Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine, proglasila je 31. maj Svjetskim danom nepušenja (eng.World No Tobacco Day) sa ciljem podizanja društvene i individualne svjesti o štetnosti pušenja. Obilježavanje ovog značajnog datuma je prilika da se pošalje nedvojbena poruka u javnom prostoru o pogubnom utjecaju duhana, duhanskih prerađevina i duhanskih proizvoda po zdravlje ljudi. Ove godine Svjetski dan nepušenja obilježava se sa ključnom porukom „Obaveži se da ćeš prestati“ (eng. „Commit to Quit“).
Pušenje je kompleksno i snažno ovisničko ljudsko ponašanje koje ima brojne posljedice po fizičko, psihičko i socijalno zdravlje ljudi. Nikotin je supstanca koja u dimu cigarete ali i drugih duhanskih prerađevina i proizvoda izaziva ovisnost. Pored nikotina sa svakim duhanskim dimom cigarete u organizam se unosi još 4000 različitih hemijskih supstanci od kojih je gotovo 70 kancerogeno. Negativan učinak ovih supstanci odražava se na cjelokupni ljudski organizam.
Pušenje je povezano sa brojnim oboljenjima među kojima su: rak bronha i pluća, oštećenje krvnih sudova i ateroskleroza što povećava rizik od kardiovaskularnih oboljenja ( infarkt i moždani udar). Pušenje se dovodi u vezu sa nastankom hronične opstruktivne plućne bolesti, rakom mokraćnog mjehura, maternice i bubrega, preranim starenjem kože i promjenom boje kože (pušački ten), bolestima desni i zubnog karijesa, bolestima probavnog trakta, pojavom osteoporoze, utjecajem na nastanak dijabetesa tip 2, smanjenjem čula okusa i mirisa i pojavom još mnogih drugih oboljenja i stanja.
Pušači značajno utiču i na oštećenje zdravlja ljudi u neporednom okruženju, jer je pasivno pušenje izuzutno štetno po zdravlje ljudi. Pasivno pušenje uzrokuje ozbiljna oštećenja respiratornog trakta, a uzrok je i nastanka kardiovaskularnih bolesti i malignih oboljenja. Pasivno pušenje je opasno za sve ljude, ali su djeca posebno vulnerabilna. Aktivno i pasivno pušenje jedan su od glavnih uzroka nastanka velikog broja hroničnih nezaraznih bolesti, a kardiovaskularne i maligne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u cijelom svijetu.
Pušenje ima negativan utjecaj na imunitet, pa u kontekstu pandemije Covid-19 brojna istraživanja dokazuju da pušači spadaju u skupinu koja ima povećan rizik za obolijevanje i razvoj teškog oblika COVID -19 pored ostalog i zbog prethodnih oboljenja pluća i disajnih puteva čiji uzrok su toksične supstance koje sadrži dim cigarete. Istovremeno u cilju sprječavanja prenosa SARS-CoV-2 preporučuju se mjere izbjegavanja dodirivanja lica rukama i nošenje maski. Pušači (duhanske i e-cigarete, nargile) češće skidaju masku i dodiruju lice rukama što ih dovodi u rizik kada je u pitanju prenos virusa.
Odluka o prestanku pušenja i aktivnosti usmjerene na realizaciju te odluke kao i sam prestanak pušenja predstavljaju za pušače najvažniju odluku vezanu za unapređenje vlastitog zdravlja ali i jedan od ključnih iskoraka kako za pojedinca, tako i za zajednicu i društvo u cjelini kada je u pitanju briga za zdravlje i pravo na zdravlje drugih osoba. Prestanak pušenja je kompleksan proces koji uvijek mora biti usmjeren ka cilju – PRESTATI PUŠITI. Ponekad je za ostvarenje ovog cilja neophodna i stručna pomoć ljekara i odgovarajuća terapija. Istovremeno prestanak pušenja otvara prostor za usvajanje zdravih životnih stilova kao preduvjeta za održavanje stabilnog nepušačkog životnog stila.
Različiti državni nivoi vlasti i društvo u cjelini mogu dati značajnu podršku u zaštiti zdravlja stanovništva od posljedica aktivnog i pasivnog pušenja putem usvajanja odgovarajućeg pravnog okvira u ovoj oblasti. Federacija BiH je u procesu usvajanja Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje. Time će se značajno unaprijediti postojeće stanje u odnosu na prethodni pravni okvir. Ovaj novi Zakon imati će i snažan utjecaj na motivaciju velikog broja pušača da donesu odluku o prestanku pušenja, a istovremeno donosi veliku dobrobit u zaštiti zdravlja nepušača.
Kratkoročni i dugoročni pozitivni efekti po prestanku pušenja
20 minuta nakon popušene zadnje cigarete krvni pritisak i puls se počinju vraćati na niže vrijednosti.
8 sati nakon zadnje cigarete nivo ugljen monoksida vraća se na normalnu vrijednost, što utiče na povećanje nivoa kiseonika u krvi u svim tkivima.
24 sata nakon zadnje cigarete već se blago smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara, jer se smanjuje vazokonstrikcija arterija i vena koje postaju šire zbog čega se povećava protok krvi u svim organima što utiče i na smanjenje nivoa azot monoksida, pa se time dodatno povećava nivo kiseonika u tkivima.
48 sati nakon zadnje cigarete počinju se oporavljati čula okusa i mirisa, a oporavljaju se i ostali nervni završeci.
72 sata nakon zadnje cigarete disanje je olakšano, lakše se izbacuje sekret i smanjuje se suženje bronhija što olakšava prolazak zraka, a počinje i oporavak kapaciteta pluća.
Sedmi dan po prestanku pušenja je ključan na putu uspješnog odvikavanja od pušenja i pozitivnog učinka na zdravlje. Pušači koji postignu uspjeh kada je u pitanju nepušenje u prvih sedam dana imaju devet puta veću mogućnost za uspješan potpuni prestanak pušenja.
Dvije sedmice nakon prestanka pušenja nastavlja se oporavak funkcije pluća što omogućava lakše disanje i poboljšanu oksigenaciju svih tkiva.
Mjesec dana po prestanku pušenja nastavlja se oporavak cijelog organizma i oporavak plućne funkcije, značajno se smanjuje stvaranje sluzi u bronhima.
Tri mjeseca nakon prestanka pušenja povećeva se plodnost kod žena, a kod trudnica se smanjuje rizik prijevremenog poroda.
Šest mjeseci po prestanku pušenja dolazi do značajnog smanjena kašlja i iskašljavanja, te fizičkog i psihičkog oporavka.
Godinu dana po prestanku pušenja dolazi do vidljivog oporavka plućne funkcije, a značajne su i finansijske uštede.
Tri godine po prestanku pušenja rizik od nastanka srčanog udara gotovo se izjednačava sa nepušačima.
Pet godina po prestanku pušenja rizik od nastanka raka pluća smanjuje se za 50%.
Petnaest godina po prestanku pušenja rizik od nastanka srčanog i moždanog udara je isti kao i kod nepušača, a rizik od raka pluća gotovo je izjednačen s nepušačima.
