Svjetski dan dijabetesa – 14. novembar

Svjetski dan dijabetesa obilježava se 14. novembra svake godine na inicijativu Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation). Svjetski dan dijabetesa postao je i službeni dan Ujedinjenih nacija (UN) i to usvajanjem Rezolucije 61/225 u 2006. godini (Rezolucija o dijabetesu). Plavi krug je globalni simbol za svijest o dijabetesu. Kampanja Svjetskog dana dijabetesa fokusira se na posvećenu temu koja traje jednu ili više godina.

Tema obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa u periodu 2021-2023 je dostupnost zaštite za oboljele od  dijabetesa. Osobe koje boluju od dijabetesa zahtijevaju kontinuiranu zaštitu i podršku kako bi upravljale svojim zdravstvenim stanjem i izbjegle komplikacije bolesti. Trenutačno u cijelom svijetu ljudi oboljeli od dijabetesa suočeni su sa dodatnim prijetnjama po njihovo zdravlje.  Zabrinutost kada su u pitanju hronična nezarazna oboljenja u koje spada dijabetes izaziva i utjecaj pandemije COVID -19  zbog čega su resursi i fokus djelovanja zdravstvenih sistema u cijelom svijetu usmjereni na zaštitu od zaraznih bolesti pomjerajući brigu i zaštitu kada su u pitanju sve nezarazne bolesti uključujući i dijabetes u drugi plan.

Ove godine obilježavamo i sto godina od otkrića inzulina što je također prilika da se unutar zdravstvenih sistema prihvate promjene usmjerene na prevenciju, adekvatnu dostupnost lijekova, edukaciju i podršku za više od 500 miliona ljudi u svijetu koji žive sa dijabetesom i milione ljudi koji su u opasnosti da obole od ove bolesti. S toga u ovom periodu neophodno je aktivnije djelovanje vlada, kreatora politika i zajednica koje zastupaju i zagovaraju zaštitu za oboljele od dijabetesa kako bi se povećala ulaganja, a dijabetes u svakoj zemlji pojedinačno i na globalnom nivou stavio pod kontrolu. Međunarodna dijabetička federacija ove godine započinje svoju višegodišnju kampanju sa sloganom „Ako ne sada, kada?“

Dijabetesje hronično metaboličko oboljenje koje karakterizira povećan nivo šećera u krvi koji dovodi do ozbiljnih oštećenja velikog broja organa. Dijabetes oštećuje male krvne sudove bubrega, srca, očiju, nervnog sistema i kapilarne mreže na periferiji. Kardiovaskularne bolesti, srčani i moždani udar su dva do četiri puta češći kod osoba sa dijabetesom.

Na području Kantona Sarajevo od dijabetes mellitusa tip 1 i tip 2 u periodu od 2016-2020 godine umrle su 2084 osobe. Znakovi i simptomi dijabetesa tip 2 se sporo razvijaju. Često osobe koje imaju diabetes tip 2 godinama za to i ne znaju jer se bolest razvija sporo, pa čak i desetljećima.

U svijetu od dijabetesa prema najnovijim  podacima  za 2021. godinu ( IDF Diabetes Atlas 10th edition ) boluje 537  miliona  odraslih ljudi u dobnoj skupini  od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj do 2030. godine narasti na 643 miliona, a do 2045. godine na 784 miliona ljudi. Dijabetes u najvećoj mjeri pogađa ljude koji žive u zemljama sa niskim prihodom tako da od ukupnog broja oboljelih više od 4 od 5 oboljelih ili 81% žive u zemljama sa niskim i srednjim prihodom. U 2021. godini dijabetes je odgovoran za 6,7 miliona smrti u svijetu što znači da 1 osoba umire od ove bolesti svakih 5 sekundi. Dijabetes je uzrok troškova za liječenje u iznosu od 966 milijardi dolara što je za 316% povećanje u usporedbi sa troškovima od prije 15 godina. U svijetu trenutno živi 541 milion odraslih ljudi koji imaju oštećenu toleranciju  glukoze što ih dovodi u visok rizik za obolijevanja od dijabetesa tip 2. Liječenje pacijenta koji imaju  dijabetes tip 2 sa komplikacijama košta i do 3,5 puta  više nego liječenje pacijenta  koji nemaju komplikacije.

Faktori rizika

Faktori koji mogu povećati rizik za dijabetes tip 2 uključuju:

• Težina. Prekomjerna težina jedan je od glavnih rizika za dijabetes tip 2. 
• Raspodjela masnog tkiva.  Ukoliko se masno tkivo u najvećoj mjeri nalazi u području stomaka (struka)  postoji veći rizik za nastanak diabetesa tip 2 .
• Fizička neaktivnost.  Što je osoba manje   fizički aktivna to je rizik za nastanak dijabetesa tip 2 veći. Fizička aktivnost pomaže u kontroli tjelesne težine, tokom fizičke aktivnosti  koristi se  glukoza kao energija  i ujedno to čini ćelije osjetljivijim na inzulin.
• Porodična historija.  Rizik od nastanka dijabetesa tip 2 se povećava ukoliko su srodnici imali ovu bolest.
• Godine. Rizik od nastanka dijabetesa tip 2 se povećava sa starenjem, posebno nakon 45. godine života. Razlog trebamo tražiti u činjenici da se sa starenjem smanjuje fizička aktivnost, gubi mišićna masa i dobiva na tjelesnoj težini.
• Predijabetes. Predijabetes je stanje u kojem nivo šećera u krvi je veći nego što je to normalno, ali  ne i dovoljno visok da bi se klasificirao kao dijabetes. Ukoliko se predijabetes ne prevenira često se razvija  u dijabetes tip 2. Predijabetes je povezan sa gojaznosti, dislipidemijom sa visokim trigliceridima i/ili niskim HDL holesterolom i hipertenzijom.

Komplikacije:

Dijabetes tip 2 u ranoj fazi nerijetko se zanemaruje jer je razvoj bolesti dug. No važno je znati da dijabetes tip 2 utiče na  srce, krvne sudove, nerve,  bubrege i mnoge organe.
 

Redovno mjerenje šećera u krvi pomaže u sprječavanju komplikacija.

Neke od mogućih komplikacija dijabetesa tip 2 su:

• Bolesti srca i krvnih sudova.  Dijabetes značajno povećava rizik oboljevanja  od srčanih oboljenja, srčanog i moždanog udara i ateroskleroze.
• Neuropatije. Povećan nivo šećera u krvi uzrokuje osjećaj probadajućih bolova, žarenja, preosjetljivosti na dodir, smanjen osjećaja boli i temperature na vrhovima prstiju, stopalima i dalje na ekstremitetima. To stvara opasnost od ozljeda, posjekotina, uboda i opekotina. Dijabetička polineuropatija s gubitkom osjećaja boli je jedan od uzroka dijabetičkog stopala.
• Oštećenje bubrega . Dijabetes tip 2 ponekad može dovesti do značajnog oštećenja bubrega koje zahtijeva dijalizu ili transplantaciju. 
• Oštećenja oka i vida. Dijabetes tip 2 povećava rizik od ozbiljnih oštećenja oka kao što su katarakta, glaukom, a može dovesti do oštećenja krvnih sudova mrežnice (retinopatija) što nerijetko dovodi i do sljepila. 
• Promjene na  koži. Dijabetes može uzrokovati i infekcije kože naročito gljivične i bakterijske.
• Apneja u snu je potencijalno ozbiljan poremećaj spavanja u kojem disanje može prestati  na kratki period. Najlakše se  prepoznaje  ako za vrijeme spavanja osoba glasno hrče, te ako se  osjeća umorno čak i nakon pune naspavanosti. Često se javlja kod osoba koje imaju dijabetes tip 2.
• Alzheimerova  bolest.  Dijabetes tip 2 povećava rizik od Alzheimerove bolesti, a još uvijek ne znamo razlog. Što je lošije kontroliran šećer u krvi to je rizik  veći.
• Sporije zacjeljivanje rana. Kod osoba  koje imaju dijabetes tip 2 rane koje nisu tretirane mogu dovesti do ozbiljnih infekcija koje se teže liječe. Ozbiljna stanja u takvim slučajevima mogu zahtijevati i amputacije. 
• Oštećenje sluha. Problemi sa sluhom su češći kod  osoba koje imaju dijabetes tip 2.

Prevencija

Odabir zdravog životnog stila može prevenirati dijabetes tip 2 i to je značajno čak i kada postoji porodična historija ove bolesti. Kada je uspostavljena dijagnoza dijabetesa tip 2 odabir zdravog životnog stila može spriječiti komplikacije. U slučaju predijabetesa promjena životnog stila i odabir zdravog životnog stila što podrazumijeva zdravu ishranu, fizičku aktivnost, gubitak prekomjerne tjelesne težine, izbjegavanje sedentarnog načina života (način života koji podrazumijeva višesatno sjedenje i veoma malo kretanja) može usporiti i zaustaviti nastanak ove bolesti.

Dijabetes je  jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u našoj zemlji i u  svijetu. Kako bismo ovu bolest stavili pod kontrolu potrebno je osnažiti aktivnosti  na svim nivoima od individualnog, preko aktivnosti u  zajednici do aktivnosti društva u cjelini. Povećanje svjesnosti o dijabetesu je kontinuiran zadatak, a dostupna i adekvatna zdravstvena zaštita oboljelih od dijabetesa mora biti prioritetan cilj.

Izvor:

https://worlddiabetesday.org/resources/wdd-2021/toolkit/

IDF Diabetes Atlas 10th Edition 2021, https://diabetesatlas.org/