Search
Close this search box.

ATIPIČNE PNEUMONIJE UZROKOVANE MYCOPLASMOM PNEUMONIAE

ŠTA SU ATIPIČNE PNEUMONIJE UZROKOVANE MYCOPLASMOM PNEUMONIAE?
Atipične pneumonije su pneumonije uzrokovane drugim organizmima nego što su tzv. tipične bakterije, virusi ili gljivice. Najčešći uzroci su Mycoplasma i Chlamydia―dva organizma slična bakteriji.

EPIDEMIOLOGIJA?
Mikoplazma pneumonije je najčešći uzrok pneumonije u ljudi. Epidemije se pojavljuju naročito u zatvorenim skupinama kao što su studenti, vojnici ili porodice. Epidemije imaju tendenciju polaganog širenja, jer inkubacijsko razdoblje traje 1-4 sedmice. Najčešće taj tip pneumonije bukne u proljeće.

ETIOLOGIJA?
Mycoplasma pneumoniae je jedan od najmanjih organizama sposobnih za samostalni život i uobičajen je patogen disajnog sistema. Od 120 različitih izoliranih vrsta 13 uzrokuje bolest u ljudi, no samo četiri su dobro poznate patogene vrste (M. pneumoniae, M. hominis, M. genitalium, Ureaplasma urealyticum). Smatra se “atipičnim” patogenom jer joj nedostaje ćelijska opna zbog čega nije vidljiva bojanjem po Gramu, a nije niti osjetljiva na antibiotike koji inhibiraju sintezu ćelijske opne u prvom redu beta-laktame.
Patogene mikoplazme imaju specijalizirane ćelijske organele koje posreduju interakciju sa ćelijom domaćina preko adhezijskog proteina P1 koji pridonosi prianjanju i pokretljivosti duž respiratornog epitela. Ukratko, preživljenje u domaćinu se postiže parazitiranjem na površini ciljne ćelije, te ulaskom u ćeliju i unutarćelijskim preživljenjem.

IZVOR I PUTEVI PRENOŠENJA ZARAZE?
Kad neko zaražen bakterijom M.pneumoniae kašlje ili kiše, stvara male respiratorne kapljice koji sadrže bakteriju. Drugi se ljudi mogu zaraziti ako udišu te kapljice. Većina ljudi koji provedu kratko vrijeme s nekim tko je bolestan od M.pneumoniae ne zarazi se. Međutim, bakterije se često šire između ljudi koji žive zajedno jer provode puno vremena zajedno.

KLINIČKA SLIKA?
Općenito, infekcije uzrokovane M.pneumoniae su blage. Simptomi ovise o vrsi infekcije. Najčešći tip infekcije je traheobronhitis (prehlada u prsima). Uobičajeni simptomi prehlade uključuju:

  • Bol u grlu
  • Osjećaj umora
  • Vrućica
  • Kašalj koji se polako pogoršava i može trajati sedmicama ili mjesecima
  • Glavobolja.
    Djeca mlađa od 5 godina koja dobiju infekciju M.pneumoniae mogu imati simptome koji se razlikuju od starije djece i odraslih. Umjesto toga, mogu imati slijedeće simptome:
  • Kihanje
  • Začepljen nos ili da curi nos
  • Bol u grlu
  • Suzne oči
  • Sviranje u grudima
  • Povraćanje
  • Proljev.
    Može doći do upale pluća (plućne infekcije). Uobičajeni simptomi upale pluća uključuju:
  • Vrućica i zimica
  • Kašalj
  • Osjećaj umora
  • Kratkoća daha.
    Inkubacija bolesti je 1-4 sedmice.

DIJAGNOZA?
U laboratorijskim nalazima kod pacijenata s plućnim mikoplazmama se u više od polovice vidi hemoliza (razaranje crvenih krvnih ćelija) te blagi poremećaj jetrenih enzima, dok je broj bijelih krvnih ćelija uredan. U blagih infekcija nije potreban mikrobiološki dokaz, kao niti za pneumoniju, s obzirom da dostupni dijagnostički testovi nisu u širokoj primjeni, validirani i specifični. Stoga se testiranje na M. pneumoniae obično koristi u odabranim slučajevima kod pacijenata sa sugestivnom kliničkom slikom ili kod teških upala pluća kada bi ciljana antibiotska terapija bila korisna ili kada bi tačna dijagnoza bila od prognostičkog značaja. Iako su testovi bazirani na molekularnim metodama testovi izbora, potreban je oprez pri interpretaciji rezultata. Generalno se smatra da pozitivan rezultat testa potvrđuje moguću dijagnozu i da je potrebno dovršiti kompletnu mikrobiološku obradu te uklopiti to u kliničku sliku. Kad navedeno nije dostupno, u svrhu testiranja se može koristiti serologija s enzimskim imunoesejom.

