Search
Close this search box.

Rak prostate

Rak prostate je druga najčešća dijagnoza raka kod muškaraca i peti vodeći uzrok smrti u svijetu. Na rak prostate odpada 15% svih malignih bolesti.

Prostata je dio muškog reproduktivnog sistema. Prostata se nalazi neposredno ispod mokraćnog mjehura i ispred rektuma. Otprilike je veličine oraha i okružuje uretru (cijev koja izbacuje urin iz mjehura). Proizvodi tekućinu koja čini dio sjemena.

Općenito, rak je bolest u kojoj ćelije tijela rastu bez kontrole. Rak prostate je maligni (zloćudni) tumor koji potiće od ćelija prostate. Tumor prostate najčešće raste polahko i dugi niz godina ostaje ograničen na žlijezdu. Međutim, neki agresivni tipovi raka prostate rastu i šire se znatno brže i mogu značajno skratiti očekivanu  životnu dob muškaraca. Kako rak prostate raste, povećava se mogućnost širenja izvan prostate na okolna tkiva, ali i na udaljene organe (metastaze).  Najčešća mjesta metastaze raka pluća su jetra,kosti i pluća.

Faktori rizika

Faktor rizika je sve što povećava vaše šanse da dobijete bolest kao što je rak.  Tačan uzrok raka prostate do danas nije poznat. Faktori rizika za karcinom prostate su:

  • starija životna dob,
  • genetska predispozicija,
  • rasna pripadnost,
  • gojaznost,
  • hormonski uticaj,
  • te faktori iz okoliša kao što su zračenje, toksini i industrijski proizvodi.

Najveći faktor rizika za oboljevanje od raka prostate je dob, što je muškarac stariji veća je šansa da oboli od raka prostate. Rak prostate je rijedak kod muškaraca mlađih od 40 godina, ali šansa za rak prostate brzo raste nakon 50-te godine. Otprilike 6 od 10 karcinoma prostate nalazi se kod muškaraca starijih od 65 godina. Drugi bitan faktor rizika je genetska predispozicija. Ako je više članova u porodici imalo rak prostate može se povećati rizik od oboljevanja dva do tri puta u odnosu na one osobe u čijoj porodici nije bilo oboljevanja od raka prostate.                                                                                                                    

Određene promjene gena (poznate kao mutacije) koje su naslijeđene od roditelja mogu povećati rizik od raka prostate. Na primjer: naslijeđene varijante gena BRCA1 ili BRCA2, koje su povezane s povećanim rizikom od raka dojke, jajnika i drugih karcinoma u nekim porodicama, također mogu povećati rizik od raka prostate kod muškaraca (posebno mutacije u BRCA2). Neka istraživanja su otkrila da muškarci s viškom tjelesne težine imaju veći rizik od razvoja agresivnog (brže rastućeg) karcinoma prostate.                                                                                                                                                                               Neke studije ukazuju da određene prehrambene navike utiču na razvoj karcinoma prostate.

Većina studija nije pronašla vezu između pušenja i dobijanja raka prostate. Važno je da je pušenje jasno povezano sa mnogim drugim zdravstvenim efektima, uključujući povećan rizik od mnogih drugih vrsta raka.                                                                                          

Istraživanja su pokazala da izlaganje nekim hemikalijama može povećati rizik od raka prostate. Tako neke studije sugeriraju vezu između izloženosti arsenu i većeg rizika od raka prostate.

Ne postoji dokazana povezanost između učestalosti seksualnih odnosa i rizika za razvoj raka prostate.

Ako imate neki od faktora rizika za oboljevanje od raka prostate, ili čak nekoliko, ne znači da ćete dobiti bolest. Mnogi ljudi sa jednim ili više faktora rizika nikada ne obole od raka, dok drugi koji dobiju rak možda imaju malo ili nimalo poznatih faktora rizika.

Simptomi i znaci raka prostate

Kako muškarac stari, prostata se povećava u veličini. To može uzrokovati sužavanje uretre i smanjenje protoka urina. Ovo se zove benigna hiperplazija prostate i nije isto što i rak prostate. Muškarci mogu imati i druge promjene prostate koje nisu rak.

Ako imate bilo koji od sljedećih simptoma, obavezno obratite svom ljekaru:

  • Poteškoće na početku mokrenja
  • Slab ili prekinut mlaz urina
  • Učesto mokrenje, posebno noću
  • Poteškoće pri potpunom pražnjenju mjehura
  • Bol ili peckanje tokom mokrenja
  • Krv u urinu ili sjemenu
  • Bol u leđima, kukovima ili karlici koji ne nestaje
  • Bolna ejakulacija

Imajte na umu da ovi simptomi mogu biti uzrokovani drugim stanjima osim karcinoma prostate, kao npr: određene medicinske procedure, određeni lijekovi, uvećana prostate, infekcija prostate.

Budući da mnogi faktori mogu uticati na nivo PSA, vaš ljekar je najbolja osoba za tumačenje rezultata testa  PSA. Ako je PSA test abnormalan, vaš ljekar može preporučiti biopsiju kako bi se utvrdilo da li imate rak prostate. U ranim fazama bolesti rak prostate ne izazva nikakve simptome.

Kada bolest uznapreduje, rak može pritiskati mokraćnu cijev, posljedica toga je smanjen protok mokraće kroz mokraćnu cijev i otežano mokrenje. Daljim rastom raka može doći do potpune blokade prolaska mokraće što za posljedicu ima proširenje mokraćnog mjehura i bolova.

Skrining

Skrining za rak prostate predstavlja traženje bolesti prije nego bolest izazove simptome. Cilj skrininga je otkriti rak prostate u ranoj fazi kada još nisu prisutni znakovi i simptomi bolesti. Ne postoji standardni test za otkrivanje raka prostate. Skrining testovi za rak prostate su digitalni rektalni pregled i krvni test kojim se mjeri razina prostata specifičnog antigena ili skraćeno PSA.

Test specifičnog antigena prostate (PSA): krvni test koji se zove prostata specifični antigen (PSA) mjeri razinu PSA u krvi. Razine PSA u krvi mogu biti više kod muškaraca koji imaju rak prostate. Razina PSA također može biti povišena u drugim stanjima koja utječu na prostatu kao što su: određeni medicinski postupci, određeni lijekovi, povećana prostate, infekcija prostate. U pravilu, što je veća razina PSA u krvi, veća je vjerojatnost problema s prostatom. Ali mnogi faktori, poput dobi i rase, mogu uticati na razine PSA. Neke prostate stvaraju više PSA od drugih. Budući da mnogi faktori mogu uticati na razine PSA, vaš ljekar je najbolja osoba za tumačenje rezultata vašeg PSA testa.

Digitalni rektalni pregled (DRP)

Digitalni rekltalni pregled izvodi ljekar, na način da sa navučenim rukavicama, kažiprstom ulazi u rektum Ii opipava prostatu. Radna skupina za preventivne usluge SAD-a ne preporučuje DRP kao skrining test zbog nedostatka dokaza o prednostima.

Ako je PSA test abnormalan, vaš ljekar može preporučiti biopsiju kako bi otkrio imate li rak prostate. Preporuka je da PSA test rade  muškaraci u dobi od 40 i više godina. Muškarci s visokim rizikom za razvoj raka prostate, zbog porodične historije ili visoke početne vrijednosti PSA u krvi, trebali bi ove testove provoditi barem jedanom godišnje počevši od 40. godine života.

Dijagnoza

Ukoliko je abnormalan nalaz PSA ili digitorektalonog pregleda preporuka je da se uradi biopsija prostate.      Biopsijom se uzimaju mali komadići prostate za pregled pod mikroskopom. Ako biopsija pokaže da postoje ćelije raka, tada će te sa vašim ljekarom razgovarati o mogućnostima liječenja.                                                       

Liječenje

Za liječenja raka prostate su postoje različiti protokoli.  Ljekar i pacijent zajedno odlučuju o načinu liječenja.

Na raspolaganju su slijedeči načini liječenja:

  1. Hiruški: podrazumjeva odstranjivanje prostate; osim cijele prostate uklanjaju se sjemeni mjehurići i ampula od „vas deferens“, a mjehur se spaja s uretrom kako bi se omogućilo slobodno mokrenje.
  2. Radioterapija: cilj radioterapije je oštećenje ćelija raka i zaustavljanje njihovog rasta ili ubijanje ćelija raka
  3. Aktivni nadzor- znači da se pacijent samo prati i pri tome ničim ne liječi. Ovo podrazumijeva pomno praćenje pacijenta izvođenjem testova specifičnog antigena prostate (PSA) i redovitim biopsijama prostate, te liječenjem raka samo ako raste ili uzrokuje simptome.
  4. Hormonska terapija: onemogućuje ćelijama raka dobivanje hormona koji su im potrebni za rast

Može li se rak prostate spriječiti?

Ne postoji siguran način za prevenciju raka prostate. Mnogi faktori rizika od raka prostate, kao što su starost, rasa i porodična anamneza, ne mogu se promjeniti ili  kontrolisati. Ali postoje neke stvari koje možete učiniti i koje mogu smanjiti rizik od raka prostate kao što su:

  • Održavajte normalnu tjelesnu težinu
  • Budite fizički aktivni
  • Imajte zdrave prehrambene navike, koje uključuju raznovrsno voće, povrće i cjelovite žitarice, te izbjegavajte ili ograničavajte crveno i prerađeno meso, napitke zaslađene šećerom i visoko prerađenu hranu.
  • Razumno ograničiti dodatke kalcija i ne unositi previše kalcija u ishranu. (To ne znači da muškarci koji se liječe od raka prostate ne bi trebali uzimati suplemente kalcija ako im ih lijekar preporuči.)

Izvori: