Naše akcije su naša budućnost. Bolja proizvodnja, bolja ishrana, bolje okruženje i bolji život
Svjetski dan hrane obilježava se širom svijeta svake godine 16. oktobra, na datum kada je 1945. osnovana Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). Prvi put Svjetski dan hrane obilježen je od strane FAO 1979. godine.
Slavi se svake godine u preko 150 zemalja svijeta i to ga čini jednim od najslavljenijih dana u kalendaru UN-a. Obilježavanje ima za cilj promociju zdrave prehrane, kao i podizanje svijesti da se moramo ujediniti u kolektivnoj borbi protiv globalnog problema – svjetske gladi.
Budućnost hrane je u našim rukama
Hrana predstavlja preduslov ljudskog opstanka i blagostanja, te temeljnu ljudsku potrebu. Posljednjih decenija postignut je značajan napredak u poboljšanju poljoprivredne produktivnosti. Iako je svjetska proizvodnja viša od potražnje, milioni ljudi su gladni ili nemaju dovoljno hrane. Upravo zbog toga, cilj obilježavanja ovog dana je podići svijest o problemu nedostatka hrane u svijetu, te ojačati solidarnost zemalja u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva.
Police u trgovinama su prepune, a prema procjeni FAO-a, oko 600 miliona ljudi u svijetu je gladno, što je više za 10 miliona u odnosu na 2019. godinu. Pandemija COVID-19 mogla bi taj broj znatno uvećati, po procjenama FAO-a za još 83-132 miliona ljudi, ovisno o scenariju ekonomskog rasta. Na suprotnoj strani, podaci govore da je trećina odraslog svjetskog stanovništva gojazna. U svijetu se svake godine baca između 20 i 25% proizvedene hrane. Sve ovo ukazuje na ozbiljnu neravnotežu između načina na koji se hrana proizvodi, distribuira, troši i jasno je da globalni prehrambeni sistem van ravnoteže. Glad, gojaznost, biodiverzitet koji pati, tlo koje je oštećeno kao rezultat intenzivirane poljoprivrede, enormna potrošnja hrane koja iziskuje puno resursa, zamjena prirodnih eko sistema njivama i pašnjacima, gubitak agrobiološke raznolikosti, gubitak hrane, nedostatak sigurnosti za radnike u prehrambenom lancu samo su neki od problema koji produbljuju ovu neravnotežu.
- Oko 821 milion ljudi hronično je pothranjeno;
- Većina pothranjenih ljudi živi u zemljama u razvoju;
- Prema izvještajima Svjetskog programa za hranu (WFP) u poslednjih godinu dana gotovo svaki treći stanovnik planete nema siguran pristup dovoljnoj količini hrane, a među njima su milioni djece;
- Prema WEP 690 miliona ljudi svako veče odlazi gladno na spavanje;
- Prema podacima UN oko 155 miliona ljudi u svijetu živi u neizvjesnosti što se tiče hrane.
- Jedan od 10 ljudi na svijetu gladuje;
- Oko 60% gladnih ljudi u svijetu su žene;
- Gotovo 20 miliona dojenčadi rodi se svake godine s niskom porođajnom težinom, od toga je 96,5% u zemljama u razvoju;
- Oko 50% svih smrtnih slučajeva kod djece mlađe je od 5 godina zbog pothranjenosti;
- 0 % gladi može osigurati sigurniji, bolji svijet za sve!
Mi smo ono što jedemo. Hrana koju biramo i način na koji je proizvodimo, pripremamo, kuhamo i skladištimo čini nas sastavnim i aktivnim učesnicima u prehrambenom sistemu. Upravno nas to čini odgovornim, te se tako moramo osjećati i djelovati. Održiv prehrambeni sistem je onaj u kojem je raznovrsna, zdravstveno sigurna hrana dostupna po pristupačnoj cijeni za sve, a da pri tom niko nije gladan, niti pati od bilo kojeg oblika pothranjenosti. Cilj je težiti ovakvom prehrambenom sistemu, bez ugrožavanja ekonomske, društvene i ekološke osnove, za generacije koje dolaze – bolja proizvodnja, bolja ishrana, bolje okruženje i bolji život!
U trenucima poput ovih, dok je svijet u okovima pandemije COVID-19, Svjetski dan hrane poziva na globalnu solidarnost, kako bi se pomoglo svim populacijama, a posebno najugroženijima, da se oporave od krize uz inovativna rješenja zasnovana na naučnim dokazima, a sa ciljem poboljšanja prehrambenih sistema, da bi u konačnici postali otporniji i robusniji. Održivost prehrambenih sistema kroz bolju socijalnu zaštitu, inovacije, digitalizaciju i poljoprivredne prakse kojima će se očuvati prirodni resursi na Zemlji, naše zdravlje i klima U tome svi imamo ulogu: birajmo zdravu hranu, očuvanje održivih navika, te se pridružimo globalnim naporima za solidarnost, uprkos ovim neizvjesnim vremenima.
Još malo o hrani kroz brojke
- Više od 3 milijarde ljudi (više od 40% svjetske populacije) ne može sebi priuštiti zdrav obrok;
- Skoro 2 milijarde ljudi ima prekomjernu telesnu težinu ili su gojazni zbog loše prehrane i sjedilačkog načina života;
- Zdravstveni troškovi mogli bi premašiti 1,3 USD biliona godišnje do 2030;
- Svjetski prehrambeni sistem zapošljava više od 1 milijardu ljudi, više nego bilo koji drugi sektor;
- „Mali“ farmeri proizvede 33% svjetske hrane, uprkos raznim izazovima, kao što su siromaštvo, nedostatak finansija, edukacija i tehnologije;
- Na globalnom nivou, 20% žena više nego muškaraca, u dobi između 25 i 34 godine, živi u ekstremnom siromaštvu, dok više od 18% Amerikanki živi sa manje od 1.90 USD dnevno;
- Svjetski prehrambeni sistem je odgovoran za više od 33% efekta staklenika u svijetu;
- 14% svjetske hrane se izgubi zbog neadekvatne berbe, rukovanja, skladištenja i transporta, dok se 17% izgubi na nivou potrošača;
- 55% svjetske populacije boravi u gradovima, a prema procjenama do 2050. godine broj će narasti na 68%;
- 10% ljudi koristi zdravstveno nesigurnu hranu, kontaminiranu bakterijama, virusima, parazitima ili hemijskim supstancama.
Izvori:
