Svjetski dana srca 29. septembar obilježava se svake godine sa ciljem podizanja svjesnosti ljudi širom svijeta o kardiovaskularnim bolestima (među kojima su i moždani i srčani udar) koje su vodeći uzroci smrti i invaliditeta u svijetu.
Od 2024.godine tema kampanje je KORISTI SRCE ZA DJELOVANJE (Use Heart for Actions) Svjetska kardiološka federacija putem ovog slogana poziva sve kojima je stalo do boljeg zdravlja i pristupa dijagnostici, njezi i prevenciji bolesti, da kažu DA za zdravlje kardiovaskularnog sistema, DA zdravijem srcu i zdravijoj budućnosti za sve. Glavna poruka za 2024.godinu je potreba donošenja nacionalnih planova prevencije kardiovaskularnih bolesti te poziv za potpisivanje globalne peticije za zdravlje srca.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su grupa oboljenja koja zahvaćaju srce ili krvne sudove (vene i arterije). Rizik obolijevanja od KVB vezan je za kombinaciju socio-ekonomskih, bihevioralnih i okolišnih faktora rizika, uključujući visok krvni pritisak, nezdravu ishranu, visok holesterol, dijabetes, zagađenje zraka, gojaznost, upotrebu duhana, bolesti bubrega, fizičku neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola i stres. Pozitivna anamneza na kardiovaskularne bolesti u porodici, etničko porijeklo, spol i godine također mogu uticati na rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) uzrokuju više od 20,5 miliona smrtnih slučajeva svake godine u svijetu. Procjenjuje se da je 80% kardiovaskularnih bolesti, uključujući bolesti srca i moždani udar, moguće spriječiti. U Kantonu Sarajevo u periodu od 2019. do 2023. godine registrovano je 10.389 umrlih od kardiovaskularnih bolesti i vodeći su uzrok smrti u svih pet navedenih godina.
Glavni elementi prevencije KVB-a su zdrava ishrana, fizička aktivnost, izbjegavanje duhana i alkohola, te „poznavanje svojih brojeva“ odnosno svog zdravstvenog stanja kroz redovitu kontrolu.
Smrt od KVB se javlja prerano kod osoba mlađih od 70 godina, 85% smrti od KVB se dešava zbog infarkta i moždanog udara, a >75% smrtnih slučajeva od KVB javljaju se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Mnogo je faktora rizika povezanih sa srčanim oboljenjima i moždanim udarom. Neki faktori rizika, poput porodične anamneze, ne mogu se modifikovati, dok se drugi, poput visokog krvnog pritiska, mogu modifikovati kroz intervencije vezane za način života i liječenje. Milioni ljudi širom svijeta bore se da kontrolišu faktore rizika koji dovode do kardiovaskularnih bolesti, a istovremeno milioni ljudi u svijetu nisu svjesni svojih rizika. Mnogi ljudi u svijetu ali i našoj zemlji ne znaju da imaju visok nivo šećera u krvi, visok krvni pritisak, visok nivo holesterola u krvi, niti su svjesni da su pod visokim rizikom za obolijevanje od KVB.
Usvajanje zdravih životnih stilova (zdrava i uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost nepušenje, izbjegavanje alkohola, održavanje zdrave tjelesne težine) ima pozitivan utjecaj na smanjenje faktora rizika za nastanak i razvoj kardiovaskularnih bolesti, kao što su povišen krvni pritisak, masnoće u krvi i dijabetes.
Zdrava i uravnotežena ishrana
Zdrava, uravnotežena ishrana je ključna za održavanje zdravog srca i vaskularnog sistema. Zdrava ishrana treba da uključuje širok izbor neprerađenih i svježih namirnica, uključujući dosta voća i povrća (najmanje pet porcija svaki dan), integralne žitarice, orašaste plodove i hranu sa niskim sadržajem zasićenih masti, šećera i soli. Posebno je važno izbjegavati prerađenu hranu, koja često sadrži visok nivo soli, te unositi dovoljne količine vode.
