo se za sadnicu jabuke ili, kako je često nazivaju, sadnicu „kraljice voća“, a mališani će prve plodove ubirati već naredne godine.
O Svjetskom danu hrane – „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“
Svejtski dan hrane obilježava se svake godine 16. oktobra kako bi se skrenula pažnja na jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na raznoliku, energetski uravnoteženu, nutritivno bogatu, dostupnu i sigurnu hranu.
Slogan ovogodišnjeg obilježavanja je „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ i duboko je ukorijenjen u ideji da pristup nutritivno bogatoj i zdravstveno ispravnoj hrani nije privilegija, već temeljno ljudsko pravo. Hrana, pored vode i zraka, predstavlja treću osnovnu ljudsku potrebu i svaki čovjek ima pravo na dostupnost hrane i adekvatnu prehranu. Bez hrane nema zdravlja, nema produktivnosti, nema napretka. Pravo na hranu podrazumijeva ne samo pristup hrani, već i da ta hrana bude zdravstveno ispravna, nutritivno bogata i dostupna svima bez obzira na društveni položaj ili geografske granice. Nažalost, u svijetu u kojem su milioni ljudi gladni borba za hranu je daleko od završene – 733 miliona ljudi suočava se s glađu zbog različitih razloga: ratova, vremenskih i prirodnih nepogoda, ekonomskih kriza, nejednakosti, pandemije. Sve navedeno najviše pogađa siromašne i ranjive skupine, što rezultira još većom nejednakosti ne samo među državama, već i unutar jedne države.
Ne smijemo zanemariti činjenicu da je glad problem koji ne pogađa samo siromašne zemlje – u razvijenim zemljama ekonomske krize, nezaposlenost i nejednakosti dovode do toga da mnogi ljudi svakodnevno ostaju bez kvalitetnog obroka. Poljoprivredno-prehrambeni sistemi su naročito osjetljivi na katastrofe i krize, a istovremeno predstavljaju zagađivače: degradiraju tlo, zagađuju vodu i zrak, pridonose emisijama stakleničkih gasova i gubitku bioraznolikosti, ali su oni upravo ti koji mogu i moraju omogućiti svim ljudima zdravu prehranu, sada i u budućnosti. Ipak, to traži veću predanost, veća ulaganja i inovativne pristupe. Njihovom transformacijom u budućnosti mogao bi se ostvariti veliki potencijal ublažavanja klimatskih promjena i efekta koje iste ostavljaju na sve i svakoga.
Kako do zdravstveno ispravne i nutritivno bogate hrana koja je dostupna svima?
- Podizanje svijesti i zagovaranje promjena
Jedan od bitnih koraka ka ostvarivanju prava na hranu je edukacija i podizanje svijesti o važnosti ovog pitanja. Potrebno je da kao društvo razumijemo koliko je važno osigurati ravnopravan pristup hrani za sve. Organizacije, vlade, društva imaju ključnu ulogu u stvaranju zakonskih okvira i politika koje će zaštititi ovo pravo. Svaki pojedinac može doprinijeti promjeni kroz odgovorno ponašanje – bilo da je to smanjenje količine bačene hrane ili podrška lokalnim inicijativama koje pomažu ugroženima.
- Održivi prehrambeni sistemi
Održivost je ključni faktor kada govorimo o pravu na hranu. Način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu danas direktno utiče na buduće generacije. Klimatske promjene, iscrpljivanje prirodnih resursa i prekomjerna upotreba pesticida i gnojiva ugrožavaju sposobnost Planete da nas hrani. Zato je nužno preći na održivije modele poljoprivrede – one koji štite tlo, vodu i biodiverzitet, a istovremeno povećavaju produktivnost.
Smanjenje hrane koja se baca ima veliku ulogu – prema podacima Ujedinjenih naroda, gotovo trećina proizvedene hrane završi kao otpad, dok milioni ljudi gladuju. Boljom organizacijom distribucije, kao i promjenom naših potrošačkih navika, možemo značajno smanjiti ovaj problem: kupujmo pažljivije, planirajmo obroke i iskoristimo ostatke hrane kako bi smanjili količinu otpada.
- Lokalna proizvodnja i kratki lanci snabdijevanja
Podrška lokalnim poljoprivrednicima i proizvođačima hrane ne samo da jača lokalnu ekonomiju, već i smanjuje emisiju ugljen dioksida povezanog sa transportom hrane. Osim toga, lokalno proizvedena hrana često dolazi do potrošača svježija i kvalitetnija, što doprinosi zdravijoj ishrani. Važno je da kao potrošači biramo lokalnu, sezonsku i održivo proizvedenu hranu.
Zajedničkim naporima možemo izgraditi svijet u kojem će hrana biti dostupna svima, a njen proizvodni lanac biti u skladu s održivim razvojem i zaštitom Planete, zato posvetimo se stvaranju boljeg, sigurnijeg i održivijeg prehrambenog sistema, jer samo tako možemo osigurati bolji život i bolju budućnost za sve ljude na Planeti.
Izvori: