Search
Close this search box.

Antimikrobna rezistencija i COVID-19

(Ne)Racionalna upotreba antibiotika, antimikrobna rezistencija u/nakon ere Covid-19 oboljenja

Antimikrobni lijekovi su lijekovi koji ubijaju ili usporavaju rast mikroorganizama (bakterija, virusa, gljivica, parazita itd.). Antibiotici su antimikrobni lijekovi koji ubijaju ili usporavaju rast bakterija.

Neracionalno i pogrešno korištenje antibiotika dovodi do ogromnog problema današnjice – antimikrobne rezistencije, tj. otpornosti bakterija na antibiotike koji bi ih trebali uništavati. Važno je naglasiti da je antimikrobna rezistencija prirodan proces prilagođavanja mikroorganizama na uslove okoliša, ali pogrešnim i neracionalnim korištenjem antibiotika, ovaj proces se znatno ubrzava. Bakterije koje su otporne na antibiotike i one koje nisu, uzrokuju iste bolesti, samo za bakterije koje razviju otpornost smanjen je izbor antibiotika za liječenje.  Za pacijente koji se suoče sa rezistentnim bakterijama, one znače samo jedno – očajničku borbu za život koja ima nepredvidiv tok i ishod.

Otporne bakterije za sobom ostavljaju neizbrisiv trag. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine 700.000 ljudi širom svijeta izgubi bitku sa rezistentnim infekcijama. Epidemiološka istraživanja ukazuju da ukoliko se ništa ne poduzme, rezistencija na antibiotike bi do 2050. godine mogla postati vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta.

2015. godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je usvojila globalni akcioni plan (Global Action Plan – GAP) o antimikrobnoj rezistenciji, koji ističe nužnost one health pristupa koji uključuje saradnju raznih sektora, preko humane i veterinarske medicine do poljoprivrede, finansija, okoliša i naposljetku, ali kao jedna od izuzetno bitnih karika ovog lanca – dobro informisana i edukovana javnost.

Plan ima pet ciljeva:

  1. Povećati osviještenost i razumijevanje o antimikrobnoj rezistenciji putem učinkovite komunikacije i edukacije.
  2. Ojačati znanje i naučne dokaze putem nadzora i istraživanja.
  3. Smanjiti pojavu infekcija putem učinkovite sanitacije, higijene i drugih mjera za sprječavanje zaraznih bolesti.
  4. Optimizirati korištenje antimikrobnih lijekova u humanoj i veterinarskoj medicini.
  5. Razviti sisteme koji će omogućiti održivo investiranje u svim državama kako bi se povećala ulaganja u nove lijekove, dijagnostičke metode, vakcine i druge intervencije.

U eri pandemije korona virusom, pored svih nedaća sa kojima se čovječanstvo susreće, još jedna ogromna opasnost prijeti javnom zdravlju, a koja bi lako mogla da preraste u jedan od najvećih problema javnog zdravlja – ubrzano širenje bakterijskih sojeva koji više nisu osjetljivi na antibiotike – antimikrobna rezistencija. Pred nama je period kada moramo spriječiti katastrofu rezistencije na antibiotike.

Istraživanje koje je sprovela SZO u 2020. godini u 9 zemalja u Evropi pokazalo je da, uprkos činjenici da antibiotici ne liječe i ne sprečavaju virusne infekcije, ogromna je upotreba antibiotika tokom pandemije. Od onih koji su uzimali antibiotike, 79–96% je izjavilo da nije zaraženo COVID-19, ali da su uzimali antibiotike, vjerujući da će spriječiti infekciju. Do 15% pacijenata s COVID-19 razvije bakterijsku superinfekciju i potrebni su im antibiotici, dok ih 75% zapravo uzima. Još jedna pregledna studija iz novembra prošle godine dala je razočaravajuće podatke: 72% hospitaliziranih pacijenta koji su imali upalu pluća prouzrokovanu novim koronavirusom primalo je antibiotsku terapiju, uprkos činjenici da je kod samo 8% njih potvrđena bakterijska superinfekcija.

Kako se boriti protiv antimikrobne rezistencije u ovako teškim vremenima za cijeli svijet?

Rješavanju problema treba pristupiti kritički, na način da se u rješavanje istog uključe – na prvom mjestu zdravstveni radnici, zatim predstavnici farmaceutskih kuća, političara i naposletku mediji i cjelokupno društvo.

Kada se COVID-19 laboratorijski potvrdi, ukoliko nema znakova bakterijske superinfekcije, treba izbjegavati upotrebu antibiotika.  Zvanične ažurirane smjernice SZO u protokolu liječenju COVID-19 akcenat stavljaju na racionalnu upotrebu antibiotika. Smjernice ne preporučuju antibiotsku terapiju ili profilaksu za pacijente s blagom ili umjerenom simptomatologijom COVID-19, osim ukoliko postoje jasni znakovi i simptomi bakterijske superinfekcije. Smjernice dalje navode da je poželjno davati antibiotike unutar SZO-ove AWaRe klasifikacije (pristup, pažnja, rezervisanost).

Važno je naglasiti podatak da su u prošlom vijeku sve oči naučne zajednice bile su uprte u pronalaženje novih antibiotika. Kad god bi se pojavio soj rezistentan na neki antibiotik, farmaceutske kuće bi osmislile efikasniji antibiotik koji bi riješio problem. Imajući to u vidu, uopšte ne čudi krajnje ignorantni stav koji je tadašnja javnost imala prema problemu rezistencije. Ulaskom u novi milenijum, značajno je smanjena proizvodnja novih antibiotika. Tako su, prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, u periodu između 1990. i 1999. odobrena 22 nova antibiotika, dok je u prvoj deceniji 21. vijeka taj broj pao na samo 7 novih antibiotika.

Uloga ljekara u prevenciji antimikrobne rezistencije

Ljekari imaju ključnu ulogu u očuvanju djelotvornosti antibiotika, na način da će ih propisivati samo onda kada su neophodni. Propisivanje antibiotika je opravdano ukoliko se utvrdi da se radi o bakterijskoj infekciji, bilo da je u potvrđivanju pomogla mikrobiološka dijagnostika i laboratorijske pretrage krvi, ili je pak na osnovu kliničke slike ljekar procijenio da li se radi o virusnoj ili bakterijskoj infekciji. Kada se ljekar odluči za antibiotik, neophodno je da izabere najbolji lijek, optimalnu dozu i adekvatno trajanje terapije.

Bitno je naglasiti da ljekar mora biti „u korak“ sa preporukama koje za cilj imaju usporavanje širenja rezistencije, te da „osluškuje“ informacije koje pristižu sa terena. U skladu sa tim, neophodno je aktivno praćenje pojave i širenja rezistentnih sojeva, kako na nacionalnom tako i na regionalnom i svjetskom nivou.

Uloga pojedinca u prevenciji antimikrobne rezistencije

Svaki pojedinac svojim savjesnim ponašanjem dati će ogroman doprinos u sprječavanju razvoja i širenja otpornosti na antibiotike na sljedeće načine:

  • antibiotike uzimajte isključivo po preporuci ljekara, pridržavajte se propisanog načina uzimanja, vremena i trajanja liječenja;
  • ne prekidajte uzimanje antibiotika bez dogovora s ljekarom, osim ako imate ozbiljnu nuspojavu;
  • ne dajete antibiotike drugima, niti ih uzimajte od drugih;
  • ruke perite redovno običnim sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. To je dobar način prevencije mnogih zaraznih bolesti;

VAŽNO:

  • U težnji da potrošnju antibiotika svedemo na minimum, najvažniji korak je sprječavanje širenja bakterijskih infekcija. Poštovanjem osnovnih higijenskih principa, kao i aktivnom imunizacijom, tj. vakcinacijom stanovništva sprječava se razvoj infekcije. Tako se smanjuje potreba za antibioticima;
  • Pored zdravstvenog sistema, u rješavanje problema neophodno je uključiti i širu društvenu zajednicu;
  • Povećajmo kliničku kompetentnost među zdravstvenim radnicima koji liječe pacijente sa COVID-19 ciljanom obukom. Ključne kompetencije uključuju sposobnost prepoznavanja znakova i simptoma teške COVID-19 i simptomatologije bakterijske ili gljivične superinfekcije;
  • Smanjenjem vremena obrade testa na COVID-19, smanjiti ćemo poriv kod pacijenata za uzimanjem antibiotika na svoju ruku;
  • Budimo maksimalno oprezni u upotrebi dezinficijenasa, dajmo prednost biocidnim agensima bez ili sa niskim selekcionim pritiskom za rezistenciju na antibiotike.

Izvori:

  1. Haileyesus Getahun , Ingrid Smith, Kavita Trivedi, Sarah Paulin  & Hanan H Balkhy: Tackling antimicrobial resistance in the COVID-19 pandemic:  https://www.who.int/bulletin/volumes/98/7/20-268573/en/
  2. CDC (Center for Disease Control and prevention): Antibiotic/Antimicrobial Resistance: https://www.cdc.gov/drugresistance/index.html
  3. WHO (World Health Organization): FACT: Antibiotics CANNOT prevent or treat COVID-19:LINK
  4. Antimicrobial resistance and consumption remains high in the EU/EEA and the UK, according to new ECDC data:
https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/documents/Press-release-EAAD-2020.pdf
  • CDC (Center for disease control and prevention): Antibiotic Prescribing and Use:

https://www.cdc.gov/antibiotic-use/stewardship-report/current.html Antibiotics and antimicrobial resistance in the COVID-19 era: Perspective from resource-limited settings: https://www.ijidonline.com/article/S1201-9712(21)00016-3/fulltext