Oktobar – Mjesec roza vrpce
Mjesec oktobar obilježava se kao mjesec roza vrpce, odnosno međunarodni mjesec borbe protiv raka dojke. Brojnim aktivnostima u ovom mjesecu povećava se svjesnost u javnosti, ali i skreće pažnja donosiocima odluka o značaju podrške ženama oboljelim od raka dojke, ali i hitnosti implementacije strategije ranog otkrivanja raka dojke, poboljšanja mogućnosti liječenja i kvalitete života oboljelih.
Rak dojke je najčešće maligno oboljenje žena. Uzrok nastanka raka dojke još uvijek nije poznat. Ono što znamo da nekontrolisan rast ćelija u tkivu dojke te njihova ubrzana dioba i umnožavanje dovode do malignih promjena u ćelijama i nastanka raka. Za sada su nam poznati određeni faktori rizika kada je u pitanju rak dojke koji ukazuju na predispoziciju, ali istovremeno ne znače nužno da će određena osoba koja ima faktore rizika oboliti od raka dojke.
Više od 90% žena sa rakom dojke mogu se izliječiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom (lokaliziranom) stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljavanje u tom slučaju iznosi 97%.
Prema posljednjim dostupnim podacima iz Registra za rak Federacije BiH od ukupnog broja registriranih novotkrivenih malignih tumora kod žena u Federaciji BiH, rak dojke je bio vodeća lokalizacija u 2019. godini sa učešćem od 21,3%.
Vodeće lokalizacije raka kod žena u FBiH 2018. i 2019. godine
Prikaz broja umrlih od raka dojke na području Kantona Sarajevo
u periodu 2016 -2020 godine
Od raka dojke najčešće obolijevaju žene u dobnoj skupini iznad 50 godina života, mada se rak dojke javlja u svih dobnim skupinama, a izuzetno rijetko se javlja kod osoba mlađih od 20 godina života.
Faktori rizika za pojavu raka dojke su: spol (najčešće obolijevaju žene), dob (češće obolijevaju žene u dobnoj skupini iznad 50 godina), žene koje su imale ranu prvu menstruaciju, žene koje su imale kasnu menopauzu, žene koje nisu rađale, žene koje su prvo dijete rodile nakon tridesete godine života, žene koje imaju usvojene nezdrave stilove života (kao što su: nepravilna ishrana i prekomjerna tjelesna težina, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, nedostatna fizička aktivnost), žene koje su duži vremenski period koristile hormonsku terapiju, žene kod kojih postoji pozitivna porodična anamneza da su neke od bliskih srodnica prve linije (majka, sestra) imale rak dojke.
Usvajanje zdravih stilova života (pravilna ishrana, fizička aktivnost, nepušenje, regulacija tjelesne težine) i redovno obavljanje pregleda (mamografija i ultrazvučni pregled, bimanuelni pregled i samopregled dojki) imaju ogroman značaj za prevenciju i rano otkrivanje raka dojke.
Samopregled dojki
Dojke su organ građen od žljezdanog tkiva s nizom izvodnih kanala, masnog tkiva, veziva i ligamenata. Svaka bi žena trebala znati raspored struktura u dojkama i dobro upoznati svoje dojke kako bi mogla prepoznati i napipati svaku novu promjenu. Palpatorne karakteristike pojedinih promjena u dojkama trebali bi ocjenjivati isključivo ljekari. Samopregled ne može zamijeniti specijalistički pregled, mamografski ili ultrazvučni pregled, dopuna je tim pregledima i treba ga redovno obavljati. Preporučuje se da svaka žena nakon 20-te godine života, bar jednom mjesečno uradi samopregleddojki. Kod žena koje imaju menstrualni ciklus preporučuje se da samopregled dojki urade u periodu između 5-og i 10-og dana od početka menstrualnog ciklusa. Ženama u menopauzi preporučuje se da samopregled dojki rade jednom mjesečno i to na isti datum u mjesecu. Ukoliko se tokom samopregleda uoči uvećanje dojki koje ranije nije postojalo, zadebljanja, čvorići, kvržice, promjene boje kože dojke i bradavica, nabori sa crvenilom, promjena izgleda i iscjedak iz bradavice (koji nije povezan sa dojenjem), uvučene bradavice, potrebno je obavezno obratiti se ljekaru.
Bimanuelni palpatorni pregled dojki
Bimanuelni palpatorni pregled dojki je metoda kliničkog pregleda prije kojeg se prvo promatra oblik, položaj, simetrija, ispupčenja, uvlačenje dojki i bradavica. Bimanuelni palpatorni pregled podrazumijeva i pregled nadključnih jama, tkiva dojki i pazušnih jama. Ovim pregledom se dojke palpiraju u stojećem, sjedećem i ležećem položaju. Tokom pregleda se određuje veličina, oblik, površina i konzistencija (tvrdoća), ograničenost prema okolini i lokalizacija eventualnih promjena na dojkama. Pregled obuhvata i palpaciju limfnih čvorova u pazušnim jamama, u području iznad i ispod ključne kosti te se vrši poređenje sa istim regijama na suprotnoj strani tijela. Bimanuelnim palpatornim pregledom mogu se otkriti promjene u strukturi tkiva dojki u smislu čvorića, bolna osjetljivost, te eventualno uvećanje limfnim čvorova u pazušnim i nadključnim jamama. Uočene promjene na bimanuelnom palpatornom pregledu razjašnjavaju se dodatnim dijagnostičkim pretragama kao što su mamografija i ultrazvuk. Istovremeno palpatorni bimanuelni pregled može biti prilika za obučavanje pacijentica za samopregled dojki.
Mamografski skrining
Mamografski skrining je izuzetno kvalitetna metoda ranog otkrivanja raka dojke, postoje dokazi da redovna mamografska snimanja žena u dobi od 50 do 69 godina smanjuju smrtnost od raka dojke za 30% među ženama unutar ove dobne skupine koje su ovu vrstu pregleda redovno obavljale. Mamografski skrining je metoda izbora kod pacijentica koje nemaju simptome, a ima za cilj rano otkrivanja raka dojke, što olakšava liječenje i vjerovatnoću izlječenja.
Mamografija je rendgensko snimanje dojki, kojim se mogu uočiti promjene u dojci prosječno oko dvije godine prije nego što se mogu napipati. Mamografija ima izuzetnu vrijednost i nezamjenjiva je u otkrivanju raka dojke jer se ovom metodom može prikazati od 85% do 90 % slučajeva raka. Mamografija je metoda izbora za žene iznad 50 godina, ali i za žene nakon 40 godina života ukoliko imaju faktore rizika.
Američka asocijacija za karcinom preporučuje da žene između 45 i 54 godine trebaju odlaziti na mamografiju svake godine dok se za one preko 55 godina preporučuje odlazak na mamografiju svake dvije godine ili nastavak odlaska svake godine.
Ultrazvučni pregled dojki
Ultrazvučni pregled dojki možemo smatrati metodom izbora za pregled žena koje imaju manje od 35 godina. Najbolje ga je obavljati nakon menstrualnog ciklusa jer su dojke manje bolne i napete. Ultrazvučni pregled dojki vrlo je značajan kad je u pitanju tumačenje dobroćudnih pojava na dojkama i njihovo razlikovanja od zloćudnih tvorevina. Ova metoda ima poseban značaj u diferenciranju tekućinom ispunjenih cističnih tvorevina od tvorevina koje su građene od čvrstog tkiva. Ultrazvučna pretraga je metoda izbora kod ciljane biopsije dojke.
Mjesec oktobar je prilika da pozovemo sve žene da tokom cijele godine brinu o svom zdravlju i da redovno obavljaju preglede.
IZVORI:
International Agency for Research on Cancer. IARC handbooks of cancer prevention (volume 7): breast cancer screening. IARC, Lyon 2002.
