Veliki broj provedenih studija širom svijeta jasno ukazuju na povezanost između izloženosti zagađujućim materijama iz okruženja i razvoja akutnih i hroničnih oboljenja kod ljudi. Zagađenje unutrašnjeg i vanjskog zraka je globalno priznata prijetnja zdravlju ljudi, drugim ekosistemima, okruženju i klimi. Prema SZO, u svijetu se bilježi ukupno 12,6 miliona smrtnih slučajeva zbog nezdravog okruženja, što predstavlja 23% ukupne globalne smrtnosti i 26% smrtnosti male djece. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da 9 od 10 ljudi udiše zrak u kojem koncentracije zagađujućih materija premašuju ograničenja data u smjernicama SZO, a slabo i srednje razvijene zemlje pate od najveće izloženosti.
Zagađen vanjski zrak je tema o kojoj se priča godinama unazad, dok je kontaminiranost zraka u zatvorenim prostorijama tema koja se aktuelizirala sa pandemijom COVID-19. Zagađujuće materije u zatvorenom prostoru mogu se zadržavati duži vremenski period i tako uticati na ljude putem različitih načina ekspozicije: inhalacija, ingestija, koža. U konačnici, ne smije se zaboraviti da upravo taj zrak udišemo većinu svog životnog vijeka i njegova zagađenost može biti znatno veća od vanjske. Takva zagađenost, prema istraživanjima i analizama, ostavlja ne samo zdravstvene, nego i značajne ekonomske posljedice, posebno u slabo i srednje razvijenim društvima.
Djeca su najosjetljivija na zdravstvene učinke zagađenja zraka. Osjetljivost djece je najčešće posljedica nezrelosti njihovog respiratornog, imunološkog, reproduktivnog, centralnog nervnog i probavnog sistema. Rezultati studija pokazali su da se štetni uticaji lošeg kvaliteta unutrašnjeg zraka prvenstveno manifestuju problemima sa respiratornim sistemom uključujući pogoršanje astme, zatim kardiovaskularnim sistemom, te nastankom karcinoma u kasnijoj životnoj dobi i drugim bolestima izazvanim nepovoljnim okruženjem, kao i učincima na kognitivne funkcije školske djece.
Djeca, zbog svoje fiziologije i fizičke aktivnosti imaju dva puta brži ciklus disanja nego odrasli, pa stoga imaju veću stopu potrošnje kiseonika i metabolizma po jedinici tjelesne težine. Fizički, djeca također unose više zraka i imaju veću plućnu apsorptivnu površinu zbog čega u toku disanja, a proporcionalno njihovoj tjelesnoj težini, apsorbuju znatno više količine zagađujućih materija od odraslih. Dodatno, kod djece je doprinos dlačica u nosu u procesu disanja manji u odnosu na odrasle, čineći zadržavanje čestica u nosnim disajnim putevima manje učinkovitim i tako povećavaju šansu za njihovo veće taloženje u donjim disajnim putevima.
Djeci školskog uzrasta, učionica je nakon kuće/stana drugo najvažnije okruženje u kojem dijete provede oko 25–30% svog života (do 10 h dnevno). Podatak da djeca provedu više od 80% vremena u zatvorenom prostoru, čini ovu populaciju, pored predškolske djece i novorođenčadi, populacijom najosjetljivijom na zagađen zrak. Simptomi i oboljenja koje izazivaju pojedine zagađujuće materije unutrašnjeg zraka su prepoznati i definisani u direktivama i preporukama SZO, kao i u direktivama EU. Stoga je odgovarajući kvalitet zraka u školama izuzetno bitna odrednica zdravog života i dobrobiti školske djece.
Jedan od načina poboljšanja kvaliteta zraka u školskim učionicama je prečišćivač zraka. Prema rezultatima studija kvalitet zraka u učionicama sa uređajem za prečišćivanje zraka bila je u prosjeku 40%-50% bolja nego u onima bez prečišćivača zraka. Napomena: Prečišćivač nije zamjena za kvalitetnu ventilaciju, ali je odlična potpora.
Ne smijemo zaboraviti na činjenicu da bi prečišćivač zraka mogao stvoriti lažni osjećaj sigurnosti u kontekstu sprječavanja širenja zaraznih respiratornih oboljenja. Mjere fizičke distance i redovne higijene, te kvalitetna ventiliranja prostora su mjere opreza koje treba provoditi kako bi se zaštitili, kako od COVID-19, tako i svih drugih zaraznih respiratornih oboljenja.
Tržište je preplavljeno velikim brojem prečiščivaća zraka, što odabir „pravog“ može učiniti komplikovanim.
Karakteristike na koje treba obratiti pažnju prilikom odabira prečišćivača zraka:
1. Dovod čistog zraka u prostoriju (CADR) i veličina prostorije
CADR (Clean Air Delivery Rate) ili dovod čistog zraka nam pokazuje koliko se m³ zraka može očistiti za 1 sat, opisuje količinu čistog zraka koju uređaj može isporučiti u prostoriju vremenskom periodu od 1 sat. Što je veći CADR, više se prostora može očistiti. CADRprečišćivača zraka se računa po formuli:
- površina poda u m² x visina stropa u m x 2,5 (zdrava osoba)
- površina poda u m² x visina stropa u m x 4 (alergičar, astmatičar)
2. Filtriranje zraka
Učinkoviti i visokokvalitetni prečišćivači zraka nude nekoliko nivoa filtracije. To znači da koriste više tehnologija za čišćenje zraka. Takva filtracija učinkovitije čisti zrak, što znači da zadržava nečistoće različitih veličina, od one grubljih do mikroskopskih. Osim nečistoća (bakterija, virusa i alergena), prečišćivači zraka uklanjaju i neugodne mirise.
- Predfilter – služi za uklanjanje većih čestica;
- HEPA filter – hvata čestice zraka veće od 0,3 mikrona;
- Filter s aktivnim ugljikom – uklanja zagušljive gasove (kao što je amonijak), neugodne mirise, hemijske pare, hlapljive organske spojeve, kuhinjske pare, duhanski dim i sl;
- Jonizator zraka – negativni joni ubrzavaju taloženje čvrstih nečistoća na pod (prašina, alergeni), tako se uklanjaju iz zone čovjekovog udisanja, te se olakšava hvatanje tih nečistoća na HEPA filter;
- Fotokatalitički filter – bitan i učinkovit filter, pomoću njega se generiraju reaktivne čestice koje dezinfikuju površine predmeta;
- Germicidna UV lampa – uništava bakterije, viruse i gljivice sadržane u zraku koji prolazi kroz uređaj.
3. Potrošnja električne energije
Što je veći CADR, brže će se očistiti prostor. Snažniji prečišćivač zraka, češće će raditi na nižim brzinama, pa će raditi tiše i ekonomičnije. Nasuprot tome, prečišćivač zraka sa slabijim učinkom će raditi češće pri većim brzinama, što znači da će biti bučniji i trošiti više električne energije. Stoga je uvijek bolje odabrati prečišćivač zraka prikladan za nešto veću prostoriju nego što je ona u kojoj će se koristiti.
Sumarno da, kako rezultati studija i navode, prečišćivači zraka smanjuju unutrašnje (indoor) zagađenje zraka polutantima koji su prisutni u prostorijama kao što su školske učionice, te njihovo postavljanje nema negativan zdravstveni efekat. Bitno je odabrati „pravi“ prečišćivač zraka, a shodno gore navedenim karakteristikama. Međutim, preporuka za redovno prirodno provjetravanje prostorija u kojima se boravi duži vremenski period i to u periodima kad vanjski zrak nije opterećen zagađujućim materijama i dalje stoji.
Izvori:
- Anna Gayer, Dominika Mucha, Lukasz Adamkiewicz, Artur Badyda: Children exposure to PM2.5 in kindergarten classrooms equipped with air purifiers – a pilot study, 2018.
- Kamaruzzaman S.N and Razak R.A: Measuring indoor air quality performance in Malaysian government kindergarten, 2011.
- Oliveira M, Slezakova K, Delerue-Matos C, Pereira MC, Morais S.: Children environmental exposure to particulate matter and polycyclic aromatic hydrocarbons and biomonitoring in school environments: A review on indoor and outdoor exposure levels, major sources and health impacts, 2019.
- Effectiveness of particle Air Purifiers in Improving the Air Quality in Classrooms in Three Urban Public Schools in the Northeastern United States
- CDC: Efficacy of Portable Air Cleaners and Masking for Reducing Indoor Exposure to Simulated Exhaled SARS-CoV-2 Aerosols — United States, 2021
- Burtscher H, Schüepp K.: The occurrence of ultrafine particles in the specific environment of children, 2012.
- Nam I, Yang J, Lee D, Park E, Sohn J.: A study on the thermal comfort and clothing insulation characteristics of preschool children in Korea, 2015.
- Maynard RL.: The effects on health of ambient particles: time for an agonizing reappraisal? 2015.
- Air Cleaners, HVAC Filters, and Coronavirus (COVID-19)
