AKTUELNOSTI

SKABIJES (ŠUGA, SVRAB, SCABIES)

20/04/2023

ŠTA JE SKABIJES?

Svrab ili skabijes je infektivna parazitarna dermatoza koja je karakterizirana noćnim svrabom i pojavom bolesti unutar porodice. Uzrokovan je grinjama roda Sarcoptes scabiei varitas hominis (sinonim Acrus).

EPIDEMIOLOGIJA?

Skabijes se javlja svake godine kod otprilike 300 miliona ljudi svih rasa i socijalnih staleža širom svijeta. Primarni faktor rizika jest napučenost – tako škole, vrtići, starački domovi, bolnice i drugi oblici velikih kolektiva često predstavljaju žarište ove bolesti. Incidencija skabijesa (svraba) ciklički fluktuira u intervalima od 15 do 20 godina. Razlozi nisu uvijek sasvim poznati. Osjetljivost prema šugi je opća. Oboljevaju svi bez obzira na dob, ako dođe do zaraze ovim uzročnikom.

U Federaciji BiH se ova zarazna bolest obavezno prijavljuje prema „Zakonu o zaštiti pučanstva/stanovništva od zaraznih bolesti“.

UZROČNIK SKABIJESA?

Uzročnik infekcije je grinja pod nazivom Sarcoptes scabiei var. hominis, okrugli, mali, često oku nevidljiv člankonožac prilagođen parazitskom načinu življenja na koži čovjeka. Ženka uzročnika koja je veća od mužjaka (0,4 x 0,3 mm : 0,2 x 0,15 mm) kroz epidermis kopa kanaliće u koži (lat. duetulus canaliculus scabiei) od vana prema unutra, što osoba osijeća kao jak svrbež. Ženka u kanaliće polaže 10-25 jaja iz kojih se preko razvojnih ciklusa (ninfe i larve) ponovo razviju odrasle jedinke, ciklus traje prosječno 2-3 sedmice. Parazit ugine na temperaturi ispod 20°C i iznad 55°C. Nepravovremenim liječenjem ženke nastavljaju s liježenjem jajašaca i cijeli ciklus se ponavlja.

IZVOR I PUTEVI PRENOŠENJA ZARAZE?

Izvor zaraze je zaražen čovjek, odnosno njegova koža. Bolesnik je zarazan sve vrijeme bolesti, dok se u njegovoj koži nalaze živi paraziti. Prenosi se nakon dužeg kontakta sa osobom koja ima svrab/šugu. Prijenos je moguć preko odjeće, posteljine, rublja koje su koristile osobe zaražene ovim parazitom. Prenošenje zaraze spolnim putem također je često, ali je ovaj rizik nešto manji nego kod spavanja u istome krevetu. Veliku važnost u brzini prenošenja ove bolesti ima nizak higijenski standard i gustoća smještaja, ipak, redovito održavanje higijene ne sprječava prijenos svraba u slučaju kontakta sa zaraženom osobom. Kod teških oblika bolesti (koji kod nas nisu prijavljeni) prijenos je moguć i tokom kraćeg kontakta sa oboljelim.

KLINIČKA SLIKA?

Glavni simptomi su:

intenzivan svrbež kože koji se pojačava noću i u toplini i pojava crvenog osipa na mjestima koja se češu;
pojava sitnih kanalića (rovova, sivkasto-crne linije na koži) najčešće između prstiju šake, ručnom zglobu, podlakticama, laktovima, pazuhu, donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, dojkama oko bradavica, donjoj strani stražnjice;
pojava tamnih tačkastih promjena poput osipa, a u težim slučajevima i bubuljica u zahvaćenom području;
kod djece mogu biti zahvaćeni glava, lice, vrat, dlanovi i tabani;
moguća je sekundarna bakterijska infekcija koja nastaje češanjem kože;
kod ljudi oslabljenog imuniteta može se razviti rjeđi, ali puno ozbiljniji oblik svraba poznat nao norveški ili krustozni svrab gdje dolazi do velikog umnožavanja grinja i stvaranja zadebljanja s hiljadama uzročnika.

DIJAGNOZA?

Za postavljanje dijagnoze potrebno je 5 kriterija:

1. Svrab, intenzivan noću

2. Lezije na koži izražene na šakama, između prstiju, na podlakticama, prednjem pazušnom naboru, na trbuhu, unutarnjim stranama bedara, dojkama, penisu

3. Laboratorijski nalaz uzročnika

4. Pozitivna epidemiološka anamneza (oboljeli i drugi članovi porodice /obitelji ili kolektiva) 5. Iščezavanje kliničkih manifestacija nakon specifične terapije.

LIJEČENJE?

Pacijenti se trebaju pridržavati svih propisanih terapijskih mjera (tzv. antiskabinozna kura), jer će, bez obzira na primijenjeni lijek, terapijski uspjeh izostati ako se ne prekine lanac infekcije.

Važne napomene:

a) Liječiti se moraju svi ukućani i osobe u bližem dodiru s bolesnikom, bez obzira na manifestne promjene.

b) Mazati čitavu površinu tijela, osim lica, i vlasišta bez obzira na to gdje se promjene nalaze. Na tržištu postoje različita antiskabicidna sredstva koja se koriste prema preporukama ljekara.

c) Na početku liječenja i po završenoj terapiji dobro oprati odjeću, iskuhati rublje, posteljinu, ručnike i druge tkanine koje su korištene prije i tokom terapije.

