Prema definiciji Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ne postoji određena temperaturna granica za “ekstremnu hladnoću” i njene posljedice po zdravlje, jer definicija ovisi o tipičnim vremenskim obrascima za to područje. Na primjer, u regijama koje obično ne iskuse hladno zimsko vrijeme, temperature oko nule smatraju se “ekstremnom hladnoćom”.
Zbog najavljenog vala hladnoće i niskih temperatura zraka u Kantonu Sarajevo, građanima, posebno hroničnim bolesnicima, preporučuje se da skrate boravak na otvorenom i da poduzmu mjere samozaštite. Osobe koje su naročito osjetljive na niske temperature su starije osobe, mala djeca, srčani, plućni bolesnici i osobe sa povišenim krvnim pritiskom.
Niske temperature zraka dovode do vazokonstrikcije (suženja krvnih sudova), što posljedično dovodi do povećanja krvnog pritiska. Tako kod hroničnih bolesnika kod kojih su krvni sudovi već kompromitovani, može doći do neželjenih posljedica, tj. do moždanog ili srčanog udara.
Većina bolesnika koji imaju hronične bolesti ili se liječe zbog bolesti srca, kod izlaganja niskim temperaturama i dodatnoj fizičkoj aktivnosti, dožive pogoršanje svojih tegoba. Kod ovih osoba prilikom izlaganja hladnoći i zbog pojačanog opterećenja kardiovaskularnog sistema mogu se pojaviti tegobe kao što su bolovi u grudima, nepravilan rad srca, otežano disanje.
Uslijed suženja krvnih sudova, kod hroničnih plućnih bolesnika dolazi do pogoršanja njihove osnovne bolesti (astme, hronične opstruktivne plućne bolesti i hroničnog bronhitisa).
Starije osobe uslijed sniženog bazalnog metabolizma i promjena u organima i organskim sistemima tokom fiziološkog starenja, te često nedovoljne fizičke aktivnosti, spadaju u rizičnu skupinu stanovništva, posebno osjetljivu na hladnoću.
Najvažnija je samozaštita. Građani se mogu zaštititi tako što će uzimati svoju redovnu terapiju, čuvati se hladnoće i ne izlaziti bez veće potrebe iz svojih kuća, naročito u noćnim i ranim jutarnjim satima. U slučaju da ipak moraju izaći, trebaju poduzeti mjere samozaštite:
- Na niskim teperaturama treba piti tople napitke, najbolje je čajeve. Alkohol treba izbaciti, jer stvara lažni osjećaj topline. Naime, osobe koje su izložene niskim temperaturama, a pod djejstvom su alkohola, gube osjećaj za hladnoću, jer alkohol širi krvne sudove. Posljedica toga je da koža, kao najveći ljudski organ, otpušta toplotu i dolazi do pothlađivanja i smrzavanja.
- Obući adekvatnu garderobu i komotnu obuću, tj. dobro se utopliti uz obavezno nošenje šala, kape i rukavica. Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu u unutarnjim slojevima (vuna, za razliku od pamuka) i nemojte nositi usko pripijenu odjeću. Obuća treba biti komotna i primjerena vremenskim uslovima, otporna na vlagu, sa đonom izrađenim od materijala koji sprečava klizanje, padove i ozljede. Takođe je neophodno zaštiti nos i usta zbog toga što tijelo, kada je izloženo hladnoći, sužava male krvne sudove u koži, prvenstveno na prstima ruku i nogu, ušima i nosu, kako bi se više krvi usmjerilo prema vitalnim organima poput srca i mozga. Zbog toga se najbrže hlade udovi, nos i uši, te ih treba zaštititi od smrzotina i od udisanja hladnog vazduha.
- U slučaju pojave pojačanog znojenja starije osobe, potrebno je presvući vlažnu odjeću koja uzrokuje gubitak topline. Odjeću je potrebno prilagoditi temperaturi i navikama osobe.
- Ukoliko se pojavi drhtavica kod starijih osoba uslijed predugog izlaganja hladnoći, znak je da osoba treba hitno da se vrati u zagrijan prostor.
- Starije osobe trebaju izbjegavati teži fizički rad na otvorenom, te aktivnosti koje mogu uzrokovati ubrzano disanje na hladnoći (posebno se odnosi na čišćenje snijega).
- U slučaju ledene kiše, smrzavanja tla ili snijega na tlu, budite jako oprezni radi klizavih pločnika, te povećane mogućnosti padova i dodatnog ozljeđivanja kostiju.
- U slučaju pojave simptoma poput trnjenja prstiju, te gubitka osjeta, uz izrazito blijedu, a pri utopljenju izrazito crvenu kožu, potrebno je kontaktirati ljekara porodične medicine.
- U vrijeme hladnih mjeseci preporuka je da osobe starije životne dobi uvijek uz sebe imaju svoje lične podatke (ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja), kao i popis lijekova koje uzimaju, te telefonski broj osobe koja može biti kontaktirana, u slučaju potrebe.
Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.
Izvori:
