Cilj obilježavanja Svjetskog dana hepatitisa je podizanje svijesti javnosti o značaju hepatitisa kao javnozdravstvenog problema.
Datum 28. juli je izabran u čast profesora Barucha Samuela Blumberga, koji je zbog otkrića virusa hepatitisa B 1976. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu.
Virusni hepatitisi su skupina zaraznih bolesti koje zahvataju tkivo jetre, a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D i E…. koji mogu prouzrokovati akutnu ili hroničnu bolest. Ovih pet tipova izazivaju najveću zabrinutost zbog tereta bolesti koje nose i smrti koje uzrokuju te mogućnosti izbijanja i širenja epidemije.
Akutni hepatitis – iznenadna upala jetre, može biti teška, ali traje kraće vremensko razdoblje
Hronični hepatitis – stanje trajne upale jetre (duže od šest mjeseci)
Svako može biti izložen riziku obolijevanja od virusnih hepatitisa. Od posljedica zaraze virusima hepatitisa svake godine umre preko 1,4 miliona ljudi. Procjenjuje se da 95 % osoba s virusnim hepatitisom u svijetu ni ne zna da živi s ovom bolešću, s obzirom da infekcija često izaziva vrlo blage nespecifične simptome ili ih uopće nema. Ako se ne liječi, virusni hepatitis može uzrokovati oštećenja i zatajenje jetre. Virusni hepatitis je vodeći uzrok raka jetre i transplantacije jetre.
Virusni hepatitisi se razlikuju prema načinu prenosa, načinu na koji oštećuju jetru i uticaju na stanje organizma. Rasprostranjeni su po cijelom svijetu, uz različitu prevalenciju, pri čemu tipovi A, B i C čine 95 % slučajeva.
Put prenosa virusnih hepatitisa A i E je fekalno-oralni, kontaminiranom hranom i vodom te su najčešći u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A naziva se još i „zarazna žutica“ tj. bolest „prljavih ruku“, uzrokuje akutnu, prolaznu bolest, dok ostali oblici mogu uzrokovati i kroničnu bolest jetre.
Bitno je skrenuti pažnju na virusne hepatitise B i C, koji se prenose putem zaražene krvi i tjelesnih tekućina i često imaju blage ili čak nikakve simptome,ali, prelaskom u neprepoznatu hroničnu bolest, kod određenog broja bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. Hepatitis B i C se javljaju u svim dijelovima svijeta, a prevalence značajno varira od jednog geografskog područja do drugog, kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih područja.
Prevencija hepatitisa
Hepatitis A
Postoji vakcina protiv hepatitisa A koja se preporučuje u slučaju putovanja u zemlje u kojima je povećan rizik infekcije hepatitisom A. Rizik od izlaganja virusu može se smanjiti prakticiranjem pravilnih higijenskih navika, osiguravanjem zdravstveno ispravnih uslova, te izbjegavanjem konzumiranja sirovog voća i povrća, kao i vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora.
Slika br. 1. Vakcina protiv hepatitisa A,
Izvor: https://www.worldhepatitisday.org/
Hepatitis B Postoji vakcina koja može spriječiti nastanak bolesti. Vakcina protiv hepatitisa B je vakcina iz obaveznog Programa vakcinacije i daje se u 3 doze. Prva doza se aplicira po rođenju, druga doza nakon mjesec dana i treća doza nakon 6 mjeseci od apliciranja prve doze. Kako bi se smanjila vjerovatnost izlaganja seksualnim putem, preporučljivo je koristiti kondome. Izbjegavati međusobno dijeljenje igala ili predmeta kao što su četkice za zube, grickalice za nokte ili žileti. Također treba izbjegavati tetoviranje ili stavljanje piercinga u neovlaštenim/neprofesionalnim salonima. Novorođenčad majki zaraženih virusom hepatitisa B trebaju se vakcinisati protiv hepatitisa B unutar 12 sati
