Respiratorne infekcije kao kliničko-dijagnostički izazov
Bez obzira što je na lokalnoj i svjetskoj razini fokus trenutno skoro pa isključivo na virusu SARS-CoV-2 (uzročniku bolesti COVID-19), sve ostale respiratorne viroze nisu prestale postojati te su i one su među nama – kao npr. obična prehlada i gripa.
Jesen i zima pred nama nose velike izazove glede respiratornih infekcija – kako pacijentima, tako i zdravstvenim djelatnicima – jer neće biti lako da samo na osnovu simptoma posumnjamo na prehladu, gripu ili na koronavirusnu bolest (COVID -19). Stoga se postavlja pitanje kako ih razlikovati i je li to uopće moguće?
Navedeno će biti izazovno, ali ipak postoje neke razlike koje nam mogu pomoći da što lakše prebrodimo ovaj zimski period. O prehladi i gripi već znamo puno, ali COVID-19 nam je i dalje za neke stvari nepoznanica; naime, ne znamo kakav ostavlja imunitet, koliko isti traje, ostavlja li neke dugotrajne posljedice, hoće li virus i dalje mutirati?
Obična prehlada, gripa i COVID-19 su sve virusne bolesti koje se prenose kapljičnim putem i rukama. Do prijenosa dolazi kada zaražena osoba kašlje ili kiše, te dodiruje rukama nos ili usta i potom predmete, stoga je jedna od osnovnih metoda prevencije svih kapljičnih oboljenja adekvatna higijena.
Obična prehlada – učestala blaga viroza
Obična prehlada predstavlja akutnu virusnu upalu sluznice nosa, katkada i ždrijela, a osoba se može zaraziti tijekom čitave godine.
Obična prehlada je virusna bolest koju može uzrokovati preko 200 različitih vrsta virusa, ponajviše iz skupine rinovirusa, virusa parainfluence i adenovirusa. Oboljenja se javljaju tijekom čitave godine (iako najviše u hladnijim mjesecima), što je već čini drugačijom od virusa gripe koja se javlja uvijek u istom periodu godine. Sukladno nekim epidemiološkim podacima, odrasle osobe obolijevaju 2-3 puta godišnje od prehlade, a djeca čak 6-10 puta (posebice djeca vrtićkog uzrasta).
Obična prehlada se najčešće javlja zimi zbog slabije otpornosti sluznice, boravljenja u zatvorenom prostoru, pa shodno tome i češćih bliskih dodira među ljudima. Bolest je najčešće blaga i kratka, traje nekoliko dana (najčešće između 1-3 dana), uz najizraženije lokalne simptome kao što su hunjavica, kihanje, začepljenost nosa uz sekreciju iz nosa (najčešće bistar sekret) . Povišena tjelesna temperatura obično izostaje, a ako se ista i javi tada ne prelazi 38 °C, uz osjećaj umora i slabosti koji mogu biti prisutni. Blagi bolovi u mišićima i kostima se mogu javiti, ali nisu toliko izraženi kao kod gripe kod kojeg ti simptomi praktički bez iznimke prate kliničku sliku u znatno izraženom obliku.
Simptomatsko liječenje obične prehlade
Liječenje obične prehlade je simptomatsko, što uključuje uklanjanje lokalnih simptoma kao što je korištenje dekongestiva nosne sluznice, ispiranje nosa fiziološkom otopinom, obilno uzimanje tekućine i utopljavanje. Korištenje antipiretika (lijekova za snižavanje povišene tjelesne temperature), a napose antibiotika (s obzirom da se radi o virusnoj infekciji) je nepotrebno.Vrlo rijetko, ako prehlada potraje više od sedam dana, se može razviti komplikacija u smislu upale srednjeg uha ili sinusa, što je onda većinom posljedica začepljenja nosa; u tom slučaju je potrebno razmotriti uključivanje antibiotske terapije uz prethodnu konzultaciju sa liječnikom. Potrebno je napomenuti kako su laboratorijski nalazi najčešće uredni, a sedimentacija eritrocita te broj leukocita su unutar referentnih vrijednosti. Vrijednost C-reaktivnog proteina (CRP) može biti uredna ili blago povišena.
Šta je gripa?
Sezonska gripa je zarazna respiratorna bolest uzrokovana virusom influence. To nije isto što i obična prehlada. Gripu karakterizira iznenadna pojava groznice, kašalj (obično suh), glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, teška slabost (loše osjećanje), bol u grlu i curenje iz nosa. Kašalj može biti jak i može trajati 2 ili više sedmica. Gripa se ne može liječiti antibioticima. Teški slučajevi gripe mogu se liječiti antivirusnim lijekovima pod nadzorom ljekara. Najbolja zaštita od gripe je vakcinacija.
Je li gripa zaista toliko ozbiljna?
Većina ljudi se oporavi od groznice i drugih simptoma u roku od jedne sedmice bez potrebe za medicinskom pomoći. Međutim, gripa može uzrokovati teške bolesti i smrt, posebno kod osoba starijih od 65 godina, male djece, trudnica i ljudi s dugotrajnim zdravstvenim stanjima. Svake godine ljudi u ovim rizičnim skupinama umiru od gripe. U svijetu godišnje prema procjenama do 650 000 ljudi umre od respiratornih bolesti povezanih sa sezonskom gripom, a do 72 000 ovih smrtnih slučajeva je u evropskoj regiji SZO.
Ko ima veći rizik od zdravstvenih komplikacija uzrokovanih gripom?
Kad se gripa počne širiti svake zime, WHO snažno preporučuje da se određene grupe vakcinišu protiv ove bolesti. Ovo uključuje:
- trudnice;
- osobe sa hroničnim srčanim ili plućnim bolestima, metaboličkim ili bubrežnim oboljenjima, hroničnim oboljenjima jetre, hroničnim neurološkim stanjima ili imunodeficijencijama;
- ljudi stariji od nacionalno definirane starosne granice, bez obzira na druge faktore rizika (obično osobe starije od 65 godina);
- štićenici ustanova za dugotrajno zbrinjavanje starijih osoba i osoba s invaliditetom;
- deca uzrasta 6–59 meseci; i
- zdravstveni radnici, uključujući i one koji rade u ustanovama za njegu starijih osoba ili osoba s invaliditetom.
Kako se mogu zaštititi od gripe?
Najbolji način za sprječavanje ili minimiziranje teške bolesti od gripe je pravovremena vakcinacija. Osimvakcinacije, uvijek treba primjenjivati mjere lične zaštite. Ovo uključuje:
- redovno pranje ruku i pravilno sušenje ruku;
- dobra respiratorna higijena (pokrivanje usta i nosa prilikom kašljanja ili kihanja te korištenje maramica i njihovo pravilno odlaganje);
- rana samoizolacija kada se osjećate loše ili imate groznicu, ili kada imate druge simptome gripe;
- izbjegavanje bliskog kontakta sa bolesnim osobama; i
- izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa ili usta.
Kada se ljudi trebaju obratiti ljekaru ako imaju gripu?
Gripa je uvijek neugodna bez obzira na vrstu virusa influence, ali je obično blaga i većina ljudi se brzo oporavi. Ljudi sa simptomima kao što su kašalj, kihanje, grlobolja, glavobolja i lagana temperatura trebali bi se odmarati kod kuće; mogu posjetiti lokalnu ljekarnu za savjet ili koristiti lijekove protiv bolova i dekongestive. Osobe s teškim ili neuobičajenim simptomima i one s povećanim rizikom od teške bolesti (djeca mlađa od 5 godina, osobe starije od 65 godina, trudnice i osobe s već postojećim zdravstvenim stanjem) trebaju se obratiti svom liječniku kako bi utvrdio je li potrebno protuvirusno ili drugo liječenje.
Kada se osoba treba vakcinisati i koliko često?
Najbolje je vakcinisati se prije početka sezone gripe. Kampanje vakcinacije protiv gripe obično se održavaju oko oktobra, ubrzo nakon što vakcina postane dostupnoa Nakon primanja vakcine potrebno je 2 sedmice da se razviju zaštitna antitijela protiv gripe. Međutim, nikada nije kasno za vakcinaciju ako gripa još uvijek cirkulira. Vakcinacija povećava šanse za zaštitu od infekcije i može umanjiti ozbiljne posljedice bolesti.
Zašto se ljudi moraju vakcinisati svake zime?
Važno je vakcinisati se svake godine. To je dijelom zbog toga što se virusi gripe stalno mijenjaju, što znači da različiti sojevi mogu cirkulirati svake godine, a dijelom zbog toga što se imunitet nakon vakcinacije protiv gripe smanjuje s vremenom. Vakcine protiv sezonske gripe pripremaju se svake godine kako bi pružile najveću moguću zaštitu u skladu sa predpostavljenim cirkulirajućim virusima za tu sezonu.
Zašto se vakcinacija protiv gripe ne promovira uvijek zdravim odraslim osobama u radnoj populaciji?
SZO preporučuje davanje prioriteta vakcinaciji starijim pojedincima, maloj djeci, trudnicama i osobama sa osnovnim zdravstvenim stanjima jer su to grupe koje će najvjerojatnije pretrpjeti ozbiljne komplikacije zbog gripe. Međutim, svako može oboljeti od gripe, a zdrave odrasle osobe radnog uzrasta također se mogu cijepiti. U slučaju zdravstvenih radnika, potrebno ih je vakcinisati kako bi se zaštitili i smanjili rizik od zaraze virusom ugroženih pacijenata.
Može li vakcina protiv gripe uzrokovati gripu?
Ne, vakcine protiv gripe su sigurne i ne uzrokuju gripu. Možda ćete osjetiti reakciju nakon vakcinacije, ali ova reakcija nije gripa i simptomi će biti će blaži od simptoma gripe. Čak i ako ste bili vakcinisani, moguće je dobiti gripu. To je zato što je vakcinasvake godine osmišljena kako bi zaštitila od sezonskih očekivanih vrsta gripa, ali ne i od svih vrsta gripa. Nadalje, vaš individualni imunitet mogao bi vas učiniti podložnijim određenoj vrsti gripe. Bez obzira na to, vakcincija se i dalje preporučuje – čak i ako dobijete gripu, simptomi će biti blaži i stoga manje opasni.
Da li su vakcine protiv sezonske gripe sigurne?
Vakcine protiv sezonske gripe koriste se više od 50 godina, davana su milijunima ljudi i imaju dobre sigurnosne podatke. Svake godine nacionalna regulatorna tijela za lijekove pažljivo pregledaju svaku vakcinu protiv gripa prije nego što se odobri. Postoje sistemi za praćenje i istraživanje svih izvještaja o neželjenim događajima nakon imunizacije protiv gripa.
Od kojih vrsta gripa štiti vakcina?
Virusi influence tipa A i B svake godine inficiraju ljude. Trovalentne vakcine protiv gripe trenutno su najčešće korištene vakcine u Evropi. “Trovalentno” znači da vakcina štiti od 3 soja influence. SZO u februaru svake godine odlučuje koji bi sojevi gripa trebali biti obuhvaćeni vakcinom za sjevernu hemisferu u narednoj sezoni – obično 2 virusa tipa A i 1 virus tipa B. Ova odluka temelji se na najboljim dostupnim dokazima o tome koji će virusi vjerojatno cirkulirati. Posljednjih godina na tržište su stavljena i četverovalentne vakcine protiv gripe koja štite od virusa 2 tipa A i 2 tipa B.
Zašto su četverovalentne vakcine dostupne u nekim zemljama, ali ne i u drugim?
Do sada su trovalentne vakcine bile najčešće korištene vakcine u Evropi. Trovalentne vakcine štite od 3 virusa influence – obično 2 virusa tipa A i 1 virusa tipa B. Rasprave o prednostima prelaska na četverovalentne vakcine, koje štite od virusa 2 tipa A i 2 tipa B, su u toku. Četverovalentne vakcine su skuplje, ali studije u nekim zemljama pokazale su da bi mogle biti isplative ako se uzmu u obzir ukupni troškovi za zdravstveni sektor. Međutim, ekonomska situacija varira od zemlje do zemlje.
Napomena: FBiH nabavlja četverovalentne vakcine još od prve godine stavljanja u promet četeverovalente vakcine od strane prvih proizvođača tj. od 2018. godine.
Kako se odlučuje o formulaciji vakcine?
SZO daje preporuku o tome šta bi trebalo da uđe u vakcinu svake godine kako bi se ciljali virusi za koje se očekuje da će cirkulisati u narednoj sezoni. Preporuka se temelji na informacijama Svjetskog zdravstvenog sustava za nadzor i odgovor na gripu, tijela odgovornog za praćenje tipova virusa koji cirkuliraju i brzu identifikaciju novih sojeva. SZO takođe uzima u obzir efikasnost vakcine u prethodnoj i sadašnjoj sezoni gripa. Za više informacija o tome kako WHO odabire sojeve virusa za uključivanje u vakcine protiv gripe za sjevernu i južnu hemisferu, pogledajte: http://www.who.int/influenza/vaccines/virus/en/
Kako se pravi vakcina?
Vakcine protiv gripe najčešće se proizvode pomoću proizvodnog procesa zasnovanog na jajima. Ovaj proces se koristi više od 70 godina. Postupak baziran na jajima proizvodi i inaktiviranu (ubijeni virus) vakcinu, koja je najčešća verzija koja se daje injekcijom, i živu oslabljenu (oslabljeni virus)vakcinu, koja se daje u obliku spreja za nos (nije nikad bila na raspolaganju u FBiH).
Koliko je potrebno godišnje da se napravi vakcina?
Od trenutka kada SZO objavi preporučeni sastav vakcina protiv gripe za upotrebu u predstojećoj sezoni, potrebno je 6 mjeseci za proizvodnju nove vakcine.
Kako WHO prikuplja podatke o virusima gripe?
Svjetska zdravstvena mreža za nadzor gripa prati cirkulirajuće viruse gripe i brzo identificira nove viruse. Nacionalne laboratorije za gripu i druge organizacije javnog zdravstva pružaju ove informacije.
Virus influence A (H1N1) cirkulira u evropskoj regiji SZO – je li se virus pandemije iz 2009. vratio?
Virus A (H1N1), koji je izazvao pandemiju gripe 2009. godine, nastavio je cirkulirati među ljudima u Evropi i drugdje, a sada je to sezonski virus humane influence. Godine 2009. svjetsko stanovništvo imalo je slab imunitet na A (H1N1) jer je bio nov. Izazvao je globalnu epidemiju i odgovoran je za oko 100 000 do 400 000 smrtnih slučajeva te godine. Virus A (H1N1) sada cirkulira kao virus sezonskog gripa. Vakcina protiv sezonske gripe pruža zaštitu od A (H1N1). Flu News Europe pruža sedmični pregled i procjenu aktivnosti gripe u evropskoj regiji SZO na osnovu podataka nadzora iz 53 zemlje članice regije: http://flunewseurope.org/
Razlikuje li se sezonski virus A (H1N1) od virusa A (H1N1) koji se pojavio tokom pandemije 2009. godine?
Virus A (H1N1) sada cirkulira kao sezonski virus humane influence. Nije se značajno promijenio u odnosu na virus iz 2009. godine i nema dokaza da je postao štetniji. Od svog pojavljivanja 2009. godine, virus A (H1N1) uzrokovao je rijetke slučajeve teških bolesti kod inače zdravih, mladih odraslih osoba, uključujući trudnice. Nasuprot tome, vjerojatnije je da će virus A (H3N2) uzrokovati teške bolesti i smrt kod starijih osoba. Kliničari moraju biti svjesni toga kako bi mogli provesti rano liječenje antivirusnim lijekom protiv gripe (oseltamivir) kod pacijenata koji pokazuju jake respiratorne simptome. SZO je pripremila savjete za evropske kliničare o liječenju teških komplikacija gripe.
Šta je svinjski grip?
Izraz “svinjski grip” više se ne koristi u vezi s gripom kod ljudi. Godine 2009. neke infekcije virusom influence A (H1N1) nazivane su svinjskom gripom zbog prijenosa virusa A (H1N1) sa svinja na ljude na početku pandemije gripa 2009. godine. Od tada je virus nastavio cirkulirati svijetom kao sezonski virus humane influence pa je stoga izraz svinjska gripa sada pogrešan.
Kako se virus gripe širi svijetom?
Gripu prenose ljudi s mjesta na mjesto, prenose se s osobe na osobu uglavnom kašljem, kihanjem i disanjem. U umjerenoj klimi sjeverne i južne hemisfere sezona gripa događa se zimi. U tropima virusi gripe mogu inficirati ljude tokom cijele godine. U ovom dobu međunarodnih putovanja, ljudi mogu dobiti gripu i „odnijeti“ je avionom u svoju domovinu čak i izvan regularne sezone.
Postoji li neki obrazac koji se tiče smjera putovanja virusa gripe, na primjer, s južne hemisfere na sjevernu hemisferu ili obrnuto?
Iz godine u godinu, tip i podtip virusa influence koji uzrokuje izbijanje varira. Intenzitet i utjecaj bolesti, epidemiološka dinamika (na koga i kada) i obrazac prenošenja također variraju. Istražuju se kako bi se bolje razumjeli ti globalni obrasci prenošenja. Međutim, konačni obrasci još nisu identificirani. Često vidimo širenje gripa od zapada prema istoku i od juga prema sjeveru po zemljama evropskog regiona SZO, ali to nije dosljedno.
Koji su ključni aspekti izbijanja gripe koje zemlje trebaju podijeliti kako bi pomogle u prognoziranju na drugim mjestima?
Različiti se podaci koriste za predviđanje i prediktivno modeliranje sezonske gripe, uključujući sedmičnu učestalost bolesti i mortaliteta; vrijeme, mjesto i trajanje izbijanja bolesti; karakteristike onih koji teško obole ili umru; te genetska i antigenska svojstva cirkulirajućih virusa influence. Nacionalne laboratorije za javno zdravstvo i sistemi nadzora rutinski prikupljaju te podatke. Dobra vijest je da je u posljednjih 10 godina postignut veliki napredak u broju zemalja koje redovno razmjenjuju ove podatke sa SZO. SZO koristi ove informacije za razumijevanje globalne situacije, za odabir odgovarajućih sojeva vakcina i u istraživačkim aktivnostima poput predviđanja. Samo u evropskoj regiji SZO, 49 od 53 zemlje rutinski razmjenjuju svoje podatke nadzora tokom sezone gripa.
Pripremila dr Anisa Bajramović, spec. epidemiologije; Voditelj Odjela za imunizaciju sa vakcinalnim centrom; Koordinator-epidemiolog za Sentinel nadzor nad gripom u FBiH za ILI sentinel mjestoNovi Grad u FBiH
IZVOR: https://www.euro.who.int/en/health-topics/communicable-diseases/influenza/seasonal-influenza/seasonal-influenza-faq