RIZIČNE GRUPE?
Infekcije M.pneumoniae najčešće su kod odraslih i djece školske dobi, ali mogu pogoditi bilo koga. Ljudi koji žive i rade u pretrpanim okruženjima su pod povećanim rizikom. Ove postavke uključuju:

  • Škole
  • Studentski domovi
  • Objekti za vojnu obuku
  • Ustanove za dugotrajnu skrb
  • Bolnice.
    Druge osobe s povećanim rizikom od ozbiljnih infekcija uključuje:
  • Oporavak od respiratorne bolesti
  • Osobe s oslabljenim imunološkim sistemom.

KOMPLIKACIJE?
Dok M.pneumoniae obično uzrokuje blage infekcije, mogu se pojaviti teške komplikacije koje zahtjevaju bolničko liječenje. Infekcije M.pneumoniae mogu uzrokovati ili pogoršati slijedeće komplikacije:

  • Ozbiljna upala pluća
  • Napadaji astme ili novi simptomi astme
  • Encefalitis (otok mozga)
  • Hemolitička anemija (premalo crvenih krvnih ćelija, što znači manje ćelija za dopremanje kisika u tijelo)
  • Poremećaj funkcije bubrega (problemi s bubrezima)
  • Poremećaj kože poput Stevens-Johnsonovog sindroma, multiformnog eritema, toksične epidermalne nekrolize.

LIJEČENJE?
Većina bolesnika se potpuno oporavi čak i bez antibiotske terapije, a iznimno rijetko bolest ima fulminantan tok s respiratornim zatajenjem i smrću, što je iznimno rijetko u prethodno zdravih mlađih osoba. Za većinu bolesnika empirijska terapija uključuje lijek koji pokriva tipične i atipične patogene, u prvom redu makrolide, tetracikline ili respiratorne florokinolone. Ne preporučuje se antimikrobna profilaksa za osobe koje su bile izložene osobama s aktivnom infekcijom uzrokovanom bakterijom M. pneumoniae. Ipak, kod epidemija u sredinama s izrazitim kontaktom ili kod pojedinih bolesnika može se razmotriti primjena antibiotske profilakse. Vakcina za M. pneumoniae zasad ne postoji, premda neka istraživanja idu u tom smjeru.

PREVENCIJA?
Ljudi se mogu zaraziti M.pneumoniae više puta. Iako ne postoji vakcina za sprječavanje infekcije M.pneumoniae, postoje stvari koje ljudi mogu učiniti kako bi zaštitili sebe i druge, a to je dobra higijena. Kao i mnoge respiratorne klice, M.pneumoniae se najčešće širi kašljanjem i kihanjem. Savjeti uključuju:

  • Pokriti usta i nos maramicom kod kašljanja i kihanja
  • Iskorištenu maramicu adekvatno otkloniti u kantu za smeće
  • Ako nije dostupna maramica, kašljati i kihati u gornji dio rukava ili lakat, a ne u ruke
  • Često prati ruke sapunom i vodom najmanje 20s
  • Ako sapun i voda nisu dostupni, upotrijebiti dezinfekciono sredstvo na bazi alkohola.

Izvor literature:

  1. Atipične pneumonije
    https://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-pluca-i-disnih-putova/pneumonija/atipicne-pneumonije
  2. Klamidije i mikoplazme kao uzročnici atipičnih upala pluća
    https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/33532/Klamidije-i-mikoplazme-kao-uzrocnici-atipicnih-upala-pluca.html
  3. Mycoplasma pneumoniae infections
    https://www.cdc.gov/pneumonia/atypical/mycoplasma/about/causes-transmission.html
  4. Mycoplasma pneumoniae infections
    https://www.cdc.gov/pneumonia/atypical/mycoplasma/about/signs-symptoms.html
  5. Mycoplasma pneumoniae infections
    https://www.cdc.gov/pneumonia/atypical/mycoplasma/about/people-at-risk.html
  6. Mycoplasma pneumoniae infections
    https://www.cdc.gov/pneumonia/atypical/mycoplasma/about/treatment-complications.html