Search
Close this search box.

PITANJA I ODGOVORI ZA VAKCINACIJU PROTIV COVID-19 OBOLJENJA

AŽURIRANI PODACI OD 29.07.2021

PITANJA I ODGOVORI ZA VAKCINACIJU PROTIV COVID-19 OBOLJENJA

Šta je vakcinacija?

Vakcinacija je jedna od najefikasnijih javnozdravstvenih mjera u historiji medicine koja je samostalno produžila ljudski vijek za najmanje 20 godina. Vakcinacijom protiv COVID-19 u organizam unosimo materiju koja stimuliše naš imunološki sistem da samostalno stvara otpornost (imunitet) na koronavirus. 

ZAŠTO SE TREBA VAKCINISATI?

Vakcinacija je najdjelotvorniji način zaštite od bolesti COVID-19 i najučinkovitiji način suzbijanja širenja pandemije. Vakcinisanjem štitite sebe i osobe s kojima živite ili s kojima dolazite u kontakt. Sve registrirane vakcine u BiH i Evropskoj uniji djelotvorno štite od težih oblika bolesti, hospitalizacije i smrtnih ishoda.

ZAŠTO VAKCINA UMJESTO LIJEKA?

Zasad ne postoji specifičan lijek protiv bolesti COVID‑19 i teško da će biti pronađen u skorije vrijeme. Stoga su, odmah nakon početka pandemije, brojne države i svjetska zdravstvena zajednica uložili velike napore u istraživanje mogućnosti proizvodnje vakcine protiv te bolesti. Ti su napori brojnih istraživača u izuzetno kratkom roku rezultirali proizvodnjom potencijalnih vakcina i početkom provođenja potrebnih ispitivanja.

KAKO SE PROVODI PLAN VAKCINACIJE U BIH?

Vakcinacija protiv bolesti COVID-19 provodi se u skladu s prijedlogom Plana vakcinacije protiv bolesti COVID-19 u FBIH. Podatke o vremenu isporuke pojedinih vrsta vakcina, distribuciji i broju doza u pojedinim tranšama isporuke, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo zaprima svake sedmice od strane Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

KOJE SU PRIORITETNE SKUPINE ZA VAKCINACIJU?

Prioritetne skupine za vakcinaciju protiv bolesti COVID-19 obuhvataju na prvom mjestu uposlenike u zdravstvu (zdravstvene ustanove koje se bave pregledom, testiranjem i liječenjem pacijenata), te potom korisnike i uposlenike pružatelja usluge smještaja osoba starije životne dobi i odraslih osoba s invaliditetom (socijalne ustanove za smještaj starih I nemoćnih lica). Nakon vakcinacije ovih skupina stanovništva predviđeno je da se vakcinišu starije osobe od 60 godina. Nakon toga se vakcinišu osobe mlađe od 60 godina sa hroničnim oboljenjima i esencijalnim zanimanjima (policija, obrazovanje…).

SST za imunizaciju prema novim ažuriranim podacima od aprila 2021. preporučuje da osobe mlađe od 75 godina koji spadaju u naročito ranjivu skupinu zbog kliničkog stanja treba ponuditi vakcinaciju zajedno sa skupinom od 60-74 godine. Brojne osobe koje su naročito ranjive zbog kliničkog stanja će imati neki stupanj imunosupresije ili će biti imunokompromitirani i možda neće odgovoriti na vakcinu. Zbog toga je naročito važno da nastave slijediti individualne mjere za prevenciju infekcije.

PRIORITETNE SKUPINE ZA CIJEPLJENJE PROTIV COVID-19:

1a. Zdravstveni djelatnici i pomoćno osoblje u zdravstvenim ustanovama

1b. Starije osobe u socijalnim ustanovama za zbrinjavanje starijih i njegovatelji

2. Osobe preko 75 godina

3a. Osobe 60-74 godina

3b. Osobe (mlađe od 75 godina) naročito ranjive zbog kliničkih stanja (odrasle osobe sa Downovim sindromom Primatelji transplantiranih organa Osobe sa karcinomom (nisu u remisiji), osobe sa ozbiljnim respiratornim stanjima: cistična fibroza, teška astma i teška kronična opstruktivna bolest pluća, osobe sa rijetkim bolestima koje povećavaju rizik od infekcije, osobe sa asplenijom ili disfunkcijom slezene, osobe na dijalizi)

4a. Osobe ispod 60 godina sa kroničnim bolestima i stanjima (hronične bolesti respiratornog i kardiovaskularnog sistema, hronične bolesti bubrega i jetre, dijabetesom, hroničnim neurološkim bolestima i različitim tipovima imunosupresije, asplenijom ili disfunkcijom slezene, morbidno pretilih, teška mentalna oboljenja)

4b. Osobe zaposlene u značajnim javnim službama – policija, prosvjeta, socijalne službe i dr.

5. Ostale dobne skupine

KOJA JE CIJENA VAKCINACIJE?

Vakcina je za sve besplatna kako bi svi građani mogli dobiti potrebnu zaštitu od zaraze virusom.

KO SE MORA VAKCINISATI?

Vakcinacija je dobrovoljna, ali da bi bilo efikasno ključno je da se velika većina građana vakciniše.

KO SPROVODI VAKCINACIJU?

Kada je u pitanju logistika sprovođenja vakcinacije, BIH će se osloniti na sistem vakcinacije kod uobičajenog sezonskog vakcinisanja, ali pojačan s obzirom na velik broj građana koji u kratkom vremenu ovom vakcinacijom trebaju biti obuhvaćeni.

GDJE SE SPROVODI VAKCINACIJA?

U Kantonu Sarajevo organizovana je masovna vakcinacija u sklopu Olimpijske dvorane Juan Antionio Samaranch – Zetra.

KOLIKO PUTA SE TREBA VAKCINISATI?

Kako bi vakcina mogla učinkovito zaštititi od zaraze koronavirusom, potrebno je primiti dvije doze vakcine u razmaku od nekoliko sedmica (prema uputama proizvođača). Ukoliko iz različitih medicinskih, ili nemedicinskih razloga, osoba ne može da primi drugu dozu vakcine u predviđenom vremenskom periodu, drugu dozu treba dati tako da odlaganje bude što je moguće kraće. Izuzetak je Johanson & Johnson vakcina koja se daje u jednoj dozi.  

KOJE SU PREPORUKE STRUČNOG SAVJETODAVNOG TIJELA ZA IMUNIAZACIJU O VAKCINACIJI PROTIV COVID-19 OSOBA KOJE SU BILE ZARAŽENE SA SARS-CoV-2?

U mjesecu maju 2021. Stručno savjetodavno tijelo je donijelo preporuku:

Iako su potrebna daljnja istraživanja koja bi dodatno potvrdila broj doza vakcine protiv COVID-19 u pružanju učinkovite zaštite kod osoba koje su prebolile COVID-19, uzimajući u obzir teoretske, dostupne imunološke i epidemiološke razloge, kao i činjenicu o ograničenim količinama dostupnih vakcina, SST smatra opravdanim provoditi vakcinaciju
jednom dozom vakcine protiv COVID-19 u razdoblju od 3-6 mjeseci ili kasnije osoba koje su prethodno prebolile COVID-19.
Osobe koje su imale infekciju SARS-CoV-2, potvrđenu RT-PCR-om ili antigenskim testom, bez obzira jesu li razvili simptomatski oblik COVID-19, trebale bi se smatrati zaštićenima najmanje 3 mjeseca imunitetetom stvorenim nakon infekcije. Trenutni podaci ne omogućuju odluku o trajanju imunološkog odgovora dužem od 6 mjeseci.

Izuzetci su:

Osobe s dokazanom imunosupresijom (posebno one koje primaju imunosupresivnu terapiju) trebale bi se, u roku od 3-6 mjeseci od početka infekcije SARS-CoV-2, vakcinisati prema rasporedu s dvije doze i osobe koje su primile prvu dozu vakcine i koji razviju SARS-CoV-2 infekciju s PCR pozitivnim testom u danima nakon vakcinacije prvom dozom, ne bi trebali primiti drugu dozu u uobičajenom roku, već unutar 3-6 mjeseci nakon infekcije.

KAKO SE GRAĐANI INFORMIŠU?

Ključno je pravovremeno i pouzdano informisanje građana o sigurnosti i efikasnosti vakcinacije te o nezamjenjivoj važnosti vakcinacije u zaštiti ličnog zdravlja ali i zdravlja drugih. U tom pogledu pokrenuta je informativna kampanja o planu vakcinacije protiv bolesti COVID-19 tokom koje se građane informiše o vakcini na temelju naučno utvrđenih činjenica i na transparentan način.

DA LI JE VAKCINA SIGURNA?

Prije stavljanja na tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere pri regulatornom tijelu te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti. U ovom slučaju, da bi vakcina bila dozvoljena na teritoriji neke države ili regije, potrebno je odobrenje Regulatronih agencija za lijekove.

Iako se za ove vakcine razvoj i regulatorni postupci provode ubrzano, konačno odobrenje mogu dobiti samo ako se dokaže da imaju pozitivan sigurnosni profil. Prije davanja odobrenja za stavljanje vakcina u promet potrebno je kliničkim podacima dokazati da su koristi daleko veće od bilo kojih nuspojava ili potencijalnih rizika. Sigurnost svih lijekova intenzivno se prati, kako u ispitivanjima prije davanja odobrenja, tako i kroz različite studije te sisteme spontanog prijavljivanja nuspojava koji se provode nakon što se vakcina nađe na tržištu.

KOJE SU KONTRAINDIKACIJE ZA VAKCINACIJU?

Opšta predostrožnost/kontraindikacija za bilo koju vakcinu jeste moguća alergijska reakcija (uključujući anafilaksu) na neku komponentu vakcine, kao i trenutno postojanje akutnog oboljenja sa povišenom temperaturom kod osobe koja se želi vakcinisati.

JESU LI MOGUĆE NUSPOJAVE?

Jednako kao i drugi lijekovi, primjena vakcina ima koristi i rizike. Iako su, uopšteno govoreći vakcine vrlo efikasne, niti jedna vakcina neće spriječiti nastanak bolesti kod svake osobe te svaka vakcina u dijelu vakcinisanih osoba može izazvati nuspojave.

U uputstvu proizvođača navedene su uobičajene i očekivane reakcije koje prolaze najčešće nakon jedan do dva dana.

U slučaju pojave neuobičajene neželjene reakcije iste će ljekar prijaviti na Obrascu koji je objavljen u Pravilniku o imunizacijama. Nakon popunjavanja svih rubrika u Obrascu isti se dostavlja u JU ZZJZKS, ZZJZFBIH  i Agenciji za lijekove, u skladu sa uputama u Pravilniku o imunizacijama. Nadležni epidemiolog iz JU ZZJZKS u skladu sa HESom primarnog nivoa Zavoda će izvršiti ispitivanje prijavljenja neželjene reakcije, te popuniti Obrazac iz Pravilnika o imunizaciji i isti dostaviti u ZZJZFBIH. Sve zaprimljene prijave smatraju se sumnjama na nuspojavu lijeka i koriste se za kontinuiranu procjenu sigurnosnog profila lijeka, čime se osigurava da se u prometu nalaze samo oni lijekovi čiji je omjer koristi i rizika primjene pozitivan.

KOJE SU TO NAJČEŠĆE NUSPOJAVE NAKON VAKCINACIJE?

Poznati lakši neželjeni događaji nastali od COVID 19 vakcine slični su onima iz drugih vakcina koje se apliciraju pomoću injekcija i uključuju bol na mjestu uboda, glavobolju, umor, bolovi u mišićima. Ostali lakši neželjeni događaji uključuju povišenu temperaturu, drhtavicu, mučninu, artralgiju (bol u zglobovima).

Vrlo česte nuspojave mogu se pojaviti u više od jedne na 10 osoba i tu se ubrajaju bol, oticanje na mjestu primjene injekcije, umor, glavobolja, bol u mišićima, bol u zglobovima, groznica, povišena tjelesna temperatura. Na listi do sada poznatih čestih nuspojava jesu crvenilo na mjestu primjene injekcije i mučnina.

KOJE SU TO NAJČEŠĆE NUSPOJAVE NAKON VAKCINACIJE?

Ozbiljne i dugotrajne posljedice su veoma rijetki. Ozbiljna nuspojava je pojava anafilaktičkog šoka. Vakcine su kontinuirano u sistemu nadzora i veoma rano se otkrivaju potencijalne ozbiljne nuspojave.

KAKO SE PRATI SIGURNOST VAKCINA?

EU ima sveobuhvatan sistem praćenja sigurnosti, odnosno farmakovigilancije, koji omogućuje uspostavljanje mjera kojima bi se rizik primjene lijekova i vakcina sveo na najmanju moguću mjeru, osiguranje izvještavanja o sumnjama na nuspojave, otkrivanje potencijalnih štetnih učinaka te rano uvođenje potrebnih mjera za njihovo ublažavanje.

U sklopu takvog praćenja, provode se studije nakon stavljanja vakcina u promet. Provođenje nekih od ovih studija mogu se zahtijevati od firmi kao dio uvjeta za zadržavanje odobrenja za stavljanje u promet. Pojedine studije kojima se prikupljaju podaci o djelotvornosti imaju namjenu pružiti dodatne informacije, npr. o dugotrajnoj zaštiti ili o potrebi i vremenskom rasporedu doza za revakcinaciju, kao dopunu podacima o djelotvornosti dobijenim u kliničkim ispitivanjima.

Lijekove i vakcine protiv bolesti COVID-19 se nakon odobrenja prati posebno intenzivno i s tim ciljem se na evropskom nivou upravo uvode novi mehanizmi pomoću kojih ćemo moći prikupiti još više podataka o sigurnosti njihove primjene.

Evropska agencija za lijekove (EMA) izradila je Plan praćenja sigurnosti kako bi osigurala da se sve nove informacije koje se pojave u kontekstu pandemije, uključujući bilo koji sigurnosni signal relevantan za ocjenu omjera koristi i rizika vakcina, odmah identificiraju i ocijene te kako bi se pravovremeno poduzele sve odgovarajuće regulatorne aktivnosti radi zaštite javnog zdravlja. Te aktivnosti uključuju prikupljanje podataka o izloženosti vakcinama COVID-19, otkrivanje i upravljanje sigurnosnim signalima, transparentnost i uspostavljanje evropske infrastrukture za praćenje vakcina, uključujući provođenje multicentričnih retrospektivnih studija na pacijentima s bolešću COVID-19. To se obično provodi za svaku vakcinu, ali u kontekstu pandemije ove aktivnosti su posebno važne i provode se u većem obimu.

Uz navedene aktivnosti, bit će osigurana brza i jasna komunikacija o rezultatima praćenja sigurnosti.

EMA se obavezala osigurati najviši mogući nivo transparentnosti za lijekove povezane s bolešću COVID-19 (uključujući vakcine), s obzirom na visoki javni interes i potrebu da se važne informacije podijele sa naučnom zajednicom i pridonesu daljoj globalnoj saradnji.

DA LI  mRNA VAKCINA (Pfizer i Moderna vakcina) MOŽE PROMIJENITI NAŠ GENETIČKI KOD?

Ne, mRNA vakcine ne mogu promijeniti genetički kod.

MOGU LI OSOBE KOJE SU VEĆ PREBOLJELE COVID-19 PRIMITI VAKCINU?

Vakcinacija osoba koje su preležale COVID 19, može se sprovesti najranije mjesec dana nakon kliničkog izlječenja, odnosno pozitivnog rezultata PCR testa kod asimptomatskih osoba. Osobe koje su imale potvrđenu SARS-COV-2 infekciju u proteklih 6 mjeseci mogu odgoditi vakcinaciju od 3 do 6 mjeseci.

MOGU LI OSOBE KOJE TRENUTNO BOLUJU OD COVID-19 PRIMITI VAKCINU?

Vakcinacija osoba sa akutnom simptomatskom SARS-COV-2 infekcijom se treba odložiti do završetka akutne faze i oporavka.

MOGU LI OSOBE OBOLJETI OD COVID-19 NAKON PRIMLJENJE VAKCINE?

To se može dogoditi, ali ne zbog vakcine, nego zato što vakcina još nije razvila svoj puni učinak. Određeni nivo imunosti možemo očekivati dvije sedmice nakon prve doze, ali ta imunost neće biti razvijena u punoj mjeri i neće spriječiti razvoj bolesti. Puna učinkovitost vakcina postiže se 10 do 14 dana nakon primljene druge doze. Zaštita vakcinom nije stopostotna, no ako se osoba zarazi nakon vakcinisanja, klinička slika bi trebala biti blaža ili simptoma ne bi trebalo biti. Stoga je potrebno pridržavati se svih epidemioloških mjera i nakon vakcinisanja.

Niti jedna vakcina ne štiti 100% od bilo koje zarazne bolesti, pa tako ni vakcina protiv COVID-19. Sve vakcine protiv COVID-19 imaju efikasnost u sprječavanju zaražavanja i razvijanja simptoma, te veoma visoku efikasnost u sprječavanju teških formi COVID bolesti i hospitalizacije, a također i smrtnog ishoda.

KOLIKO DUGO TRAJE ZAŠTITA VAKCINOM PROTIV COVID-19 OBOLJENJA?

Trenutno nije poznato koliko dugo traje zaštita vakcinom protiv COVID-19 oboljenja.

MOGU LI DJECA PRIMITI VAKCINU?

Da. Studije su dokazale da su vakcine sigurne i efikasne i kod djece. U Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim državama dozvoljena je vakcinacija djece dobi iznad 12 godina sa sa mRNA vakcinom (Pfizer i Moderna). EMA je s proizvođačem vakcina postigla dogovor o planu ispitivanja vakcina na djeci u kasnijoj fazi. U Federaciji Bosne i Hercegovine nije započeta vakcinacija mlađih od 18 godina.

MOGU LI IMUNOKOMPROMITIRANE OSOBE PRIMITI VAKCINU?

Imunokompromitirane osobe mogu primiti vakcinu jer one mogu biti izložene većem riziku od oboljevanja od COVID-a 19. Važno je istaknuti da postoji mogućnost smanjenog imunološkog odgovora, tj. mogućnost da će kod imunokompromitiranih osoba učinkovitost vakcina biti niža nego kod imunokompetentnih osoba (osoba s imunološkim sustavom koji uredno funkcionira).

Za vakcine koja se trenutno koriste u Federaciji BiH ne postoje preporuke temeljem kojih se u određenim sitvacijama daje prednost jednoj vrsti vakcine nad drugom. Zbog ograničenih količina vakcina, trenutno nije moguće birati vrstu cjepiva.

MOGU LI OSOBE SA AUTOIMUNIM BOLESTIMA PRIMITI VAKCINU?

Osobe sa autoimunim bolestima koje nemaju kontraindikaciju na vakcinu mogu se vakcinisati.

MOGU LI OSOBE SA HRONIČNIM OBOLJENJIMA PRIMITI VAKCINU?

Pojedina hronična oboljenja, kao što su hipertenzija, dijabetes melitus, astma, bolesti pluća, jetre, bubrega, gojaznost, metabolički sindrom, hronične stabilne i kontrolisane infekcije HIV virusom, hepatitis C, B i druge, su identificirani da povećavaju rizik od težeg oboljevanja od COVID-19 i smrti, te je za takve osobe posebno preporučena vakcinacija protiv COVID-19.

MOGU LI TRUDNICE PRIMITI VAKCINU?

Možete se vakcinisati. Vakcine su ispitivane u trudničkoj populaciji. Ukoliko ste primili prvu dozu vakcine prije trudnoće ili tokom trudnoće, a niste imali ozbiljne neželjene reakcije, preporuka je da primite i drugu dozu.

Trudnice su izložene većem riziku od težeg oblika COVID-19 od ostalih žena u reproduktivnoj dobi. Biološki i klinički je malo vjerovatno da bilo koja trenutno odobrena vakcina predstavlja rizik za buduću trudnoću, pa tako ni mRNA vakcina (Pfizer i Moderna vakcine) jer to nije živa vakcina, mRNA ne ulazi u ćelijsko jedro i brzo se razgrađuje.

MOGU LI DOJILJE PRIMITI VAKCINU?

Možete se vakcinisati. Dojenje obezbjeđuje brojne zdravstvene koristi za ženu i dijete. Očekuje se slična efikasnost vakcine kod žena koje doje kao i kod bilo koje odrasle osobe. Biološki i klinički je malo vjerovatno da vakcina predstavlja rizik za dijete koji doji, pa tako i mRNA vakcina (Pfizer i Moderna) jer to nije živa vakcina, mRNA ne ulazi u ćelijsko jedro i brzo se razgrađuje. Na osnovu navedenog, žena koja doji i nalazi se u grupi kojoj je preporučena vakcinacija bi trebala imati priliku da se vakciniše kao sve druge osobe. SZO ne preporučuje prekidanje dojenja nakon vakcinacije.

DA LI COVID VAKCINA UTJEČE NA PLODNOST?

Ne postoji ni jedan dokaz o mogućem utjecaju COVID-19 vakcine na reproduktivno zdravlje i smanjenje mogućnosti začeća. Nema potrebe da se odlaže planiranje potencijalne trudnoće nakon primljene vakcine protiv COVID-19.

MOGU LI OSOBE S ALERGIJAMA PRIMITI VAKCINU?

Jedina kontraindikacija za primanje vakcine protiv COVID-19 je alergijska reakcija na jedan od sastojaka vakcine. Historija bilo kakve iznenadne alergijske reakcije na druge vakcine i parenteralnu terapiju zahtjeva oprez, ali nije kontraindikacija. Navedene osobe potrebno je promatrati najmanje 30 min nakon imunizacije. U principu, osobe koje su imale alergijske reakciju na prvu dozu ne trebaju primiti drugu dozu vakcine. Hrana, kontakt i sezonske alergije se ne uzimaju kao mjere opreza

MOGU LI OSOBE SA POZNATOM ALERGIJOM NA PENCILIN PRIMITI VAKCINU?

Prethodna alergija na penicilin nije kontraindikacija za vakcinisanje.

KOLIKI RAZMAK MORA BITI IZMEĐU PRIMJENE COVID I DRUGIH VAKCINA?

Vakcine protiv COVID-19 i druge vakcine mogu se davati bez obzira na proteklo vrijeme nakon ili prile koje koje primljene vakcine. To uključuje istovremenu primjenu COVID-19 vakcine i drugih vakcina istog dana, kao i istovremenu primjenu u roku od 14 dana. Nije poznato da li se povećava reaktogenost COVID-19 vakcine uz istovremenu primjenu, uključujući i druge vakcine za koje se zna da su reaktogenije, poput adjuvantnih vakcina ili živih vakcina. Ako se daje više vakcina u jednoj posjeti, primjenite svaku injekciju na drugom mjestu injekcije. Za adolescente i odraslte, deltoidni mišić se može koristiti za više od 1 intramuskularne injekcije. Najbolja praksa za višestruke injekcije uključuje:

  • odvojiti mjesta za injekcije za po 2,5 cm ili više ukoliko je moguće,
  • Ako je moguće, primjeniti vakcine protiv COVID-19 i vakcine za koje je vjerovatnije da će izazvati lokalnu reakciju (npr. Vakcine koje sadrže tetanus-toksoid i adjuvans) u različitim udovima.

KOJA JE VAKCINA NAJBOLJA ZA MENE I MOGU LI BIRATI VRSTU VAKCINE?

Za vakcine koja se trenutno koriste u FBiH ne postoje preporuke temeljem kojih se u određenim situacijama daje prednost jednoj vrsti vakcine nad drugom. Zbog ograničenih količina vakcina, trenutno nije moguće birati vrstu cjepiva. Više informacija o trenutno odobrenim vakcinama možete pronaći na:

AstraZeneca:

Pfizer/BionTech mRNA vakcina:

Sinopharm:

SinoVac:

__________________________________________

IZVOR LITERATURE:

  1. Globalni priručnik o nadzoru nad AEFI događajima https://www.who.int/vaccine_safety/publications/aefi_surveillance/en/
  2. Priručnik za procjenu uzrokovanosti AEFI događaja: https://www.who.int/vaccine_safety/publications/gvs_aefi/en/
  3. Preporuke SZO za mRNA vakcinu protiv COVID-19 (s modificiranim nukleozidima) – COMIRNATY®: https://extranet.who.int/pqweb/sites/default/files/documents/TAG-EUL_PublicReport_Pfizer_31DEC20.pdf
  4. Sažetak opisa svojstava lijekova: https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2021/02/Sa%C5%BEetak-opisa-svojstava-lijeka-cjepivo-Comirnaty.pdf
  5. Evropska agencija za lijekove – Cominarty: EPAR – Informacije o proizvodu: https://www.ema.europa.eu/en/documents/product-information/comirnaty-epar-product-information_en.pdf
  6. Privremene preporuke za upotrebu vakcine Pfizer–BioNTech protiv COVID-19, BNT162b2, prema postupku odobrenja za hitnu upotrebu: https://www.who.int/publications/i/item/WHO-2019-nCoV-vaccines-SAGE_recommendation-BNT162b2-2021.1
  7. Dokumenti CDC-a o vakcini Pfizer-BioNTech protiv COVID-19: https://www.cdc.gov/vaccines/covid-19/info-by-product/pfizer/index.html
  8. Kako se cjepiva prate nakon stavljanja u promet? https://www.halmed.hr/COVID-19/Odgovori-na-najcesca-pitanja/Kako-se-cjepiva-prati-nakon-stavljanja-u-promet/
  9. WHO. Guidance on developing a national deployment and vaccination plan for COVID-19 vaccines. 16 November 2020 Dostupno na: https://www.who.int/publications/i/item/WHO2019-nCoV-Vaccine_deployment-2020.1
  1. Da li RNK vakcine od Pfizer (Fajzer) i Moderna mogu mijenjati našu DNK i genetički nas modificirati?  https://vakcine.ba/covid-19-i-vakcinacija/rnk-vakcine-od-pfizer-i-moderna-ne-mogu-mijenjati-nasu-dnk-i-geneticki-nas-modificirati/
  2. Pfizer i Moderna vakcine: Mogu li nas genetički modifikovati https://ba.voanews.com/a/pfizer-i-moderna-vakcine-mogu-li-nas-geneticki-modifikovati/5695599.html
  3. Preporuke stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju o prioritetnim skupinama za cijepljenje protiv COVID-19: https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2021/04/Preporuke-Stru%C4%8Dnog-savjetodavnog-tijela-za-imunizaciju-o-prioritetnim-skupinama-za-cijepljenje-protiv-COVID.pdf
  4. Kliničke konsideracije COVID-19 vakcine, Centar za kontrolu bolesti (CDC), Sjedinjene Američke Države: https://www.cdc.gov/vaccines/covid-19/clinical-considerations/covid-19-vaccines-us.html 
  5. Nacionalni zdravstveni sistem Ujedinjenog Kraljevstva (NHS): https://www.nhs.uk/conditions/coronavirus-covid-19/coronavirus-vaccination/pregnancy-breastfeeding-fertility-and-coronavirus-covid-19-vaccination