Redovna fizička aktivnost
Za poboljšanje i održavanje zdravlja potrebno je samo 30 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta, pet dana u sedmici. Odrasli (18-65 godina) i stariji (65+) treba da imaju za cilj najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta, ili najmanje 75 minuta fizičke aktivnosti visokog intenziteta, svake sedmice. Djeca i adolescenti bi trebali raditi najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta svaki dan.
Pokušajte da vježbanje postane redovni dio vašeg života: koristite stepenice umjesto lifta, izađite iz autobusa nekoliko stanica ranije i pješačite ostatak puta. Biti aktivan je i odličan način da se oslobodite stresa i kontrolišete svoju težinu, što su i faktori rizika za kardiovaskularne bolesti.
IZBJEGAVAJTE UPOTREBU DUHANA
Ako prestanete pušiti, rizik od koronarne bolesti srca će se prepoloviti u roku od godinu dana i vremenom će se vratiti na normalan nivo. Izbjegavajte okruženja puna dima: izlaganje pasivnom dimu značajno povećava rizik od srčanog udara. Svi oblici duhana su štetni i ne postoji siguran nivo izloženosti duhanu.
IZBJEGAVAJTE ALKOHOL
Kao i kod duhana, ne postoji sigurna količina za pijenje alkohola, a štetni efekti alkohola daleko nadmašuju sve potencijalne zaštitne koristi. Čak i oni koji umjereno piju primjećuju zdravstvene prednosti kada prestanu piti alkohol.
ODRŽAVANJE ZDRAVE TJELESNE TEŽINE
Smanjenje rizika od prekomjerne težine i gojaznosti obično uključuje smanjenje kalorija koje se unose iz masti i šećera, povećanje udjela dnevnog unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova i redovno vježbanje.
REDOVNE KONTROLE
Redovna provjera krvnog pritiska, nivoa holesterola i šećera u krvi važna je za utvrđivanje i kontrolu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Visok krvni pritisak, ili hipertenzija, jedan je od najvećih uzroka srčanog i moždanog udara. Obično nema simptome, pa je važno redovno ga kontrolirati i, ako je potrebno, poduzeti potrebne mjere za njegovo smanjenje, koje mogu uključivati promjene u ishrani, povećanu fizičku aktivnost i uzimanje lijekova.
Visok nivo holesterola u krvi također povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčane i moždane udare. Holesterol u krvi se normalno može kontrolisati zdravom ishranom i, ako je potrebno, odgovarajućim lijekovima.
Visok nivo šećera u krvi, ili hiperglikemija, čest je problem za osobe sa dijabetesom. Viši nivoi šećera u krvi povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara, stoga je važna redovna kontrola te poduzimanje svih potrebnih mjera za kontrolu šećera u krvi.
Individualni izbori životnog stila imaju ogromnu ulogu u prevenciji nastanka KVB, vlade i kreatori politika prevencije i zdravlja u zajednici također igraju važnu ulogu u osiguranju da ljudi imaju pristup alatima koji su im potrebni za zdrav život, uključujući čist zrak, pristupačnu zdravu hranu i dobro planirane urbane prostore koji ohrabruju aktivan stil života. Uloga vlada i kreatora politika je ključna kada je u pitanju primordijalna prevencija koja se fokusira na sprječavanje razvoja samih faktora rizika.
Zdravstvene politike koje stvaraju okruženja u kojima su zdravi izbori ne samo dostupni, već i pristupačni, od suštinskog su značaja za motivaciju ljudi da usvoje i održe zdravije stilove života.
Ove godine J.U. Zavod za javno zdravstvo KS u partnerstvu sa općinom Novi Grad održati će edukativno predavanje za građane općine na temu “Prevencija kardiovaskularnih bolesti”.
IZVOR:
https://world-heart-federation.org/world-heart-day/about-whd/world-heart-day-2024
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cardiovascular-diseases-(cvds)
https://world-heart-federation.org/world-heart-day/petition/