Česte reinfekcije rezultat su nepridržavanja navedenih uputstava.!!!

Postupak mazanja:

Prije početka liječenja pacijent se treba okupati, potom namaže svu kožu, osim glave, (od vrata do nožnih prstiju) pri čemu treba naglasiti da je neophodno mazanje pregiba, dlanova, tabana, subungvalnih površina (površine ispod nokata). Pacijent se maže svakodnevno 3-5 dana (broj dana ovisi o korištenom sredstvu i preporuci liječnika). U tom periodu se ne kupa niti tušira, osim intimne regije. Intimna regija se pere, posuši i odmah ponovo namaže. Poslije završetka kure, pacijent se ponovo kupa i presvlači. Neophodno je da se istovremeno mažu svi članovi porodice i kontakti oboljelog, zdravi i bolesni, zbog visoke mogućnosti kontagioznosti i dugotrajnog perioda inkubacije. Ovo osobito važi za seksualne partnere.

POSTUPAK S ODJEĆOM, POSTELJINOM I DRUGIM TKANINAMA?

Korištena odjeća, rublje, posteljina, ručnici se peru i glačaju. Tkanine koje ne podnose visoke temperature pranja (dijelovi odjeće, deke, prekrivači) mogu se odnijeti na hemijsko čišćenje ili ostaviti u dobro zatvorenoj plastičnoj vreći 1-2 sedmice na hladnom mjestu, a potom oprati na dozvoljenoj temperaturi.

POSTUPAK S PROSTORIJAMA?

S obzirom na teoretsku mogućnost zadržavanja grinja u malim, laganim ljuskicama kože, koje mogu strujom zraka biti prenesene na manje udaljenosti (unutar jedne sobe), preporučljivo je prvo oprati pod i površine, te pristupiti usisavanju neposredno nakon pranja, dok je pod još vlažan, a radi izbjegavanja dizanja prašine. Tepihe i presvučeni namještaj savjetuje se usisati, a vrećice iz usisavača odmah odbaciti.

Važno….

Izbjegavati dijeljenje odjevnih predmeta s prijateljima i ukućanima (kape, šalovi, veste, jakne i dr.)

Redovito održavati higijenu (osobna higijena, higijena odjeće, higijena stambenog prostora…) Koristiti posebne ručnike.

Obavezno promijeniti posteljinu.

LIJEČENJE SKABIJESA U KOLEKTIVNOM SMJEŠTAJU?

Liječenje šuge, kao i drugih zaraznih bolesti, u kolektivnom smještaju je specifično i komplikovano zbog otežavajućih faktora koje kolektivni smještaj nosi sa sobom.

Osobe smještene u kolektivnom smještaju imaju na raspolaganju ograničen prostor za svoje uobičajene aktivnosti, ograničenu količinu odjeće za presvlačenje i poseban režim za održavanje lične i opće higijene. Osobe smještene u kolektivnom smještaju dolaze u kontakt sa različitim osobama, koje imaju različite životne navike a koje, takođe, koriste kolektivni smještaj. Kolektivni smještaj se, uvijek, organizira da bi se smjestile osobe koje su doživjele prirodnu ili drugu nesreću, tako da uvijek postoji manje ili više izražen psihološki uticaj na stanje u kolektivnom smještaju. Zbog svega navedenog, liječenje osoba oboljelih od šuge u kolektivnom centru ima svoju specifičnost, koje treba uzeti u obzir.

Liječenje šuge u kolektivnom smještaju podrazumjeva obaveznu izolaciju pacijenta, sve dok traje liječenje. Osigurati kontrolu načina terapije. Izlazak iz izolacije, dok traje liječenje, je zabranjen. Ukoliko postoji mogućnost, oboljelima donositi hranu u izolaciji, ako ta mogućnost ne postoji vremenski odvojiti ishranu zdravih osoba i osoba iz izolacije, na način da zdrave osobe prve koriste trpezariju, a bolesne na kraju, nakon čega se vrši adekvatno čišćenje i dezinfekcija prostora. Osigurati adekvatan tretman rublja i posteljine, nakon završenog liječenja. Organizacijom kolektivnog smještaja onemogućiti miješanje i kontakt zdravih osoba i oboljelih, sa posebnim akcentom na novopridošle korisnike kolektivnog smještaja.

Riješiti se šuge ogroman je posao! Da bi se riješili šuge potrebna je saradnja svih strana. Pacijenta, zdravstvenog osoblja, osoba koje upravljaju kolektivnim smještajem ali i zdravih osoba, korisnika kolektivnog smještaja.

Česte ponovne infekcije rezultat su nepridržavanja navedenih uputstava. Ponavljanje infekcije, osim što produžava bolest, stvara mogućnost da se razvije neka vrsta rezistencije, što znači da liječenje uobičajenim sredstvima neće dati očekivane rezultate.

STANJE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO?

Na osnovu Prijava oboljenja – smrti od zarazne bolesti koje se prijavljuju u skladu s Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl.novine FBiH br.29/05) za period od 01.01.-31.12.2022. ukupno je u Kantonu Sarajevo prijavljeno 121 slučaj skabijesa najviše u uzrastu od 8-14 godina.

Izvor literature: