Imamo pacijenticu. Staru oko 4,5 milijardi godina koja prolazi kroz uznemirujuće promjene i raste joj temperatura, pogotovo zadnjih decenija.
Ne pokazuje planeta Zemlja svaki dan svoje uznemirujuće simptome ali je definitivno dokazano da se klima mijenja:
- Prosječna temperatura na površini Zemlje porasla je za 0.9°C u odnosu na kasne godine 19 vijeka. Najviši porast je zabilježen u posljednjih 35 godina.
- Pet najtoplijih godina u historiji mjerenja zabilježena su od 2010 godine.
- Svake godine od 1993. do 2016. Grenland gubi u prosjeku 281 milijardu tona ledene mase, a Antarktik u prosjeku oko 119 milijardi tona. Ovaj gubitak na Antarktiku utrostručio se u posljednjoj deceniji.
- Nivo mora porastao je za 20 cm unazad sto godina, a najviše u posljednjih dvadeset godina.
- Obilne kišne padavine su u porastu.
- Kiselost površine okeana je porasla za 30% od početka industrijalizacije.
Klimatske promjene su realnost i dokazano je da u 97% slučajeva uzrok ljudski faktor i ljudsko djelovanje.
Planeta Zemlja ustvari nije na našoj listi pacijenata, međutim, iz razloga što klimatske promjene utiču na zdravlje ljudi, svakako bismo trebali malo razmisliti i o tome.
Slijedi deset načina na koji klimatske promjene utiču na zdravlje ljudi i šta se može poduzeti povodom toga:
- Povećan rizik od respiratornih problema (alergije, astma, HOPB, karcinom…). Promjene u kvaliteti zraka, temperaturne promjene i količina vlage dovode do povišenih koncentracija ozona, polena, spora gljivica, finih čestica i ostalih hemijskih komponenti koje utiču na disajne puteve i tako ih mogu oštetiti.
Šta možemo poduzeti? Obratiti pažnju na rezultate mjerenja kvalitete zraka u okruženju i ponašati se u skladu sa tim. Ostati u zatvorenom prostoru koliko je moguće tokom dana kad su izmjerene povišene koncentracije zagađujućih materija u zraku. Obavijestiti nadležnog ljekara u slučaju novih ili pogoršanja već prisutnih simptoma. Ukoliko se stanje pogoršava, razmisliti i o preseljenju u krajeve gdje je zrak čišći.
- Povećan rizik od pojave karcinoma kože i katarakte. Smanjenje zaštitnog ozonskog omotača omogućava prodiranje štetnog ultravioletnog zračenja koje dovodi do nastanka ovih oboljenja.
Šta možemo poduzeti? Obavezna adekvatna zaštita od sunca za kožu i oči i izbjegavanje dugotrajnog boravka na suncu. Periodično provjeravati eventualne promjene na koži.
- Povećan rizik od kardiovaskularnih oboljenja i moždanog udara. Sve veće razlike u temperaturi u kombinaciji sa lošom kvalitetom zraka i stresom, mogu uticati na kardiovaskularni i cerebrovaskularni sistem. Osim toga, klimatske promjene mogu pomoći razmnožavanju nekih insekata prenosioca oboljenja koje mogu uticati na srce, kao što je Lajmska bolest.
Šta možemo poduzeti? Provjeriti vremensku prognozu i procijeniti koliko se dugo može boraviti vani. Zaštititi se od ekstremnih temperatura ili ostati u zatvorenom prostoru taj dan. Osobe sa postojećim kardiovaskularnim oboljenjima i one koje su pod rizikom ne bi trebale zanemariti simptome poput: bola u prsima ili rukama/ramenima, ili pojave otežanog kretanja, pričanja i/ili razmišljanja. Jako je bitno kontrolisati stres.
- Toplotna iscrpljenost ili toplotni udar. Povišena temperatura logično dovodi do vrućine.
Šta možemo poduzeti? Pratiti vremensku prognozu. Koristiti unutrašnju klimu racionalno i što više smanjiti temperaturnu razliku između prostorija, auta u kojima se boravi i vanjske temperature. Prevelika razlika u temperaturi može dovesti do ozbiljnih posljedica po ljudski organizam. Preporučuje se nositi svijetlu, prozračnu i široku odjeću od prirodnog materijala.
- Problemi u ishrani. Pothranjenost i gojaznost. Klimatske promjene globalno utiču na proizvodnju hrane kako biljne tako i životinjske i tako smanjuju dostupnost prirodne i zdrave hrane, posebno povrća i voća. Klimatske promjene povećavaju broj insekata što posljedično dovodi do povećanog korištenja pesticida i hemikalija koje se zadržavaju na i u hrani. Tako se mogu u hrani naći povišene koncentracije toksina kao što su olovo, živa i arsen. Zbog klimatskih promjena i nedovoljne količine prirodne, ljudi sve više oslanjati na obrađenu, vještačku i nezdravu hranu.
Šta možemo poduzeti? Obratiti pažnju na sastojke. Držite se neobrađene hrane i one koja nema puno dodatnog šećera, soli ili vještačkih sastojaka. Čitajte deklaracije. Pratite omjer dnevno unešene i potrošene energije. Razgovarajte sa zdravstvenim profesionalcima o načinu vaše ishrane, ne tražite savjete od raznih internet stručnjaka koji nemaju naučnu potporu.
- Bolesti koje se prenose hranom i vodom. Promjene u temperaturi, vlazi, elementarne nepogode mogu stvoriti uslove za prisustvo i razmnožavanje štetnih mikroorganizama koje su razlog nastanka ovih bolesti.
Šta možemo poduzeti? Pratiti redovne izvještaje nadležnog Zavoda za javno zdravstvo o kretanju zaraznih bolesti. Pratiti obavještenja Agencije za sigurnost hrane, o određenim proizvođačima, distributerima i vele i maloprodajnim objektima. Propisi Agencije su tu da zaštite potrošača.
Primjenjujte dobru higijensku praksu, kao što je redovno i temeljito pranje ruku, čišćenje radnih i ostalih površina, odvajanje namirnica (sirovo meso od termički obrađenog), propisna termička obrada hrane, pravilno čuvanje hrane i zdravstveno ispravna voda.
Ako smatrate da ste se razboljeli zbog pokvarene i/ili zagađene hrane ili vode, javite se nadležnom ljekaru. Neka stanja, naizgled bezazlena mogu prerasti u komplikacije koje su opasne po život. Osim toga, doktor će obavijestiti nadležne službe koje će pratiti stanje i spriječiti pojavu epidemije.
- Mentalno zdravlje i stres. Ubrzan tempo i nezdravi stilovi života, zajedno sa ekstremnim vremenskim prilikama (poplave, šumski požari, vjetar, zagađen zrak…) nisu nimalo zabavni i čak male promjene u temperaturi i vlažnosti mogu uticati na to kako se osjećate.
Šta možemo poduzeti? Obratite pažnju na svoje mentalno zdravlje. To je stanje koje uglavnom ne boli, ali itekako utiče na kompletno psiho-fizičko-socijalno stanje i blagostanje. Nemojte se stidjeti i ustručavati da priznate da ste u mentalnom raskolu. Ako ne pričate o tome, problemi će se samo gomilati do granice kada možda neće biti šanse za povratak. Razgovarajte sa svojim doktorom ili psihologom o svojim problemima. Razgovor o tome, ali i o bilo kojoj temi jedan je način (ventil) koji će sigurno pomoći da se stanje popravi.
- Bolesti koje prenose insekti. Promjene u temperaturi, pljuskovi, vlažnost zraka i druge vremenske prilike mogu ubrzati opstanak, razmnožavanje te agresivnost komaraca, krpelja i drugih insekata koji su prenosnici raznih oboljenja (Denga groznica, bolest Zapadnog Nila, Lajmska bolest…).
Šta možemo poduzeti? Saznajte gdje se ovi insekti najčešće nalaze i izbjegavajte ta mjesta. Koristite repelente i drugu vrstu zaštite ako se u vašoj blizini nalaze ovi insekti. Riješite se svega što pospješuje razmnožavanje insekata npr. stajaća voda koja se može naći u kantama, starim gumama i sl. Informišite doktora kada putujete u neku novu destinaciju, gdje postoji rizik od zaraze.
- Ekstremna dešavanja uzrokovana vremenskim neprilikama. Čak i relativno male promjene temperature, vlažnosti i druga okolišna stanja mogu prouzrokovati ekstremna dešavanja kao što su poplave, uragani, požari, klizišta…
Šta možemo poduzeti? Uvijek biti spremni za neku od navedenih situacija, jer smo svjedoci da se u posljednje vrijeme priroda uzbudila i da su klimatske promjene potvrđena činjenica. Uvijek treba imati spremne određene zalihe hrane, vode, odjeće i obuće te se ponašati u skladu sa preporukama Zavoda za javno zdravstvo i drugih nadležnih institucija u slučaju pojave neke od elementarnih nepogoda.
- Metabolička i endokrina stanja. Neplodnost. Nauka poznaje samo vrh ledenog brijega kako klimatske promjene mogu uticati na ljudsko tijelo. Postoje određena istraživanja koja sugerišu da klimatske promjene mogu uticati na plodnost.
Šta možemo poduzeti? Klimatske promjene svakako utiču na ljudsko zdravlje. Potrebno je više naučnih istraživanja u tu svrhu kako bi se smanjio nepovoljan uticaj na naš organizam. Svaki pojedinac može uraditi bar jednu ili dvije stvari u svom okruženju kako bi npr. smanjio zagađenje zraka. Donošenje novih i pooštravanje već postojećih zakona svakako će uticati na smanjenje emisija štetnih materija u okolinu.
Iako Zemlja tehnički nije na našoj listi pacijenata, njene promjene svakako utiču na ljude, životinje, biljke, odnosno na sve žive i nežive materije prisutne na njenoj površini. Kompletno društvo treba se početi baviti ovim promjenama i tražiti rješenja kako bi se one usporile. Zdravlje ljudi i okoliša nisu posebne stavke, to je jedna kompleksna cjelina. Potrebno je čitati i upoznati se sa što više faktora koji nepovoljno utiču na naše zdravlje. Ako sumnjate, potražite naučne činjenice iz pouzdanih izvora. Informišite se!
Izvor: 10 Ways Climate Change Affects Patients, Bruce Y. Lee, MD, MBA
